Veliki petak - između bola raspeća i nade vaskrsenja

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
421.650
Danas se, prema julijanskom kalendaru, obeležava Veliki petak, dan kada hrišćani podsećaju na raspeće Isusa Hrista na krstu i njegovu žrtvu za spasenje čovečanstva.Veliki petak zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji kao dan tišine, tuge i dubokog promišljanja. U duhu Uskrsa, Veliki petak nije samo podsećanje na bol i žrtvu,već i na snagu vere i nade koja dolazi posle stradanja.

U pravoslavnoj tradiciji, ovaj dan protiče bez liturgije, u znaku strogog posta i uzdržanja. Crkvena zvona ne zvone, a atmosfera odiše smirenošću i tišinom.
Vernici posećuju crkve, prolaze ispod plaštanice – platna koje simbolizuje Hristovo telo položeno u grob – i time izražavaju poštovanje i veru u vaskrsenje koje sledi.

Veliki petak, iako najtužniji dan pravoslavnog kalendara, predstavlja i uvod u najveći hrišćanski praznik - Vaskrs, koji slavi Hristovo vaskrsenje i pobedu života nad smrću. U srcima vernika, ovaj dan ostaje simbol žrtve, nade i vere, dok se kroz molitvu i post pripremaju za radosnu proslavu vaskršnjih praznika.

shutterstock_200275025-e1775651610270-1000x560.jpg
 
Prema predanju, Isus je iz kuće prvosveštenika Kajafe odveden kod rimskog prokuratora Pontija Pilata, koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, Isus je rekao: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade“.

Na Veliki petak posti se. Običaj je da se tog dana farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak ne peva se i ne veseli, a od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedelje), kada je, po verovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su u pravoslavnoj crkvi znak radosti, već se vreme bogosluženja i oglašavanja umrlih najavljuje drvenim klepalom.Ovaj dan hrišćanske žalosti ujedno je i poslednji i najznačajniji u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a njegova smrt uvod je u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva slavi u nedelju.

Clipjaja.jpg
 
Veliki petak je i dan snažne simbolike. Crvena boja uskršnjih jaja, koja se najčešće farbaju upravo tada, podseća na Hristovu krv, dok samo jaje simbolizuje novi život i pobedu nad smrću. Iako je u osnovi dan tuge, u njemu se već nazire poruka Uskrsa – da posle stradanja dolazi vaskrsenje, a posle tame svetlost.

Običaji vezani za Veliki petak razlikuju se od kraja do kraja, ali ih povezuje ista suština – poštovanje, mir i duhovna priprema. U mnogim porodicama tog dana se ne rade teški poslovi, ne peva se i ne slavi, već se vreme provodi u krugu porodice, u tišini i molitvi. Post je najstroži, često na vodi, a mnogi vernici tog dana ne uzimaju hranu do zalaska sunca.

U savremenom kontekstu, Veliki petak podseća i na potrebu da usporimo, udaljimo se od svakodnevne buke i okrenemo unutrašnjem miru. U svetu ubrzanog ritma, ovaj dan nosi poruku da je zastajanje ponekad neophodno kako bismo bolje razumeli sebe i svet oko nas. Upravo u toj tišini i jednostavnosti leži njegova najdublja vrednost – kao uvod u radost Uskrsa koja dolazi. (mediji)
 
Типик је јасан.
Једе се последњи пут на Велики четвртак. Велика субота је скромни оброк.
Велики петак се не једе и не пије ништа.
Негде је изношење плаштанице у 18h, негде раније.
Ко не може издржати цео дан да не једе, нека се консултује са свештеником.
Није обавезно о не треба на силу.
Подразумева се посно на води данас.
 
Типик је јасан.
Једе се последњи пут на Велики четвртак. Велика субота је скромни оброк.
Велики петак се не једе и не пије ништа.
Негде је изношење плаштанице у 18h, негде раније.
Ко не може издржати цео дан да не једе, нека се консултује са свештеником.
Није обавезно о не треба на силу.
Подразумева се посно на води данас.

Успео сам до десет увече да не једем а онда сам се преждерао.
 

Back
Top