Vlasi (Romani) - Starosedeoci Balkanskog poluostrva

Ovi velikorumuni su potpuno smešni bez argumenata. Nema razloga za obazir.

Ne, nego oni kazi istinu a svi ovi drugi laze i laze i laze ......

Rumun znaci------>Rimljanin
Valah(Vlah) znaci--------->Rimljanin



P.s. To celi svet zna da je to tako. Mozda da su knige i informacija jos nisu stigle do Srbije da zna da Valahi(Vlasi) i Rumuni sve isto i da Vlasi NISU Srbi!
Kao i sta je albanac i siptar isto.
Kao i njemac i svaba isto je.
 
Poslednja izmena:
»Tada se današnja Vlaška s one strane Dunava zvala »slovenska zemlja« (Slavinia)« (radi se o vremenu cara Mavrikija; od 528. do 602. godine) (Theophilaktos Simokates povz. po Jireček, 1988, str. 40).

LITERATURA
Jireček K. Istorija Srba – politička istorija do 1537. god. knjiga I; preveo i dopunio Jovan Radonić. Beograd: IRO Prosveta; 1988.
 
Bokor je posudjenica iz madjarskog jezika. Radi bolesnog i idiotskog prisvajanja svega i svacega nece ostati niti jedan narod na Balkanu koji simpatise Srbe.
Alchajmer :deda:?Zar mi nisi baš ti ukazao da treba da nosim žutu traku kao rasna mešanka, tačnije, citiram te- "mutant"z:mrgreen:
Sad sam ponedeljkom, sredom i petkom Velika Serbkinja, onda menjam rasu utorkom, četvtkom i subotom i postajem Vlajna čel Mare? Nedeljom pratim filmski maraton:zelenko2:
Jesu li Rimljani druge rase, veleučeni ?

Što se tiče Bukurešta, menja li nešto i da je naziv ugarskog porekla (slovenskog dela Ugra ili huno/ungarskog dela Ugra?) u odnosu na Rimljane,starosedeoce Balkana ?
http://en.wikipedia.org/wiki/Bucur_(legendary_shepherd)


rămîneá (rămấn, rămás), vb. – Var. rămîne. Mr. (a)r(ă)mîn(eare), armas, megl. rămǫn, rămas, istr. rămăr(esc)u, rămas. Lat. rĕmanēre (Pușcariu 1430; REW 7194)
DER (1958-1966)
http://dexonline.ro/definitie/raman

Доказао си википедијин ставz:lol:
Чуј, ја сам ово претресла пажљиво и отварала и сваку повезницу и то је другачије него што сам сматрала -јесте све у смислу "ми који остајемо кад испратимо " , "ми који смо претекли")) То значи да ја погрешно мислим да кад људи одржавају неки обред и то вековима или миленијумима да то чине у знак поштовања сттарине и предака или особина тог "бога", а не пада ми напамет да је трајнији разлог да то чине - страх, посебно што је у питању божанство које односи душе .А то је баш јасно уствари у песмама "петрeкатуре" и ситничавом бајању- да се покојникова душа одвоји од сваког кога је срела у реалном животу, јер је у питању страх овога који испраћа да се "тај" не поврати и одведе и њега са собом. То је слично српским коледарим који се маскирају док растерују але током коледа (крачуна), да их, не би, касније, але препознале и осветиле се за прогон.

. Страх- најмоћнији држач традиције, хехее.Чак и безазлени поздрав "Rămâi cu bine " (остај ми добро) значи праву разлику, између оних што остају (са Р) и оног код кога се одлази без повратка(без р).
Ти што имају Р у изразу (армуни, аромани) настављају своје материјално трајање , одн- живот на Земљи (A rămâne cu zile = a continua să trăiască, a scăpa cu viață, a fi lăsat în viață), док су покојници отишли ономе без р (амону,амуну)одакле a nu se mai putea întoarce (din locuri îndepărtate)..... као у изразу "a-i rămâne ciolanele.... "

Толико је било просто, а нисам се сетила тако једноставне ствари i- да направим разлику између оних што одоше (покојника) и ових што остају- "што су претекли", успели да преживе......разлику прави и почетно а ("раман" и "а-раман") а не р само р (аромун/амун)..

