Vino je život

Lada

Legenda
Poruka
52.215
Da bi što bolje osetili i razumeli vino, potrebno je znati osnovne stvari u vezi njegovog nastanka. O tome je bilo reči na http://www.vino.rs/ u prethodnih pet nastavaka ovog malog serijala o osnovama vina i vinske kulture (Prvi vinski koraci, U vinogradu je istina, Poruka u boci, U koži vinara Vino po vašoj meri). Sada je, konačno, došao trenutak da sve ili nešto od onoga što ste saznali i primenite. Ali, pre toga još nekoliko finalnih saveta…

Istina je u vama. Vinska priča neprestano evoluira, pulsira poput pravog živog organizma. Zato, u potrazi za vašim omiljenim vinom, sada kao iskusan vinoljubac, brzo će te doći do zaključka kako je istina o vinu uvek negde na sredini, ali pre svega u vama! Svemu možete naći manu, ali i vrlinu. Usredsredite se na ovo drugo i shvatićete da i vina koja ste smatrali prosečnim mogu da budu odličan izbor u pravom trenutku i uz pravo društvo.
 
Muzika je vino koja popunjava tišinu čaše

Muzika i vino predstavljaju različite analogije. Nedavne studije, koje je vodio profesor Charles Spence sa Oksfordskog univerziteta, pokazale su da se okusi poput slatko ili kiselo podadaraju sa zvučnim svojstvima kao što su visina tona i tempo. Zaista, on tvrdi da je to ključ za stvaranje ukusnijeg vina dok pijuckate, ako izaberete odgovarajuću muzičku pozadinu.
Muzika i vino
Besmrtni muzičari, od Verdija do Mocarta, napisali su nezaboravne stranice posvećene vinu, vjesniku sreće i radosti a privremeni trenutak zdravice je preuzeo ključnu ulogu u kontekstu Opere. Kombinacija muzike i vina može se pratiti nazad do drevne Grčke, u narativima i vazama slika koje ilustruju Bacchanalia, svečane proslave u čast Dionizu Grčkom bogu vina.

U umjetnosti i književnosti muzika se često povezuje sa vinom. Neke kubističke slike manje ili eksplicitnije prikazuju muziku i vino. U književnosti, muzika i vino su često dio zanimljivog trija zajedno sa poezijom. Zaista, poezija se posebno prepušta muzici ritama i njenoj kompoziciji. Neke pjesme kao L'âme du vin Charles Baudelaire* “Un soir, l'âme du vin chantait dans les bouteilles …” (“One night, the soul of wine was singing in the flask…”), („Jedne noći, duša vina pjevala je u boci … ”), poetski daju glas vinu. *https://fleursdumal.org/poem/192

Zaključno, vino i muzika zajednički su u svim umjetničkim oblicima, a zajedničko tlo se može pronaći i za vino i muziku u Arhitekturi, kako bi se postigla i obostrana uzajamna glorifikacija senzornim iskustvom – sinestezijom.
 
:zaljubljena:
Daleko od toga da sam somelijer i da mogu na osnovu mirisa da odredim geografsko poreklo i berbu, ali dovoljno istreniran da razlikujem merlot od vranca ili šardone od rizlinga. I najvažnije dobro od lošeg ;)

Moje piće po izboru. I za gurmanluk i za veče uz muziku :heart:

Nego o čemu je tema? Preporuke dobrih vina i podruma ili opšte filozofiranje? :lol:
 
vino%20tema[1].png

U najčitanijoj knjizi na svetu loza i božansko piće imaju zapaženo mesto, a u Bibliji se često nailazi na objašnjenje i kako se koristi vino
„Gospode, Isuse Hriste, Bože naš, ti si čokot pravi, i otac je tvoj vinogradar, ti si i apostole nazvao lozama, ti si izvevši Izrailj iz Egipta, potisnuo druge narode, i zasadio njega kao vinograd. Tako i sada, Gospodaru, poseti ovaj vinograd, i zasadi ga, ukoreni ga, umnoži milost tvoju na njemu, postavi mu pomoć tvoju za čuvara, promislom tvojim ogradi ulaze i izlaze njegove, izbavi njega i svu njegovu okolinu od svake nepogode, od grada i snega, mraza i leda, od ljute zime i vrelih vetrova, od oluje i demona, i od svakog nasrtaja vidljivih i nevidljivih neprijatelja. Pogledaj i obiđi vinograd ovaj i blagoslovi ga, i posadi ga desnicom svojom, da bi odnegovan, dao u svoje vreme rod svoj, i da se i mi blagodaću tvojom udostojimo skupiti rod i prineti od njega tebi, našem gospodaru i dobrotvoru, za vršenje beskrvne žrtve prečiste i božanske krvi tvoje koja se po tvome predanju i zapovesti vrši radi oproštaja grehova naših.“

