Vesti iz književnosti (konkursi, promocije, aktuelnosti)

Festival „Sedam veličanstvenih“ – od 9. do 15. aprila u Kombank dvorani

Ovogodišnji petnaesti festival „Sedam veličanstvenih“ biće obeležen izuzetnim ostvarenjima sa najvećih i najznačajnijih festivala i filmovima nekih od najvećih evropskih autora.

Višestruki pobednik ovogodišnjeg Sandensa,zadivljujuće ostvarenje, čiji prizori podsećaju na slike holandskih majstora, maestralna „Zemlja meda“ otvara festival. Film veličanstvene lepote koji nas vodi na slikovite planinske visove gde jedna žena, kao u iskonskim vremenima, pronalazi med u stenama i uči nas kako se sklapa pakt s prirodom.
Festival ove godine proslavlja specijalni jubilej – u okviru ove jedinstvene antologije modernog dokumentarnog filma biće prikazan 100. film. Ta čast da bude 100. veličanstveni dokumentarac pripala je ostvarenju „Mostovi vremena“ koje je svojevrsni manifest dokumentarizma i velika pohvala nekim od najvećih majstora poetskog filmskog izraza. Ovo je zajedničko ostvarenje letonske rediteljke Kristine Briede i posvećenog litvanskog dokumentariste Audrijusa Stonisa, koji već po četvrti put dolazi u Beograd kao jedan od vrhunskih evropskih autora.
Beogradska publika će moći da uživa u ostvarenjima još dvoje najvećih svetskih autora modernog dokumentarizma – Hedi Honigman i Nikolausa Gejrhaltera. Hedi Honigman, čiji je fascinantni „Zaborav“ 2009. bio jedan od „Sedam veličanstvenih“, ovoga puta je svoju stvaralačku energiju usmerila na priču jednostavnog naslova „Prijatelj“, o bićima čija inteligencija, veština, ljubav i odanost prelaze granice svih očekivanja.
Austrijski proslavljeni dokumentarista, Nikolaus Gejrhalter, u svom osobenom stilu, napravio je spektakularni vizuelni dokument „Zemlja“ čija je premijera bila na festivalu u Berlinu, o planeti na kojoj svakoga dana ljudi kao „najodlučniji geološki faktor našeg vremena“ pomeraju brda i planine, drastično menjajući lice Zemlje.

Beogradska publika koja ima poseban odnos prema finskom dokumentarcu, moći će da vidi i jedno izuzetno ostvarenje sa severa Evrope. „Atos i Amin“ je film koji je već početkom ove godine obeležio dokumentarističku scenu Evrope, izabran da otvori nekoliko vodećih festivala. To je očaravajući dokumentarac, razigranog autorskog postupka koji, govoreći o magiji detinjstva, svedoči o dramatičnom sudaru dominantnih kultura u savremenom svetu.

Pobednik velikog festivala u Lajpcigu, italijanski angažovani dokumentarac „Imala sam san“ je posveta borbi za poziciju i prava žena koja je intenzivno prisutna u različitim sferama života u Evropi u poslednjih nekoliko godina i impresivni desetogodišnji projekat u kome autorka kreira svojevrsno kinematičko ogledalo. Verovatno najekskluzivnije ostvarenje je „Šta Vala hoće“, koje takođe dolazi sa Berlinskog festivala, priča priču o neukrotivoj tinejdžerki u kojoj pobuna i bes prete da se svakog trenutka pretvore u erupciju vulkana dok prolazi surovu obuku za specijalnu policiju u palestinskom getu.
Za publiku je pripremljeno i neočekivano iznenađenje – prvi put dve dodatne specijalne projekcije – „Cinema Komunisto“ i „Druga strana svega“ Mile Turajlić koja je upravo ovim filmovima, a posebno osvajanjem glavne nagrade na najznačajnijem evropskom festivalu IDFA u Amsterdamu, značajno uticala na promenu statusa srpskog dokumentarnog filma u Evropi.
 