Да нађемо да ли се одржало у говору име "амуна"
amán interj. – Milostenie, iertare. – Mr., megl. aman. Tc. amán,..(милостиња, праштање)
http://dexonline.ro/definitie/Aman
видиш "A zice aman" = a cere iertare. (тражим опроштај...као "тражим да не узмеш мене, Амуне, у своје царство")
и, врло важно :

amúnte adv. Vechĭ =bătrân, vârstnic. значи, времешан, стар , древни, из старих времена (din alte vremuri), онај који постоји дуго времена (de multă vreme) ;)
Као у бајкама, не кажеш Бог по имену, него - Древни.
http://dexonline.ro/lexem/amunte/166088
http://dexonline.ro/definitie/vechi
Sărbatoarea are în centrul ei tradiţionalul ritual al pregătirilor pentru apropiatul plecat al oilor „amunte”http://www.ziarulunirea.ro/duminica...catul-oilor-amunte-vezi-invitatii-182832.html

Може се довести у везу (зависно од тога који је род Амунте) са првобитном, старијом женом Амуна..која води душе на запад,..(у Египту је конкретно Амуново име писано као ИМН па га различито изговарају), називана и Amunet, Imentet, Imenti ..и водила је у скривену землју тј. царство мртвих" ("terra nascosta" (ossia il regno dei morti))http://it.wikipedia.org/wiki/Amonet У царство су могли проћи само они који су знали ритуале још за живота- ето још једног разлога зашто се вековима и миленијума негује испраћај покојника- због страха и превентиве за свој спокој (" Ma poteva salire sulla barca solo chi in vita era stato giusto e conosceva tutti i rituali sacri.")

Ammon ...in the image of a man with the head and horns of a ram,... the word ram means concealment, and the solar God Amen(Ammon) was called the concealed one - which is an appropriate title for the sun as it had disappeared in the western sky and descended into the underworld..http://www.christianityonline.org/christianity/?q=node/395

Дуат/Доат/Туат је назив Царства мртвих у Египту, а коптски синоним је Аментес. Локација с друге стране, " În lumea cealaltă", где је "drugi svet" -загробни живот -" lumea de dincolo"
In the XlXth Dynasty we know that the Ṭuat was believed to be situated not below our earth, but away beyond the earth, probably in the sky,http://www.wisdomlib.org/egypt/book/the-gods-of-the-egyptians-vol-1/d/doc6612.html

A'RU на египатском је синоним за Цартво мртвих, опет подземно.,,али код другог Бога, не на западу него на истоку :)http://en.wikipedia.org/wiki/Aaru
lumea subterană unde se duc sufletele celor morți.


Сад би било интересантно направити преглед које влашке заједнице зову себе са почетним А, а ко не. , можда би се могло тако ући у траг томе која је влашка заједница старија.
Напр..епирски,тесалијски, македонски власи користе А, бар у књижевном румунском http://dexonline.ro/lexem/armân/3489


Од мене хвала, волим кад нешто ново сазнам .
 
Poslednja izmena:
A'RU на египатском је синоним за Цартво мртвих, опет подземно.,,али код другог Бога, не на западу него на истоку :)http://en.wikipedia.org/wiki/Aaru
lumea subterană unde se duc sufletele celor morți.

Kako se i pod kojim imenom sve to znanje prenelo na Kelte i Gale (i te Sabine i Volšće i Umbre)-teško mi je da saznam, ali evo noćašnjeg slučajnog nalaza:
U Sloveniji (gde može da se sumnja na migraciju u prošlosti jednog dela Hetita/Kheta, kao i razna keltska i galska plemena) pronađen šlem sa natpisom. približnog čitanja "(H)Ari-gašti" napr. ili slovenskije (H)Ari gost, kao Radgost napr.