Ovo je molitva koja se izgovara prilikom osvećenja vinograda za Svetog Trifuna, 14. februara, praznika posvećenog vinogradarima i vinarima, kao i povodom sadnje loze i nekih drugih radnji kada je uzgoj te plemenite biljke u pitanju. Iz tih nekoliko rečenica molitve vidi se šta je potrebno obezbediti lozi da bi donela rod od kog se proizvodi piće koje ima poseban status u ljudskoj civilizaciji i u bogoslužbenom životu i praksi, ali i odnos hrišćanskog, pravoslavnog učenja prema lozi i njenom proizvodu.
Vino je bez sumnje jedna od najvažnijih pojava u civilizaciji, štaviše, smatra se da su ono i civilizacija uzrastali uporedo. Pouzdano se zna da je kultura vinove loze izuzetno stara. Prema nekim izvorima, u Zakavkazju, Maloj Aziji, Iranu i Mesopotamiji, odakle je počela i da se širi u tri pravca - prema istoku do Indije, ka jugu do Palestine i Egipta, i prema zapadu preko južnog dela Rusije do Balkanskog poluostrva, loza postoji 9.000 godina, a u Egiptu više od 6.000 godina. Mnoge faze, počev od uzgoja biljke do fermentacije i čuvanja vina, zabeležene su na egipatskom zidnom slikarstvu u grobovima faraona i hramovima, a osim toga, i hijeroglifski tekstovi govore o istoj temi.
S obzirom na to koliko su prisutni u istoriji čovečanstva, neminovno je bilo da loza, vino i vinograd nađu mesto i u najčitanijoj i najprevođenijoj knjizi na svetu - Bibliji. Barata se podatkom da se reči loza, vinograd, vino i vinogradar spominju 450 puta u njoj. Reč vino se samo navodi 235 puta. Ono se pojavljuje u pozitivnom kontekstu u biblijskim tekstovima, ali se ne propušta prilika da se napomene da ima i manje poželjnu stranu ako se pije neumereno, što opet ukazuje da su se i u najranija vremena poznavala sva njegova svojstva, i na posredan, Bibliji svojstven način, propagirala umerenost u piću.
U Svetom pismu se vinograd pominje već na prvim stranama, u knjizi Postanje. Prema njoj, Noje je bio prvi čovek koji je zasadio vinograd. Izašavši s barke, počeo je da se bavi zemljoradnjom i zasadio vinograd. Dalje u tekstu navodi se da se i opio vinom, zbog čega je doživeo i neugodnost jer ga je razotkrivenog u šatoru video sin Ham. To su vrlo važna dva podatka. Osim što je vino već od prvih stranica prisutno u biblijskim tekstovima, od samog početka se ističe njegova blagotvornost, ali i njegova loša strana. Sveto pismo donosi i opis osnovnih radova oko loze, čak i način pravljenja vina.
Prema rečima starešine Saborne crkve u Sremskim Karlovcima protojereja mr Jovana Milanovića, narodima Sredozemlja, Bliskog i Srednjeg istoka, Mediterana i Balkana bila je bliska proizvodnja i stvaranje tog naročitog pića, koje može biti silovito i čija upotreba je od samih početaka imala elemente sakralnog.
- Vino predstavlja osoben napitak koji poseduje izuzetnu kombinaciju različitih sastojaka, osvežava, ali i pomaže čoveku da se okrepi i osnaži - kaže Milanović. - Sveto pismo, Stari i Novi zavet, ukazuju posebnu pažnju i uspostavljaju naročit odnos prema vinu i njegovoj proizvodnji, zbog čega se na stranicama Biblije vrlo često piše o njemu. U psalmima Davidovim se spominje bogoizabrani narod kao vinograd - „Pogledaj s neba, Bože, i vidi, i poseti ovaj vinograd i utvrdi ga koji zasadi desnica tvoja“. Vino je korišćeno i kao simbol i imalo bogoslužbenu, liturgijsku funkciju i kod Jevreja, i kod okolnih naroda. Hristos je u svoje vreme ispričao i priču o milostivom Samarjaninu koji je čoveku koji je postradao prelio rane uljem i vinom. U Bibliji se često nailazi i na objašnjenja kako se koristi vino.