Da li mi volimo "drugosrbijance"? Ne volimo:mrgreen:

Pa ipak, drugosrbijanci organizuju prilično zanimljiv kulturni događaj Festival knjiga Krokodil, od sedmog do devetog juna. Najzanimljivije u svemu tome trebalo bi biti gostovanje Mišela Ulebeka, što nije uspeo ni naš oktobarski Sajam knjiga (ustvari kad se pogleda ko nam dolazi u goste tih dana čovek se zapita gde odoše pare od organizacije tog događaja). Ulebek bi trebao biti gost sedmog juna kad bi se popodne družio sa čitaocima a uveče imao polusatni javni razgovor sa Biljanom Srbljanović:mrgreen:

U petak 7. juna od 14 do 18 sati u KROKODILovom Centru Mišel Uelbek družiće se sa svojim fanovima i potpisivati knjige. Za prisustvo ovom susretu obavezna je rezervacija. Rezervaciju je moguće zakazati putem e-mail adrese: office@krokodil.rs.

Program festivla Krokodil možete pogledati na njihovoj web stranici

http://www.krokodil.rs/2019/04/festival-krokodil-2019/

A da, dan kasnije biće prisutna ona dva klošara, Miljenko Jergović i Svetislav Basara.
 
Beograd
Ponedeljak
22.4. 2019
od 19 sati

KROKODILov Centar za savremenu književnost
Karađorđeva 43 (ulaz sa stepenica iz bašte)

HOROR I FANTASTIKA U SAVREMENOJ KNJIŽEVNOJ PRODUKCIJI

Učestvuju: Oto Oltvanji, Pavle Zelić i Dejan Ognjanović.
Razgovor vodi dr Marko Pišev

U okviru debate "Horor i fantastika u savremenoj književnoj produkciji" neki od naših najistaknutijih autora koji pišu u okviru
ovih žanrova (Dejan Ognjanović, Oto Oltvanji, Pavle Zelić) u razgovoru s Markom Piševim, diskutovaće o tome šta znači
stvarati žanrovsku književnost u Srbiji, kakav je individalan pogled svakog od njih pojedinačno na ograničenja i slobode koje
ovo stvaralaštvo nudi, kakva je situacija sa žanrovskim knjigama na domaćem tržištu, zanimaju li domaću publiku domaći
žanrovski pisci, da li je ova vrsta književnosti "muška" stvar i ako ne, ko su spisateljice koje su kod nas rado čitane, kakva
je tradicija horror & fantasy fikcije kod nas, postoji li kontinuitet tema i pristupa žanru, ko su među kanonizovanim piscima
oni koji su se u svom delu doticali odrednica ovakvog stvaralaštva i kakve su sličnosti a kakve razlike u žanrovskom stvaralaštvu
u poređenju sa književnim produkcijama drugih ex-Yu zemalja.
 
Beograd
Ponedeljak
22.4. 2019
od 19 sati

KROKODILov Centar za savremenu književnost
Karađorđeva 43 (ulaz sa stepenica iz bašte)

HOROR I FANTASTIKA U SAVREMENOJ KNJIŽEVNOJ PRODUKCIJI

Učestvuju: Oto Oltvanji, Pavle Zelić i Dejan Ognjanović.
Razgovor vodi dr Marko Pišev

U okviru debate "Horor i fantastika u savremenoj književnoj produkciji" neki od naših najistaknutijih autora koji pišu u okviru
ovih žanrova (Dejan Ognjanović, Oto Oltvanji, Pavle Zelić) u razgovoru s Markom Piševim, diskutovaće o tome šta znači
stvarati žanrovsku književnost u Srbiji, kakav je individalan pogled svakog od njih pojedinačno na ograničenja i slobode koje
ovo stvaralaštvo nudi, kakva je situacija sa žanrovskim knjigama na domaćem tržištu, zanimaju li domaću publiku domaći
žanrovski pisci, da li je ova vrsta književnosti "muška" stvar i ako ne, ko su spisateljice koje su kod nas rado čitane, kakva
je tradicija horror & fantasy fikcije kod nas, postoji li kontinuitet tema i pristupa žanru, ko su među kanonizovanim piscima
oni koji su se u svom delu doticali odrednica ovakvog stvaralaštva i kakve su sličnosti a kakve razlike u žanrovskom stvaralaštvu
u poređenju sa književnim produkcijama drugih ex-Yu zemalja.

Ti si sjajan momak Bodrijar. Šteta što voliš horor:D
 
Kakve veze ima što volim horor? I ne volim samo horor, nisam od onih koji se zalepe samo za jedan žanr.

Ne kažem ništa, znam kako je to. Ljubav se ne bira, ljubav se dogodi. Samo horor je neobičan žanr. jedino što sam davno čitao jesu neke priče E A Poa a to ne bih nazvao čistim hororom. No sama ideja poigravanja evil fantazijem je zanimljiva.
 