The majority of the Celtic inscriptions on the Negau helmets are structured: name + ‘the diviner’, name + ‘astral priest of the troop’, while an inscription on one of the helmets – the so-called Negau B helmet, has attracted particular attention. According to linguistic analysis, it contains the name *Harigasti(z), which consists of two parts: hari = army, host and gasti(z) = guest. Thus the inscription would read: “Harigasti, the god”
https://balkancelts.wordpress.com/2014/03/14/the-negau-inscriptions/
https://books.google.rs/books?id=L-...&ved=0CEMQ6AEwBA#v=onepage&q=harigast&f=false

A čak i sami "Armuni" , potomci Gala i Kelta u zapadnoj Evropi pamte srpski (i slovenski )naziv Vlasi i vezu sa putanjom duše i vezu sa stočarstvom, samo im je neka J-grupa osvajača pomešala v i b.

bealach m (genitive bealaigh, nominative plural bealaí ) = road , way, routepass
Old Irish belach (“gap, pass, road, path”)., sinonim je Old Irish bóthar, from Proto-Celtic *bow-itro- (“cow path”).
Scotland has the Gaelic term bealach (anglicised "Balloch"), while Wales has the similar bwlch
http://en.wiktionary.org/wiki/bealach

Krava je na galsko/keltskim dijalektima BO ili VO (kad je napisano BHO ili MBO)

Scottish Gaelic
Vocative a bhó!

Old Irish
Lenition-bó.......pronounced with /v(ʲ)- =vo
Nasalization mbó=vo

Irish
Lenition-bhó = vo
Nasalization mbó= vo
http://en.wiktionary.org/wiki/bó#Irish
(slično onim vlaškim inverzijama- kokoš je petao, i ovde je krava vo))


Pa je "Kumova slama" odn. galaksija "Mlečni put" na irskom Bealach na Bó Finne (put do krave )
Lenition-Bhealach na Bó Finne (Valah na Vo..Valah na Bo)
Eclipsis-mBealach na Bó Finne (Valah na Vo..Valah na Bo)
http://en.wiktionary.org/wiki/Bealach_na_Bó_Finne

Ar Bhealach =Ar Valah = na putu do...
anonn =na drugu stranu

https://books.google.rs/books?id=Pz...CFgQ6AEwBw#v=onepage&q=Bhealach na Bó&f=false
 
Poslednja izmena:
Tema je "Vlasi (Romani) - Starosedeoci Balkanskog poluostrva".
Ako pistovećujemo stanovništvo Rumunije sa potomcima "Rimljana", onda oni nikako ne mogu biti starosedeoci na Balkanu.
To zasigurno nisu prastanovnici Apeninskog poluostrva.
U gradovima su živeli doseljenici iz raznih delova carstva, na našem prostoru najviše iz Male Azije, Bliskog istoka i Afrike.
Huni i ostali "varvari" oterali su gradsko stanovništvo u granice tadašnje Vizantije, odakle su se kasnioje mogli naseliti na prostoru Rumunije.

Kada posmatramo genetsku sliku Rumuna, ova opcija je realna, jer su oni zaista mešavina svega i svačega, značajnim učešćem, J i E (ne EV13) HG.
https://www.familytreedna.com/public/romania/default.aspx?section=ymap
http://www.eupedia.com/europe/european_y-dna_haplogroups.shtml
Na prostoru Srbije ovae HG su slabo zastupljene, a jedini drevni DNK iz grobnice iz 5. veka ukazuje na poveyanost sa centralnom i istčnom Evropom..
 