Z.Milosavljević
 
Muškarci koji piju do pola čaše vina dnevno žive u prosjeku pet godina duže, sugerira istraživanje provedeno u Nizozemskoj.

Umjerena konzumacija ostalih vrsta alkoholnih pića, odnosno, manje od 20 grama alkohola dnevno, bila je povezana s prosječno 2,5 godine dužim očekivanim životnim vijekom nego kod osoba koje potpuno apstiniraju od alkohola, objavio je Journal of Epidemiology and Community Health.

U studiji je sudjelovalo 1 370 muškaraca koji su praćeni 40 godina.

Istraživači dodaju kako je redovita konzumacija vina bila najizravnije povezana s manjim izgledima za smrt od bolesti srca i moždanog udara.

vinexpo_zlatan-otok-[1].jpg
 
LJUBAV PREMA VINU POBEDILA JE KARANTINSKE MERE
U italijanskom gradu Brindiziju vinoljupci su pronašli način da se nazdrave sa komšijama ne izlazeći iz sopstvenog stana i poštujući sve sanitarne propise

U italijanskom gradu Brindiziju lokalni vinoljupci odlučili su da demonstriraju da za njih ne postoje mere socijalnog distanciranja: postoje samo mere fizičkog distanciranja praćene društvenom solidarnošću i slogom. U nemogućnosti da se uživo kucnu čašama vina, veseli Italijani pričvrstili su - koliko vidimo, bez incidenata - čaše vina za tanke, ali čvrste bambusove štapove i kucnuli se sa komšijama koji žive na susednom balkonu.

Ovaj video postao je pravi viralni hit koji je zagrejao srca ljubitelja vina širom planete.
 
KUĆA ŠANEL OD SADA PRAVI I PROVANSALSKI ROZE!
Slavni parfimeri kupili su vinariju Domaine de l'Ie na francuskom ostrvu Porkerol
novosti_kuca_sanel_od_sada_pravi_i_provansalski_roze_vinski_magazin_vino_i_fino_image_932_v[1].jpg

U vinskom svetu retko se u ovakvoj koncentraciji susreću ovakvi simboli otmenosti i evroglamura kao u ovoj vesti: modna kuća Šanel ulazi u vinski posao u Francuskoj, kupovinom vinarije Domaine de l'Ie na ostrvu Porkerol na Francuskoj rivijeri. Najčuveniji proizvođač parfema praviće, dakle, provansalski roze na jednoj od najidiličnijih destinacija u Evropi, malenom, prelepom ostrvu koje je uglavnom u vlasništvu francuske države i na kome zabrane izgradnje velikih objekata onemogućavaju bilo kakvu formu masovnog turizma.

Nepoznato je koliko je novca kuća Šanel, u vlasništvu porodice Verthajmer, izdvojila za kupovinu vinarije koja se uglavnom bavi proizvodnjom tradicionalnih kupaža od od sorti grenaš, muvedr i sira. Kuća Domaine de L'Ille proizvodi i belo vino od sorte roj (poznate i pod imenom vermentino), kao i crveno vino od siraa i grenaša.

Grožđe se uzgaja na 34 hektara vinograda prvi put posađenog 1911. godine, a utemeljivač vinograda je belgijski avanturista Fransoa-Žozef Furnije, koji je nešto ranije kupio celo ostrvo novcem zarađenim traganjem za zlatom u Meksiku. Iako je ostrvo kasnije nacionalizovano, porodica Furnije zadržala je vlasništvo nad vinarijom, a nakon dogovora sa Šanelom potomci slavnog avanturiste zadržaće deset procenata vlasništva, piše Dekanter.
 
Vinski sektor u Srbiji
Tradicija uzgajanja vinove loze na teritoriji današnje Srbije duža je od dva milenijuma. Zapravo, tradicija gajenja vinove loze na ovim prostorima ne zaostaje za tradicijom Francuske ili Italije, ali su krajnji rezultati neuporedivi .