Izdavačka kuća Karpos je objavila knjigu:

Žak Šese - Poslednja lobanja markiza de Sada

markiz_de_sad_min.jpg


„Stari ludak je luđi od mladog ludaka, to je poznato, šta onda reći o ludaku koji nas zanima, kada zatvorenost sabija njegov gnev sve dok on ne eksplodira u mnogo gadnih scena?“ Ko je taj koji je 1814. godine zatvoren u dom u Šarantonu, čovek od 74 godine koji je počinio silne zločine a čini se da se ne kaje ni zbog jednog? Begunac, spaljivan u odsustvu, zatvorenik u Bastilji, sodomit, hulitelj, sumnjičen za incest, a ipak je i dalje tu, ključa od ideja i čireva, željan da nastavi delo svoje puti. Na koji će način gospođica Madlena Lekler upošljavati svojih 16 godina, svoje mršavo, poročno telo? Odakle dopiru ti urlici i uzdasi? Na šta izolacija primorava te sobne slobodoumnike? Zar se on ne plaši barem smrti, budući da „svaki od njenih postupaka odzvanja snažnije“? Naime, ovom su manijaku preostala još tri meseca života. On se zove Markiz de Sad. Figura iz koje Žak Šese crpe građu za svoju pripovest nije onaj De Sad iz slavnih dana, nego gromoglasni bolesnik. No, romanopisac ovde još i više govori o istorijski dokumentovanim putešestvijima njegove lobanje kroz vekove, lobanje kao prirodnog produžetka De Sadovog tela. Markiz de Sad umire u decembru 1814. godine, a njegov grob na groblju u Šarantonu biće otvoren 1818, pa će njegova lobanja dospeti u ruke doktora Ramona, mladog lekara koji je bdeo nad njim do smrti. Ta će se lobanja kotrljati iz veka u vek izvodeći čuda kao kakva relikvija, ali čuda koja nisu ni nalik na ona kakva relikvije obično izvode.
Fenomen lobanje Markiza de Sada je i ranije služio kao inspiracija. Prema romanu Roberta Bloka „Lobanja Markiza de Sada“, snimljen je horor film Lobanja (1965).

Žak Šese (Jacques Chessex, 1934–2009), švajcarski frankofoni pisac i slikar. Studirao je u Friburu i Lozani, gde je kasnije bio profesor francuskog jezika u Gymnase de la Cité. Za roman „Ljudožderi“ („L’Ogre“) dobio je 1973. nagradu Gonkur, što je tada bila prva Gonkurova nagrada koja je dodeljena jednom nefrancuzu. Prema poslednjem romanu koji je objavio za života, „Jevrejin za primer“ („Un juif pour l’exemple“, 2009), snimljen je film 2016. sa Brunom Gancom u glavnoj ulozi.

Žak Šese je objavio oko 80 knjiga, dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja i prevođen je na mnogobrojne jezike. Smatra se jednim od najuspešnijih švajcarskih frankofonih pisaca druge polovine 20. veka. Roman „Poslednja lobanja Markiza de Sada“ objavljen je posthumno (2010). Žak Šese je iznenada umro tokom govora u jednom pozorištu u Iverdonu, govoreći protiv tada aktuelnog hapšenja Romana Polanskog u Švajcarskoj za vreme filmskog festivala u Cirihu.
 
VI Festival fantastične književnosti Art-Anima


Od 30. maja do 3. juna 2019. u Beogradu će biti održan VI Festival fantastične književnosti Art-Anima.

U Klubu galeriji Polet (Cetinjska 15) i u Svečanoj sali Opštine Vračar (Njegoševa 77) kroz šesnaest programskih celina – od kojih su tri posvećene mestu žena u savremenoj fantastici – govoriće se o brojnim aspektima uticaja ove vrste književnosti na savremeno prozno stvaralaštvo i druge umetnosti.

Festival osoben po tome što se bavi istovremeno promovisanjem kulture čitanja i razgovorom o širem značaju književnih dela pisanih u ključu fantastike, okupiće gotovo četrdeset učesnika, među kojima su neki od najznačajnijih domaćih teoretičara književnosti, kritičara, urednika, izdavača i pisaca fantastike.

Tokom Festivala biće dodeljena nagrada „Art-Anima“ za doprinos popularizaciji fantastike, koja će ovom prilikom biti uručena slavisti i filologu dr Dejanu Ajdačiću.

Manifestaciju organizuju sajt za promociju fantastične književnosti Art-Anima.com i izdavačka kuća Kontrast.