Поводом мог повезивања гаелик језика са влашким језиком, једна мапа која приказује правце античког "шврљања" између Галије и Галатије, при томе се свакако треба сетити да су Индоевропљани имали велику државу на простору данашње Анатолије- Хетитско царство, ( где је и античка Галатија) и да су се после разбијања те државе, становници раселили, вероватно у више праваца. Један траг који сам пратила, по литератури, поистовећује Хетите/Кхете са племенима која су се појавила у северној Италији и Словенији које данас третирамо као "Келте".

put_vlaskog.png


Још:

galati_2.png

galati_3.png
http://www.proto-english.org/Galatians.pdf

Galatian is an extinct Celtic language once spoken by the Galatians in Galatia... was contemporary with and closely related to the Gaulish language.http://en.wikipedia.org/wiki/Galatian_language

У коме ће се, као и случају Келта северне Италије, лако уочити влашкофони изрази ,нап, са линка википидеје:
*māro- (cf. Gaulish -māros, Old Irish mór, Welsh mawr, Breton meur) "great"..на влашком МАРЕ

..а три племена , за које се зна да су мигрирала до Анкире, припадала су већем племену Волкае.http://en.wikipedia.org/wiki/Volcae
што значи да би требало проверити сродност данашњег влашког језика са локализмима језика пиринејског дела Француске.
напр.http://en.wikipedia.org/wiki/Occitan_language
 
Poslednja izmena:
Dobar dan, пуишор, kako si? Inace Vlasi imaju vrlo tanke veze sa Gaelima.

Zamisli ovo: ajmo ti i ja na malo turisticko putovanje u Sofiju ili u Istambulu. Lepo se obucemo i prosetamo se gradom gde se setaju i Bugari ili, u Istambulu, Turci. Da li mislis da bi ti i ja bili zapazeni kao stranci? Ja bih rekao ne bas. A kad bi okrenuli putovanje u suprotnom pravcu, u Skotskoj ili Irskoj, da li mislis da bi ti i ja mogli po izgledu lica da prodjemo za Skotljandjane ili Irce? Jok!
 
Poslednja izmena:
Dobar dan, пуишор, kako si? Inace Vlasi imaju vrlo tanke veze sa Gaelima.

Zamisli ovo: ajmo ti i ja na malo turisticko putovanje u Sofiju ili u Istambulu. Lepo se obucemo i prosetamo se gradom gde se setaju i Bugari ili, u Istambulu, Turci. Da li mislis da bi ti i ja bili zapazeni kao stranci? Ja bih rekao ne bas. A kad bi okrenuli putovanje u suprotnom pravcu, u Skotskoj ili Irskoj, da li mislis da bi ti i ja mogli po izgledu lica da prodjemo za Skotljandjane ili Irce? Jok!

Ја бих прошла тест , с обзиром на тен и очи (пошто сам по лику "пљунути отац" Србенда, који је био плавооки плавушан..и врло несрећан у браку са Влајном ), и ако додам неки тицијан- прелив на косу и попијем 3 пелинковца да добијем онај блесави израз лица што их имају као "ready to jump everywhere where is enough riskantly" - мислили би да сам од оних древних :metla::uja:
http://s821.photobucket.com/user/Gyp7sea/media/WitchWithCrystalBall.gif.html
А успут, кроз Истамбул сам шетала већ и свакако су ме уочили, због светле косе.
Ти наравно ако обучеш зимску фустанелу (килц=кучина=килт) у Шкотској, и будеш шкрт као сви Власи, такође имаш шансе.(а и они су шарени по лику)

Не мислим да Власи у Србији и Влашкој/Румунији имају гаелске крви, то би генетика утврдила... али мислим да су Срби (неко ће да каже Словени) Србије и Влашке научили некако и одржали језик који је сличнији гаелско-сабинским језицима (и онима у Шпанији, Француској, Италији , можда и Галатији) очували тај језик у својим изолованим брдским боравиштима. Тај језик се није развијао- како је донешен или научен, тако је и остао.

А што се тиче изгледа становника Влашке (будуће Румуније) зар није војвода Мирча био русокос, односно риђ? Па и део Немањића.
А иначе, одлично сам данас, волим Бадњи дан (више него Божић) и све у вези са њим, хвала на питању.