Zašto su Italijanska i Francuska vina svetska referentna ravan? I vina iz Srbije, zasigurno, to mogu da budu, zato što postoje izuzetne pedološke karakteristike tla, zato što postoji dovoljan broj sunčanih dana, zato što imamo kontinentalnu klimu, zato što postoje lokaliteti odlične ekspozicije, zato što Srbija poseduje ekološki čista i zdrava područja idealna za uzgoj vinove loze koja, konačno, i treba da ostanu tako čista i zdrava kako bi rezultati bili na najvišem nivou.

Situacija u oblasti vinarstva i vinogradarstva u Srbiji
Srbija je pre Drugog svetskog rata imala čak 50.000 hektara zasađenih vinovom lozom. Krajem 80-tih godina prošlog veka, ta površina je spala na svega oko 5.000 hektara, da bi pojavom i napretkom privatnog vinarskog sektora značajno povećana u poslednjih 20 godina i sada iznosi oko 15.000 hektara, što je, svakako, daleko od pomenutog nivoa od pre Drugog svetskog rata, a naročito od potencijala koji Srbija kao vinska zemlja realno ima. Ova činjenica nesumnjivo govori o tome da uzgajanje vinove loze i vinarstvo mogu predstavljati značajan deo razvojnog potencijala Srbije. Na žalost, ova mogućnost je nedovoljno prepoznata, a samim tim i neiskorišćena, od strane političke i poslovne elite, kao i zainteresovane javnosti.

Šta čini taj potencijal?
Zahvaljujući svom geografskom položaju, klimatskim i zemljišnim faktorima, kao i celokupnim uslovima za gajenje vinove loze u Srbiji, pružaju se široke mogućnost za proizvodnju različitih tipova vina. Gajenje vinove loze i proizvodnja vina mogu se razvijati u dugom pojasu vinskih regija Srbije, počevši od severa, preko vinogorja u centralnoj Srbiji, pa sve do kranjeg juga. Najzad, neki vinski regioni su već stekli svoju prepoznatljivost zahvaljujući visokom kvalitetu loze i vina proizvedenih u njima.

Republika Srbija prekrivena je valovitim terenima i blagim padinama, koje su tokom godine dugo izložene sunčevoj svetlosti, što sve pogoduje uspešnom gajenju vinove loze. Stoga je grožđe iz vinskih regiona Srbije izvanrednog kvaliteta, a sve više se obnavlja i vinarska tradicija, uz otvaranje novih podruma, širom države.

U Srbiji postoji duga tradicija proizvodnje kvalitetnih vina, a uobličeno je nekoliko regija (vinogorja) u kojima su povoljni klimatski uslovi za gajenje vinove loze:

Palićko vinogorje
Fruškogorsko vinogorje
Vršačko vinogorje
Smederevsko vinogorje
Venčačko vinogorje (Topola)
Negotinsko vinogorje
Knjaževačko vinogorje
Župsko vinogorje
 
Trenutna situacija
Vinogradarstvo:

Tokom 2009. i 2010. godine, zasađeno je tek po 600 hektara, a ukupna realna površina obradivih vinograda je između 15.000 i 20.000 hektara, iako statistička površina iznosi oko 60.000 hektara. Pomoć države u prethodnim godinama bila je mnogo više usmerena na podizanje novih zasada vinograda. U poslednjih osam godina, u Srbiji su povećane površine pod vinogradima za pet do šest hiljada hektara tako da danas imamo oko 15.000 hektara vinograda u rodu.

Preovlađujuće bele sorte grožđa u novim zasadima svakako su sovinjon beli i šardone. Sade se, nešto ređe, i rizlinzi (italijanski i rajnski) a za vinogradare i vinare sve zanimljiviji postaju pino sivi, pino beli i traminac. U izboru crnih sorti grožđa za proizvodne zasade, prednjače kaberne sovinjon, pino crni i frankovka.

Dalji razvoj vinogradarstva, u velikoj meri, usporava isparcelisanost površina koje su tradicionalno vinogradarske, te je gotovo nemoguće obezbediti dovoljnu površinu za podizanje značajnog proizvodnog zasada. Takođe, zastupljenost internacionalnih sorti grožđa umnogome je doprinela zapostavljanju nekih karakterističnih i autohtonih sorti za ovo podneblje. Na primer, površine pod tamjanikom još uvek su neznatne, iako mnogi uviđaju njen potencijal, dok bagrina polako nestaje iz vinograda. Smederevku skoro da više niko ne sadi, a izostaje i ciljano podizanje vinograda za proizvodnju vina za destilaciju, u kojim su nekada prednjačile župljanka i smederevka. O prokupcu se mnogo više priča i polemiše nego što se prozvodi, i stoga se lako može desiti da nestanu i postojeći stari vinogradi.