Ulaz na sva festivalska dešavanja je slobodan.


Art-Anima 2019 – program
Četvrtak, 30. maj 2019. (Polet, Cetinjska 15)
17.00…Promocija časopisa Književna fantastika
Učestvuju: Mladen Jakovljević, Dragoljub Igrošanac

18.15…Predstavljanje romana „Proročanstvo Korota“ Gorana Skrobonje
Učestvuju: Goran Skrobonja, Dražen Kovačević, Aleksandar Tešić

19.30… O pričanju priča
Učestvuju: Oto Oltvanji, Galeb Nikačević

Petak, 31. maj 2019. (Polet, Cetinjska 15)
17.00… Predstavljanje romana „Led“ Jaceka Dukaja
Učestvuju: Dejan Ajdačić, Jelena Jović, Jelena Nidžović

18.00… Predstavljanje zbirke „Četiri reke izviru u raju i ine plovidbe“ Ilije Bakića
Učestvuju: Ilija Bakić, Dejan Ognjanović

19.00… Predstavljanje romana „Krug“ Koiđija Suzukija
Učestvuju: Dina Hrecak, Dragan Jovićević, Dragana Bekić

20.00… Predstavljanje zbirke priča „Dnevnik noći“ Tomasa Ligotija
Učestvuju: Dejan Ognjanović, Nikola Vitković

Subota, 1. jun 2019. (Polet, Cetinjska 15)
16.00… Tribina: „Sabrinina magija između feminizma i drugosti“
Učestvuju: Stefan Žarić, Nada Pavlica, Milica Ulemek

17.30… Tribina: „Savremena feministicka fantastika“
Učestvuju: Maja Abadžija, Nađa Bobičić, Aleksandra Mališić

19.00… Promocija: „Providens“ Alana Mura
Učestvuju: Goran Skrobonja, Nikola Dragomirović, Darko Tuševljaković

Nedelja, 2. jun 2019. (Polet, Cetinjska 15)
17.00… Tribina: „Ženska mitologija u fantastičnom romanu za decu i mlade“
Učestvuju: Ivana Mijić, Jasmina Marković Karović, Jelena Lalatović, Vesna Maričić

18.30… Razgovor o piscu: Džordž Sonders
Učestvuju: Adrijan Sarajlija, Nikola Petrović, Nađa Bobičić, Kristina Kulauzov Filipović

20.00… Dodela nagrade za promociju fantastične književnosti Dejanu Ajdačiću
Učestvuju: Dejan Ajdačić, Zoran Stefanović

Ponedeljak, 3. jun 2019. (Opština Vračar, Njegoševa 77)
17.00… Predavanje: „Internet i distopijska vizija E. M. Forstera sa početka 20. veka“
Autorka: Nataša Tučev

18.00… Predavanje: „Veličanstveni snovi i distopijski košmari: Motivi medicine u naučnoj fantastici“ Autor: Srđa Janković

19.30… Predavanje: „Društveno politički život ’vampira’ na Balkanu“
 
Kombank-Vizuali-1080x1920.png


Večernji program

7. jun od 20 časova, Kombank dvorana, Dečanska 14, Beograd

8. jun od 20 časova, Dom omladine, Makedonska 22 (ulaz iz Dečanske)

Ulaz uz kupljenu kartu.

Debatni program

8. i 9. jun od 12 časova, CZKD, Birčaninova 21, Beograd

Ulaz besplatan.

Prateći program

7, 8. i 9. jun, KROKODILov Centar, Karađorđeva 43 (ulaz: Male stepenice 1a), Beograd

Ulaz besplatan.

http://www.krokodil.rs/

Glavna zvezda prve večeri ovogodišnjeg jedanaestog književnog Festivala KROKODIL je Mišel Uelbek, francuski pisac koji već četvrt veka slovi za jednu od najvećih zvezda savremene svetske književnosti. „Francuski Orvel“, kako još zovu Uelbeka – enfant terrible savremene francuske književnosti i jedan od najistaknutijih i najprovokativnijih pisaca današnjice u petak 7. juna govoriće o sebi, svom stvaralaštvu te svom kompleksnom odnosu s Francuskom. Glumac Boris Isaković čitaće odlomak iz najnovijeg Uelbekovog romana “Serotonin“.

Prve večeri festivala, kroz čitanja, sofa-intervjue i performanse predstaviće se i ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Vladimir Tabašević, gošća iz Makedonije Rumena Bužarovska i jedan od najprobitačnijih savremenih autora Bojan Babić te naš legendarni filmski i pozorišni reditelj i pisac – Goran Marković.