П.С. За Војвода Мирчу и Немањиће рекли би Ирци да су рујави, односно "рује"..
Alroy...From rua "red" and would make an appropriate name for a red-headed child.
http://www.babynamesofireland.com/irish-boy-names
 
Poslednja izmena:
Ја бих прошла тест , с обзиром на тен и очи (пошто сам по лику "пљунути отац" Србенда, који је био плавооки плавушан..и врло несрећан у браку са Влајном ), и ако додам неки тицијан- прелив на косу и попијем 3 пелинковца да добијем онај блесави израз лица што их имају као "ready to jump everywhere where is enough riskantly" - мислили би да сам од оних древних :metla::uja:
http://s821.photobucket.com/user/Gyp7sea/media/WitchWithCrystalBall.gif.html
А успут, кроз Истамбул сам шетала већ и свакако су ме уочили, због светле косе.
Ти наравно ако обучеш зимску фустанелу (килц=кучина=килт) у Шкотској, и будеш шкрт као сви Власи, такође имаш шансе.(а и они су шарени по лику)

Не мислим да Власи у Србији и Влашкој/Румунији имају гаелске крви, то би генетика утврдила... али мислим да су Срби (неко ће да каже Словени) Србије и Влашке научили некако и одржали језик који је сличнији гаелско-сабинским језицима (и онима у Шпанији, Француској, Италији , можда и Галатији) очували тај језик у својим изолованим брдским боравиштима. Тај језик се није развијао- како је донешен или научен, тако је и остао.

А што се тиче изгледа становника Влашке (будуће Румуније) зар није војвода Мирча био русокос, односно риђ? Па и део Немањића.
А иначе, одлично сам данас, волим Бадњи дан (више него Божић) и све у вези са њим, хвала на питању.

Nisam siguran da bi ti prosla za Skotlandjanku medju Skotlandjanima, jer pored boje kose, oka i tena, ima drugih vaznih odlika lica a i tela. Tu je oblik lica, nosa, usna, zuba, usiju, vrata, glave, itd. Poznajem puno ljudi iz raznih delova Evrope: Skotske, Irske, Engleske, Vejlza, Francuske, Belgije, Nizozemske, Nemacke, Svedske, Svajcarske, Rusije, Poljske, Ukraine, Slovacke, Spanske, Portugalije, Italije, Madjarske, Austrije... da ne spomenem Balkance. Neka Francuskinja bi mogla da prodje za Nemicu i obrnuto ali plavokosa i plavooka Italijanka malo teze.

Mozda bi ti prosla za Poljakinju ili Ruskinju, ali sumnjam za Skotlandjanku. Zato ti preporucujem da postavis sliku pa da vidim, пуишор.
 
Nisam siguran da bi ti prosla za Skotlandjanku medju Skotlandjanima, jer pored boje kose, oka i tena, ima drugih vaznih odlika lica a i tela. Tu je oblik lica, nosa, usna, zuba, usiju, vrata, glave, itd. Poznajem puno ljudi iz raznih delova Evrope: Skotske, Irske, Engleske, Vejlza, Francuske, Belgije, Nizozemske, Nemacke, Svedske, Svajcarske, Rusije, Poljske, Ukraine, Slovacke, Spanske, Portugalije, Italije, Madjarske, Austrije... da ne spomenem Balkance. Neka Francuskinja bi mogla da prodje za Nemicu i obrnuto ali plavokosa i plavooka Italijanka malo teze.

Mozda bi ti prosla za Poljakinju ili Ruskinju, ali sumnjam za Skotlandjanku. Zato ti preporucujem da postavis sliku pa da vidim, пуишор.

Vidim, detaljno ste definisali metod- ako nije vikipedija, onda je gledanje u šolju... samo ne znam koju šolju... :think:
 
Tema je "Vlasi (Romani) - Starosedeoci Balkanskog poluostrva".
Ako pistovećujemo stanovništvo Rumunije sa potomcima "Rimljana", onda oni nikako ne mogu biti starosedeoci na Balkanu.
To zasigurno nisu prastanovnici Apeninskog poluostrva.
U gradovima su živeli doseljenici iz raznih delova carstva, na našem prostoru najviše iz Male Azije, Bliskog istoka i Afrike.
Huni i ostali "varvari" oterali su gradsko stanovništvo u granice tadašnje Vizantije, odakle su se kasnioje mogli naseliti na prostoru Rumunije.