Vinarstvo:

Vinarstvo u Srbiji je, u poslednjih desetak godina, doživelo vidan napredak, tako da danas postoji 60 do 70 malih privatnih vinarija, koje proizvode „autorska vina” solidnog kvaliteta. Godišnja proizvodnja vina ne podmiruje čak ni domaće potrebe.

Zaključak:

Iz svega, gore navedenog, lako se uviđa da je uzgajanje vinove loze i proizvodnja vina vrlo opipljiv potencijal Srbije, koji može biti istinski izazov u pravcu stvaranja veće prepoznatljivosti vina iz pojedinih vinogorja Srbije. U tom kontekstu, naročito je važno biti svestan važnostu porekla proizvoda i značaja uzgoja vinove loze u zdravoj, nezagađenoj sredini. Savremeni potrošač je sve zahtevniji i sve više ekološki svestan. Budućnost tržišta, naročito prehrambenih proizvoda, pripadaće, pre svega, onima koji kupcima mogu da ponude zdravije proizvode sa jasno istaknutim poreklom sirovine. Srbija, sa velikim neiskorišćenim obradivim površinama, koje nisu značajnije hemijski tretirane, ima priliku da uzgaja najbolju vinovu lozu i stvori vina vrhunskog kvaliteta.

Važno bi bilo paralelno raditi na podizanju svesti stručne i opšte javnosti o značaju razvoja vinogradarstva i vinarstva. Uključivanjem svih zainteresovanih institucija za ovu oblast u dikusiju, smatramo da možemo da podstaknemo razvoj potencijala vinogradarstva i vinarstva u Srbiji. Podsticaj i podrška vinogradarima u podizanju novih zasada i pomoć u plasiranju proizvoda na tržištu Srbije, ali i šire, svakako predstavlja realan izazov i cilj.

Misija koju je Centar vinske kulture po svom ideološkom principu postavio, bila bi samo prvi korak u sprovođenju kampanje promene svesti i obrazovanja javnosti u Srbiji, o potencijalima razvoja vinarstva i vinogradarstva, kao i sveopšteg razvoja ispravne vinske kulture. Kroz kampanje razvoja i širenja ispravne vinske kulture koje naša organizacija sprovodi, očekujemo ubrzani razvoj vinske prozvodnje i to pre svega u segmentu proizvodnje kvalitetnih i vrhunskih vina. Obrazovanjem javnosti stvaramo edukovane potrošače koji su u stanju da prepoznaju kvalitet i otvaramo prostor za predstavljanje, plasiranje i potrošnju kvalitetnih domaćih vina.
 
Bas tako proko:pivce:

Evo spiska najpoznatijih Vinarija u celoj Srbiji
Boutique vinarija Imperator
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Novi Beograd
Adresa: Bulevar Mihajla Pupina 115
Tel: +381 11 711 25 69
vinarija-imperator-logo[1].jpg

Vinarija - Jagodisnka vinarija









Jagodisnka vinarija
Rejon: Rejon Tri Morave
Mesto: Jagodina
Adresa: Bagrdanska bb
Tel: +381 35 234 343 ; +381 35 82 33 434
...
Vinarija - Kraljevska Vinarija









Kraljevska Vinarija
Rejon: Šumadijski Rejon
Mesto: Topola
Adresa: Put za Kraljev podrum
Tel: 034 811 280

Vinarija - Matalj Vinarija










Matalj Vinarija
Rejon: Rejon Negotinska Krajina
Mesto: Negotin
Adresa: Kladovski put bb
Tel: +381 19 544 720
Vinarija - Molovin Vinarija









Molovin Vinarija
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Šid
Adresa: Zlatka Šnajdera 2
Tel: +381.22 715 227
Vinarija - Podrum Benišek









Podrum Benišek
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Sremski Karlovci
Adresa: Mitropolita Stratimirovića 72
 
vinarija-botunjac-logo[1].jpg


Podrum Botunjac
Rejon: Rejon Tri Morave
Mesto: Aleksandrovac
Adresa: Donje Zleginje
Tel: +381 37 764 391
Mob: +381 63-103 7551
Podrum Braća Rajković
Rejon: Rejon Tri Morave
Mesto: Aleksandrovac
Adresa: Gornje Zleginje
Tel: +381 37 764 453
...
Vinarija - Podrum Do kraja sveta