Druge večeri festivala KROKODIL predstaviće se jedan od najvećih evropskih autora danas, bugarski pisac Georgi Gospodinov ali Lana Bastašić koja će čitati iz svog prvog romana Uhvati Zeca dok će Zoran Kesić i Njuz.net tradicionalno biti zaduženi za komična intermeca između nastupa pisaca.

Vrhunac druge festivalske večeri biće nastup Lasla Krasnahorkaija koji spada u red najznačajnijih i najprevođenijih mađarskih prozaista. S Markom Čudićem, Krasnahorkai će razgovarati o svom stvaralaštvu za koje je karakteristična apokaliptična ironijsko-parodijska slika savremene Mađarske i savremenog sveta.

U fokusu druge festivalske večeri biće i zajednički nastup dvojice najistaknutijih regionalnih autora Miljenka Jergovića i Svetislava Basare.

Posebna draž ovogodišnjeg izdanja festivala jeste prezentacija velike antologije evropske poezije nedavno objavljene u Nemačkoj pod nazivom “Grand Tour – ” koju su uredili Jan Vagner i Federiko Italijano. Tokom dva dana festivala, njih dvojica će predstaviti selekciju nekih od najistaknutijih evropskih pesnika i pesnikinja među kojima su Marija Barnas iz Holandije i Gabor Šajn iz Mađarske, zatim naša poznata pesnikinja Ana Ristović i Anja Golob iz Slovenije.

Program vodi Mima Simić.

I ove godine, festival KROKODIL će organizovati raznolike tribine u okviru kojih ćemo se baviti najaktuelnijim društveno-političkim temama iz perspektive kulture.
 
Dereta je objavila novo izdanje Zlog demijurga:

Emil Sioran, jedan od najznačajnijih filozofa i esejista XX veka, čuven je po svom duboko pesimističkom i fatalističkom poimanju sveta. Iako se uporno trudio da ostane izvan društvenih tokova, odbijajući većinu zahteva za intervjue, kao i brojne nagrade, retki su oni koji su tako duboko i analitično promišljali to isto društvo, čovekovu egzistenciju i duh tadašnjeg vremena. Zajedno sa svojom ženom živeo je u potpunoj izolaciji u Latinskoj četvrti u Parizu, zauzevši tako, u odnosu na svet, onu distancu koja je neophodna da bi se taj svet istinski sagledao. Mračan pogled skeptika na paradoks našeg postojanja može se svesti na ovu njegovu misao: Svi smo mi na dnu pakla čiji je svaki trenutak pravo čudo.

Ova knjiga predstavlja zbirku šest Sioranovih eseja: „Zli demijurg”, „Novi bogovi”, „Paleontologija”, „Susreti sa samoubistvom”, „Neoslobođeno” i „Zadavljene misli”. Tekstovi su različiti po svojoj formi i dužini, ali suštinski ujedinjeni u temama koje su tradicionalno okupirale autora – smrt, bog, dobro i zlo, ljudske slabosti, strah, apsurd i očaj postojanja. Uz izvanredan prevod Mire Vuković i pogovor Milovana Danojlića, čitaoci sada mogu da uživaju u novom, prerađenom izdanju ovog Sioranovog dela.

Zli-demijurg-160x0-0000129201151107.jpg
 
Бодри, нема у том новом издању ништа прерађено. Имам издање из '91. (Матица србска) и ту су сви ови наслови, преводилац исти и поговор Данојлића. Има нешто више страница (моја) јер је незнатно мањег формата. Али добро, у сваком случају књига је одлична.

Немогуће је доказати да је боље бити него не бити. (Задављене мисли)
 
Zanimljiv projekat studentkinje iz Novog Sada. Osmislila je platformu za sve kreativce, neafirmisane autore a projekat je ušao u polufinale konkursa "Superste" za podršku inovativnim i aktivističkim idejama. Još samo tri dana traje glasanje. "Gradimo novi most zato što smo prepoznali veliki zid na sredini starog koji onemogućava publici da pređe preko, u svet umetnosti. To je četvrti zid, termin poreklom iz pozorišta, koji označava granicu između sveta fikcije i realnosti. Razbijanjem četvrtog zida puštamo bujicu sveta fikcije da preplavi realnost. Onog dana kada poezija počne da izlazi iz frižidera, na pijaci se, na štandovima pored domaćeg i stranog voća, pojave štandovi sa domaćim i stranim piscima, sa halo govornica javljaju audio zapisi iz knjiga, u poštama Tatjanina pisma Onjeginu, u čekaonicama slikari koji portretišu ljude koji čekaju, u gradskim autobusima glumci nenajavljeno započinju dramske dijaloge - znaćete da smo stigli", objašnjava autorka.