Kada posmatramo genetsku sliku Rumuna, ova opcija je realna, jer su oni zaista mešavina svega i svačega, značajnim učešćem, J i E (ne EV13) HG.
https://www.familytreedna.com/public/romania/default.aspx?section=ymap
http://www.eupedia.com/europe/european_y-dna_haplogroups.shtml
Na prostoru Srbije ovae HG su slabo zastupljene, a jedini drevni DNK iz grobnice iz 5. veka ukazuje na poveyanost sa centralnom i istčnom Evropom..

Treba predložiti moderaciji promjenu imena teme...
 
Veza albanskog i rumunskog jezika :

çorbë → rum. ciorba, supe me lakra
hajde → rum. haide!
kullë → rum. culă, torrë e rrumbullaktë
merinos → rum. merinos
papuçe → rum. papuci, këpucë
qershi → rum. ciresiu
qershor → rum. ciresar
avull abure
bac baci
bajgë baligă
baltë baltă
bardhë barză
bas(h)kë bască
berr bâr
bishtajë păstaie
bredh brad
brendë brânză
brez brâu
brengë in:brenga e thiut brânca porcului
breshkë 'teknősbéka' ~ bretkosë' broască
brisk brişcă
brushtullë brustur(e)
bukur bucurie
bung bunget
buzë buză
cjap ţap
çoban cioban
çok cioc
çukë ciucă
çupë ciuf
çut şut
dash 'kos' daş
dërmoj dărâma
droe/drojë droaie
dru druete
dhëndër dandur
flakë flacără
flutur fluture
fshat sat
fyell fluier
gardh gard
gardhen gardină
gatem gata
gërris/gërresë gresie
grep grapă
gropë groapă
grundë/krunde grunz
gurmaz grumaz
gushë guşă
gjelbër galben
gjemb ghimpă
Gjon 'János' ghionoaie
gjymës/gjysëm jumătate
gjysh ghiuj
hamës hameş
hudhër leurdă
hundë hudă
kaçkavall caşcaval
katund cătun
këpucë căpută
këpushë căpuşă
kërcu crăciun(i)
kërpudhë/këpurdhë ciupercă
kësullë~kaçull căciulă
kodër codru
kokëzë coacăză
kopaçe copac
kopil copil
kulpër/kurpën curpen
kurmoj se curma
kursej cruţa
kurth(ë) cursă ua.
lehtë lete
mal mal
madh mare
mbë, më, mbi pe
magar (gomar) măgar
mështekën mesteacăn
mëz mânz
mistrec mistreţ
mjegullë negură
mjerë mărat
modhull mazăre
moshë-motshëm moş
mugull mugure
murgash/murgjan murg
mushk muşcoi, mâşcoi
netull(ë) mătură
ngarkoj (a) încărca
ngjesh (a) înghesui, ghes
palnjë paltin
pellg bâlc
përherë pururea
përrua (përrenj) pârâu (tb. pâraie)
pickon (a) pişca
pik, pikë, picătură
pikem (a) pica
pjallmë pielm
pllajë plai
pupë pupăză
qafë ceafă
ragal argea
rëndës rânză
sorrë cioară
stanë stână
shalë şale
shapi şopârlă
shkrep (a) scăpăra
shkrumb scrum
shkul (a) scula
shpëlaj (a) spăla
shpendër spânz
shqer (a) zgâria
shterpë sterp
shtrebë~shtërpinj strepede
shtjerre ştiră
shtrungë strungă
treg târg
tharbët sarbăd
thark ţarc
thep ţeapă
thërrime fărâmă
thumb ciump
thumbull(ë) sâmbure
udhos urdă
vatër/votër vatră
vetul/ftujë vătui
vjedhull viezure
zanë zână


Naucni rad od autora Schütz István >>> http://mek.niif.hu/03500/03577/html/index.htm
 
Veza albanskog i rumunskog jezika :