Podrum Do kraja sveta
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Novi Sad
Adresa: Žarka Zrenjanina 13
Tel: +381 21 298 99 77
Mob: +381 63 503 402
Vinarija - Podrum Miletić









Podrum Miletić
Rejon: Rejon Tri Morave
Mesto: Aleksandrovac
Adresa: Laćisled
Tel: +381 37 762 134
Vinarija - Podrum Panajotović









Podrum Panajotović
Rejon: Beogradski Rejon
Mesto: Beograd
Adresa: Sanje Živanovića 5
Tel: +381 11 2455 166
Mob: +381 64 195 15 46
...
Vinarija - Podrum Pavlović









Podrum Pavlović
Rejon: Rejon Negotinska Krajina
Mesto: Negotin
Adresa: Rajac
Tel: +381 19 554 091
Mob: +381 64 23 30 159

Podrum Radovanović
Rejon: Mlavski Rejon
Mesto: Krnjevo
Adresa: Dositejeva 10
Tel: +381 26 821 085
Vinarija - Podrum Šarić









Podrum Šarić
Rejon: Bački Rejon
Mesto: Sombor
Adresa: Čonopljanski put 15d
Tel: +381 25 428687
Mob: +381 63 779 4076
.
Vinarija - Podrum Selecta









Podrum Selecta
Rejon: Južnobanatski Rejon
Mesto: Gudurica
Adresa: Otona Župančića 73
Tel: +381 13 805 359 ; +381 13 881 067

Vinarija - Podrum vina Aleksić










Podrum vina Aleksić
Rejon: Vranjski Rejon
Mesto: Vranje
Adresa: Industrijski blok 9/1
Tel: +381 17 446 244
Mob: +381 62 88 00 971
Vinarija - Podrum vina Probus









Podrum vina Probus
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Sremski Karlovci
Adresa: Matoševa 32
Tel: +381 21 881 468 ; +381 21 881 553
Mob: +381 63 80 79 098
.
Vinarija - Podrum Vojinović









Podrum Vojinović
Rejon: Beogradski Rejon
Mesto: Mladenovac
Adresa: Šumarska 7
Tel: +381 11 82 32 428 ; +381 11 82 37 078

Pusula vinarija i vinogradi
Rejon: Beogradski Rejon
Mesto: Novi Beograd
Adresa: Milutina Milankovića 25b
Tel: +381 11 711 3103 ; +381 11 711 2911
..
Vinarija - Rubin









Rubin
Rejon: Rejon Tri Morave
Mesto: Kruševac
Adresa: Nade Marković 57
Tel: +381 37 412 699
..
Vinarija - Stari Hrast









Stari Hrast
Rejon: Šumadijski Rejon
Mesto: Kragujevac
Adresa: Žirovnica bb
Tel: 034 863 103
Mob: 063 619 836

Vinarija - Toplicki Vinogradi










Toplicki Vinogradi
Rejon: Toplički Rejon
Mesto: Prokuplje
Adresa: Gojinovac BB
Tel: +381 027 815 0092
Vinarija - Vinarija Aleks









Vinarija Aleks
Rejon: Sremski Rejon
Mesto: Novi Sad
Adresa: Paje Markovića 26
Tel: +381 21 633 8605
Mob: +381 63 667 895

Vinarija - Vinarija Aleksandrović










Vinarija Aleksandrović
Rejon: Šumadijski Rejon
Mesto: Topola Oplenac
Adresa: Vinča
Tel: +381 34 826 555
 
Blagodeti najpopularnijeg alkoholnog pića na planeti poznata su od antičkih vremena. Dobija se fermentacijom soka od grožđa pri temperaturi od oko 30 stepeni uz 25 odsto šećera. Osim mnoštva vitamina (A, B i C) i minerala, vino sadrži i šećer, proteine i alkohol. Crno vino je lekovitije i hranljivije od belog koje ima više riboflavina (vitamina B2). Kožica zrna grožđa i koštice sadrže polifenole koji su 50 puta jači od vitamina E i 18 puta od vitamina C u borbi protiv slobodnih radikala.
br/>

Antiseptička i terapeutska svojstva vina poznata su milenijumima, zato je ono i hrana i piće, i lek i antiseptik. Kiseline u njemu olakšavaju probavu, a alkohol u maloj dozi povoljno deluje na krvotok, rad srca i nervni sitem. Podstiče cirkulaciju, proizvodnju kolagena i izlučivanje štetnih sastojaka iz organizma, a kožu čini čvršćom. Zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama čuva vlažnost, pa tkivo postaje elastičnije.