Projekat možete podržati na stranici: www.superste.net/project/poezija-iz-frizidera/
Više o projektu možete saznati na: www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/223920/Studentkinja-novosadskog-Filozofskog-fakulteta-zeli-da-svakome-omoguci-pristup-Poeziji-iz-frizidera.html
 
MRAČNI BOGOVI – T.E.D. Klajn (Orfelin)

Mracni bogovi - prednja korica 1.jpg


Sa zaista posebnim zadovoljstvom najavljujem 16. po redu knjigu Orfelinove edicije „Poetika strave“, zbirku novela Mračni bogovi savremenog američkog pisca T.E.D. Klajna, prvi put objavljenu 1985. godine.
Sasvim tipično, ovo je PRVI put da je bilo šta od Klajna objavljeno na srpskom. Da, doslovno nijedna njegova priča do sada nije bila dostupna na srpskom, ali će to Orfelin, kao i u slučaju mnogih drugih majstora strave, uskoro ispraviti!

Slutim da mnogim našim čitaocima njegovo ime ne znači mnogo, da su brojni za njega prvi i jedini put čuli u mojim ranijim najavama ovog izdanja, ali nadam se da smo Orfelin i ja kao urednik ove edicije do sada opravdali vaše poverenje dovoljno da nam malo i verujete „na neviđeno“ – obećavam vam i potpisujem, ova knjiga biće vam pravo OTKROVENJE i takav komad horor genijalnosti kakav niste ni slutili da (može da) postoji!
Mračni bogovi je zbirka novela, poprilično dugačkih; jednu od njih, od kojih 90-ak strana, poneki nazivaju i kratkim romanom (mada se ja s tim ne bih složio).

PRETPLATA za ovu knjigu kreće danas, i traje do pred početak Sajma knjiga, tj. do 20. oktobra. Pretplatnici koji dolaze na Sajam mogu svoj primerak preuzeti i tamo, na štandu Orfelina, jer knjiga će iz štampe izaći neposredno pred Sajam, a pretplatnicima će poštom biti slana početkom novembra.

http://cultofghoul.blogspot.com/2019/09/mracni-bogovi-ted-klajn.html
 
Poslednja izmena:
Sabatovo pozorište - Filip Rot (Laguna)

Datum objavljivanja: oktobar 2019.

On je neumorni inadžija. On je neverovatan razvratnik. On ima nezajažljivu sklonost prema svemu nečuvenom. On je Miki Sabat, ostareli, razjareni bik od čoveka čija su neobuzdana bestidnost i posprdna drskost u srži čudesnog romana Filipa Rota. Sabatovo pozorište pripoveda Mikijevu priču posle smrti njegove ljubavnice, erotskog slobodnog duha, koja svojom preljubničkom smelošću nadmašuje čak i samog Mikija. Nekada sablažnjivo domišljat lutkar, Miki je sada u svojim srednjim šezdesetim i opsedaju ga duhovi – majke, voljenog brata, nestale prve žene, ljubavnice. Ucveljen i ojađen, on kreće na burno putovanje u prošlost, putovanje koje ga dovodi na ivicu ludila i propasti. Ali ma koliko se žarko udvarao smrti, on je odveć oduševljen životom da bi mu pošlo za rukom da umre.

Sabatovo pozorište je šaljivo delo epskih razmera, a Miki Sabat je njegov gargantuanski junak. On je ideolog ida, oličenje nedoličnog ponašanja i dionizijskog preterivanja. Međutim, vrlo je moguće da je on Rotov najveći lik, koji dominira njegovom najambicioznijom i najbogatijom knjigom.
 
Tatarska pustinja - Dino Bucati (Laguna)

Datum objavljivanja: oktobar 2019.

„Čudesna i opčinjavajuća knjiga, ekscentrični klasik.“ Dž. M. Kuci

„Postoje imena koje buduće generacije neće dopustiti da se zaborave. Jedno od njih je zasigurno – Dino Bucati.“ Borhes

Vreme je jednako prolazilo u svom nepomičnom ritmu, isto za sve ljude, ni sporije za one koji su srećni, ni brže za nesrećne.