çorbë → rum. ciorba, supe me lakra
hajde → rum. haide!
kullë → rum. culă, torrë e rrumbullaktë
merinos → rum. merinos
papuçe → rum. papuci, këpucë
qershi → rum. ciresiu
qershor → rum. ciresar
avull abure
bac baci
bajgë baligă
baltë baltă
bardhë barză
bas(h)kë bască
berr bâr
bishtajë păstaie
bredh brad
brendë brânză
brez brâu
brengë in:brenga e thiut brânca porcului
breshkë 'teknősbéka' ~ bretkosë' broască
brisk brişcă
brushtullë brustur(e)
bukur bucurie
bung bunget
buzë buză
cjap ţap
çoban cioban
çok cioc
çukë ciucă
çupë ciuf
çut şut
dash 'kos' daş
dërmoj dărâma
droe/drojë droaie
dru druete
dhëndër dandur
flakë flacără
flutur fluture
fshat sat
fyell fluier
gardh gard
gardhen gardină
gatem gata
gërris/gërresë gresie
grep grapă
gropë groapă
grundë/krunde grunz
gurmaz grumaz
gushë guşă
gjelbër galben
gjemb ghimpă
Gjon 'János' ghionoaie
gjymës/gjysëm jumătate
gjysh ghiuj
hamës hameş
hudhër leurdă
hundë hudă
kaçkavall caşcaval
katund cătun
këpucë căpută
këpushë căpuşă
kërcu crăciun(i)
kërpudhë/këpurdhë ciupercă
kësullë~kaçull căciulă
kodër codru
kokëzë coacăză
kopaçe copac
kopil copil
kulpër/kurpën curpen
kurmoj se curma
kursej cruţa
kurth(ë) cursă ua.
lehtë lete
mal mal
madh mare
mbë, më, mbi pe
magar (gomar) măgar
mështekën mesteacăn
mëz mânz
mistrec mistreţ
mjegullë negură
mjerë mărat
modhull mazăre
moshë-motshëm moş
mugull mugure
murgash/murgjan murg
mushk muşcoi, mâşcoi
netull(ë) mătură
ngarkoj (a) încărca
ngjesh (a) înghesui, ghes
palnjë paltin
pellg bâlc
përherë pururea
përrua (përrenj) pârâu (tb. pâraie)
pickon (a) pişca
pik, pikë, picătură
pikem (a) pica
pjallmë pielm
pllajë plai
pupë pupăză
qafë ceafă
ragal argea
rëndës rânză
sorrë cioară
stanë stână
shalë şale
shapi şopârlă
shkrep (a) scăpăra
shkrumb scrum
shkul (a) scula
shpëlaj (a) spăla
shpendër spânz
shqer (a) zgâria
shterpë sterp
shtrebë~shtërpinj strepede
shtjerre ştiră
shtrungë strungă
treg târg
tharbët sarbăd
thark ţarc
thep ţeapă
thërrime fărâmă
thumb ciump
thumbull(ë) sâmbure
udhos urdă
vatër/votër vatră
vetul/ftujë vătui
vjedhull viezure
zanë zână


Naucni rad od autora Schütz István >>> http://mek.niif.hu/03500/03577/html/index.htm

Kako jadan uradak. Brate, Šiptare, ovo su skoro sve

1. turcizmi: čorba, papuče, hajde, kafa, đon, kula, čoban, kurtalisati (tur. kurtarmak: spasiti, alb. kursej rum. cruţa)...,

2. srbizmi
-slavizmi: blato, balega, grad, trg, breza, britka [alb. brisk], drvo [rum. drueta, alb. dru], briga [alb. brengë]), grob [alb. gropë, rum. groapă], kračun (klada, balvan) od srp. krak (alb. kërcu, rum. crăciun, mađ. karácsony, srp. kračun), magla (alb. mjegullë, rus. mgla, polj. mgła), vatra (alb.vatër/votër, rum. vatră, srpski vatra, bugarski vatralj, slovački vatra),

3. latinizmi
: škola, kačkavalj, ceresia [višnja], ćapiti [chiappare], flutur [srp. leptir], i

4. grecizmi:
magarac (alb. magar (gomar), rum. măgar od ngrč. gomári ≃ gómos: tovar, teret), mošus (alb. mushk, rum. muşcoi, mâşcoi srlat. moschus ← lat. muscus ← grč. móskhos ← perz. mušk ← skr.), ribizla (alb. kokëzë, rum. coacăză, grč. κόκκους);

koji postoje i u srpskom i u bugarskom jeziku.