Da bi imali punu aromu bitno je da se čuvaju na određenoj temperaturi, crvena vina na 18-20, bela na 10-12, a šampanjac na

5-6 stepeni. U kulinarstvu se obilno koristi, naročito u mediteranskoj kuhinji. Crna vina dodaju se u jela od crvenog mesa i divljači, marinade i sosove, ali i u deserte. Belo vino se dodaje u čorbe, specijalitete od ribe i piletine...

1 dl crvenog stonog vina sadrži: 85 kalorija, 0,1 g proteina, 2,6 g ugljenih hidrata, 89,6 g vode, 0,6 g šećera, 7 mkg vitamina A, 0,4 mkg vitamina K, 0,2 mg vitamina V3, 0,1 mg vitamina B6, 127 mg potazijuma, 23 mg fosfora, 12 mg magnezijuma, 8 mg kalcijuma, 0,5 mg gvožđa, 80 mg kalijuma, 0,46 mg mangana, 0,20 mkg selena, 105 mkg fluora.
 
Da "potkrepim"gornji post ebo jednog zivotnog recepta:
Vinski gulaš
Za 4 osobe potrebno je: 500 g govedine, 200 g krompira, 1 dl gustog soka od paradajza, 2 dl crvenog vina, 4 glavice crnog luka, 50 ml suncokretovog ulja, kašika aleve paprike, kašičica kima, kašika suvih začina i so.

Meso isecite na komadiće jednake veličine i kratko ga ispecite na ulju u dubljoj šerpi. Izvadite ga i u toj masnoći izdinstajte krupno iseckani crni luk, vratite meso, dodajte kim, suve začine i 2,5 dl vode, pa pirjanite u poklopljenoj posudi na umerenoj temperaturi, povremeno dolivajući vodu. Pred kraj stavite alevu papriku, krompir isečen na kocke i paradajz sok. Krčkajte 10-ak minuta, sipajte vino i posolite. Kuvajte još nekoliko minuta i servirajte.
 
Pijani šaran
Potrebno je: 2 kg očišćenog šarana, 4 dl belog vina, 2 kašike suvih začina, 7 čenova belog luka, 1 dl maslinovog ulja, 2 kašike iseckanog peršuna, limun i biber.

Šarana plitko zasecite sa obe strane na nekoliko mesta, spolja i iznutra premažite ga suvim začinima i pobiberite, a u rezove stavite sitno iseckani beli luk. Ribu položite u podmazani pleh i prelijte marinadom od vina, peršuna i maslinovog ulja. Dok se peče na svakih 5 do 10 minuta prelivajte ga sokom iz posude i pecite oko 40 minuta u rerni. Šarana servirajte uz krompir salatu, obareni spanać ili pirinač. Preko iscedite limun po ukusu.

Palačinke u šatou
Potrebno je: 2,5 dl mleka, 130 g brašna, jedno jaje, 80 g mlevenih oraha, 20 g šećera, kašičica cimeta, vanil šećer, 1/4 kašičice soli i ulje za pečenje. Za šato: 3 dl belog vina, 2 žumanca i 2 kašike meda.

U većoj posudi pomešajte jaje i so, pa postepeno dodajte brašno i mleko. Kada umutite smesu za palačinke, kutlačom je sipajte na zagrejano ulje u tiganju, pa ravnomerno razlivajte. Kad se donja strana zapeče, okrenite palačinku na drugu stranu i kratko je zapecite, izvadite i odmah stavite sledeću. Palačinke filujte dok su vruće, pomešajte orahe, cimet, šećer i vanil šećer, sipajte pomalo, pa urolajte palačinku ili je presavijte u trougao. Preliv ćete pripremiti tako što ćete u manjoj šerpi za kuvanje da pomešate žumanca i med, a zatim sipati vino i na na umerenoj temperaturi kuvati nekoliko minuta, pa preliti preko palačinki. Servirajte toplo.
 

Back
Top