Posle turobnih godina provedenih na Vojnoj akademiji, poručnik Drogo konačno kreće na svoj prvi zadatak, u mračnu i tihu Tvrđavu Bastijani. Iza zidina tvrđave leži kamenje i suva zemlja: Tatarska pustinja. Koja je svrha ovog vojnog garnizona na mrtvoj granici? Hoće li Tatari ikada krenuti u napad na tvrđavu? S vremenom Drogo se miri s beskrajnim, zaludnim i mučnim iščekivanjem. Ali ništa se ne događa, nada slabi, na horizontu ničeg novog. Iz dana u dan, koji su svi nalik jedni drugima, Drogo postepeno shvata strašnu istinu o Tvrđavi Bastijani…

Napisana 1938, kada je svet iščekivao rat, Tatarska pustinja je provokativna i zastrašujuća pripovest o nadi, čežnji i katkad užasnim posledicama naših snova i želja.

„Predivan roman koji blista poput fatamorgane stavljajući u oštar fokus uspon i pad naših ambicija i nemilosrdnu eroziju vremena. To je priča o Đovaniju Drogu – ipak, koliko nas će se prepoznati u njemu!“ Jan Martel
 
Prodavnica tajni - Dino Bucati (Laguna)

prodavnica_tajni-dino_bucati_v.jpg


Integralno izdanje prvi put na srpskom jeziku!

Uplašeni stanari zgrade provode besane noći zbog kapljice vode koja se penje uz stepenice umesto da se sliva, jedna majka umalo što nije izazvala svetski rat zbog šarenog jajeta, vanzemaljci se spuštaju na krov crkve da bi im sveštenik protumačio značenje krsta, a meštani jednog sela užasavaju se pitomog psa lutalice…

Prodavnicu tajni Bucati je priredio dve godine pre smrti, u nadi da će upoznati ljude s najboljim što je napisao. U ovim pripovetkama nekad vizionarskim, nekad grotesknim, lirskim i realističnim ili bajkolikim, gde se fantastično i začudno smenjuju sa humorom i ironijom, Bucati ukazuje na ono bizarno koje se krije iza banalnog, na tajne koje okružuju savremenog čoveka – osvetljavajući tako košmarnu stranu naše svakidašnjice.

„Dino Bucati je čuvar naših kolektivnih košmara, koji stoji na pragu dnevne sobe i egzistencijalnog pakla.“ Đampa Lahiri
 
Proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za književnost za 2018. i 2019. godinu

Nobelova nagrada za književnost za 2018. godinu pripala je poljskoj autorki Olgi Tokarčuk „za narativnu maštu koja sa enciklopedijskom strašću predstavlja prelazak granica kao oblik života“, dok je Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodeljena austrijskom piscu Peteru Handkeu „za uticajno delo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnosti ljudskog iskustva“.

Olga Tokarčuk rođena je 1962. godine u Sulehovu u Poljskoj, a danas živi u Vroclavu. Njeni roditelji su bili učitelji, a njen otac je takođe bio školski bibliotekar. U biblioteci je čitala prilično sve što je mogla da nađe i upravo je tu razvila svoj književni apetit.

Nakon studija psihologije na Univerzitetu u Varšavi, 1993. godine debitovala je kao pisac fikcije „Podroz ludzi Ksiegi“ („Putovanje ljudi iz knjige“). Pravi proboj napravila je trećim romanom ‘Praviek i inne czasi’ 1996 (‘Primeval and Other Times’, 2010). Roman je odličan primer nove poljske literature nakon 1989. godine, odupirući se moralnom prosuđivanju i nespremnosti da zastupa savest nacije. Umesto toga, on pokazuje izuzetan dar mašte sa visokim stepenom umetničke sofisticiranosti, navodi se u saopštenju Švedske Akademije nauka na Fejsbuku.

Peter Handke rođen je 1942. godine u selu Grifen, u oblasti Karnten na jugu Austrije. To je takođe rodno mesto njegove majke Marije, koja je pripadala slovenačkoj manjini. Od 1961. godine studirao je pravo na Univerzitetu u Gracu, ali prekinuo je studije nekoliko godina kasnije kada je objavljen njegov debitantski roman ‘Die Hornissen’ (1966).