Hajmo ovako: nađi jednu jedinu reč koja je zajednička reč Rumunima i Albancima a da je poreklom iz albanskog ili rumunskog jezika pa ćemo videti je li zaista tako.

PS. A šta očekivati od Mađara (Ištvan) nemačkog porekla (Šic)? :whistling:
 
Poslednja izmena:
To ne biva nakon četiri godine. Autor je temu tako postavio i to ne treba dirati. To što je on velikorumunski nacionalista i rimski autohtonista, to je njegov problem.

Pa mislio sam naravno uz dopust otvarača teme, ukoliko je naravno i dalje aktivni član foruma.

Ukoliko otvarač teme ne da saglasnost, postoji mnogo načina na koji se može izraziti neslaganje sa tim - odbijajući da se u diskusiji učestvuje, bojkotom, otvaranjem teme slične prirode novog imena u kojoj bi učestvovala većina korisnika i koja bi dovela do zatvaranja ove, itd...
 
Pa mislio sam naravno uz dopust otvarača teme, ukoliko je naravno i dalje aktivni član foruma.
Jeste, ali pod petnaestim po redu imenom.

- - - - - - - - - -

Милош Копилић nosi albansko ili vlasko ime. Znas, onaj koji je ubio Murata.

Kobilić. prasl. i stsl. kobyla (rus. kobýla, polj. kobyła) ≃ lat. caballus grč. kabállēs: radni konj:dontunderstand:

Inače, kopile je, čudna mi čuda, srpska reč koja potiče od (ja)ko+pile (koje može da bude podmetnuto drugoj kvočki) (jako na starosrpskom znači kao, poput).

prasl. *pilę (rus. piljúk, bug. pile), latv. pile: patka mladunče kokoši (rjeđe drugih ptica)
 
Poslednja izmena:
Jeste, ali pod petnaestim po redu imenom.

- - - - - - - - - -



Kobilić. prasl. i stsl. kobyla (rus. kobýla, polj. kobyła) ≃ lat. caballus grč. kabállēs: radni konj:dontunderstand:

Inače, kopile je, čudna mi čuda, srpska reč koja potiče od (ja)ko+pile (koje može da bude podmetnuto drugoj kvočki) (jako na starosrpskom znači kao, poput).

prasl. *pilę (rus. piljúk, bug. pile), latv. pile: patka mladunče kokoši (rjeđe drugih ptica)

Kobilic nije tacno --istovremeni Turci ga beleze Kopilicem--, kao sto nije tacno da je kopile slovenskog porekla. Na vlaskom kopil (copil) znaci dete bez ikakvog pogrdnog smisla. Verovatno je dacko-trackog porekla.

Inace, strasno пучкаш, Mrkalju.
 
Kobilic nije tacno --istovremeni Turci ga beleze Kopilicem--, kao sto nije tacno da je kopile slovenskog porekla. Na vlaskom kopil (copil) znaci dete bez ikakvog pogrdnog smisla. Verovatno je dacko-trackog porekla. Inace, strasno пучкаш, Mrkalju.
Uzmimo da je kopil vlaško-romanofona reč. Koja joj je etimologija? :jede2: Na srpskom, kopile je dete kojem se ne zna otac, kao što se pilićima ne znao otac (jako+pile > (ja)kopile > kopile). Inače pile je izuzetno česta odmilica za dete. A drugo, p i b se u igri gluvih telefona lako omakne. Npr. "p" u Usko Polje (Uskoplje, Skoplje, Skopje) u turskom daje "b" Uškub.
 
Poslednja izmena:

Back
Top