Zajedno sa predstavom „Publikumsbeschimpfung“ („Prihvatanje publike“, 1969.) sigurno je svoj pečat postavio na književnoj sceni. Više od pedeset godina kasnije, producirajući veliki broj radova u različitim žanrovima, nametnuo se kao jedan od najuticajnijih pisaca u Evropi nakon Drugog svetskog rata. Njegova bibliografija sadrži romane, eseje, beleške, dramska dela i scenarije. Njegova dela ispunjena su snažnom željom da otkriju i ostvare svoja otkrića pronalazeći nove književne izraze za njih.

Švedska akademija, koja dodeljuje ovu prestižnu nagradu, prošle godine nije dodelila Nobela za književnost, zbog skandala koji je izbio kada je Žan- Klod Arno, suprug članice Akademije Katarine Frostenson, osuđen na dve godine zatvora zbog seksualnog napada.
 
Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića je objavila knjigu:

Euđen Simion - Sioran: Mitologija nesavršenosti

1 (7).jpg


Ova knjiga trebalo bi da nosi naslov „Mladi Sioran" ili, možda, „Sioran – rumunski pisac", ili „Sioran egzistencijalista i njegovi rumunski zapisi", možda: „Fenomen Sioran – rumunski egzistencijalista koji odbija sve modele" ili, zašto da ne? „Sioran – moderni antimodernista", ili, bliže istini: Moderni-anti modernista okrenut ka postmodernizmu. Svi naslovi joj odgovaraju, po mom mišljenju, i svaki, zasebno, ukazuje na ponešto iz moralne i intelektualne jednačine egzistencijalnog filozofa koji vidi samo apokalipse, hrani se negativnošću i sudi svetu naopako. Zanimljivo je da iz svih ovih radikalnih odbijanja, Sioran gradi stvarnu i predivnu mitologiju ideja, a stvaralačkim jezikom gradi književnu mitologiju koja – pokušaću da dokažem – ublažava, oplemenjuje negirajući sadržaj rečenice. Odabrao sam, na koncu, ovaj naslov: Sioran: Mitologija nesavršenosti, želeći da nagovestim mom čitaocu šta se dešava s ovim rumunskim moralistom koji, 1947. godine, napušta svoj vlaški jezik i bira jezik (francuski) koji smatra, u svojim momentima obmane, iscrpljenim. Pokazalo se da nije tako, metek Sioran je uspeo da mu dâ stilistički sjaj u koji danas niko ne sumnja.
 
Druga strana, Alfred Kubin

Datum objavljivanja: 21. januar 2020.

druga_strana-alfred_kubin_v.jpg


Pionir književne distopije

Druga strana Alfreda Kubina smatra se jednim od prvih romana u istoriji svetske književnosti koji su uveli distopijsku viziju sveta. Alfred Kubin, koga još nazivaju „Kafkom pre Kafke“, svojim opisom imaginarne Zemlje snova u koju je smeštena radnja romana oštro je kritikovao Austrougarsku monarhiju i gotovo predvideo Prvi svetski rat.

Objavljen 1909. sa autorovim ilustracijama, koje ćete naći u ovom izdanju, roman Druga strana je uticao kako na književnost nemačkog nadrealizma, kojoj je Kubin prethodio, tako i na umetnike okupljene oko Plavog jahača, čijem krugu je i autor pripadao.
 
Zavera budala, Džon Kenedi Tul

Datum objavljivanja: januar 2020.

zavera_budala-dzon_kenedi_tul_v.jpg


Pulicerova nagrada za književnost.

Upoznajte Ignacija Ž. Rajlija, intelektualca nezainteresovanog za ljubav i zaposlenje, plemenitog krstaša u ratu sa američkim snom. Običnim građanima Nju Orleansa čini se da je momak poremetio pameću. Ignacije se ne obazire na to. Korpulentni tridesetogodišnjak živi kod majke i posvećeno zapisuje svoj magnum opus u školskim sveskama koje krije ispod kreveta. Ali mama ima neprijatno iznenađenje za njega: Ignacije mora da pronađe posao. Ne posustavši pred izazovom, on novo zaposlenje koristi da nastavi svoju misiju protiv modernosti, rada, neznanja i poroka – a sada je naoružan gusarskom kapom i kolicima s hot-dogovima!

„Vrhunsko delo, komedija epskih razmera, gromoglasna lavina od knjige.“ Washington Post

„Ma koliko urnebesno smešna, Zavera budala je ozbiljno, važno delo.“ Los Angeles Herald Examiner

„Jedna od najduhovitijih knjiga ikada napisanih. Smejaćete se do suza.“ New Republic
 

Back
Top