Uzajamno priznanje Kosova i Srbije - poznat stav američke administracije

комшија

Stara legenda
Poruka
90.823
1613280541741.png





Uzajamno priznanje Kosova i Srbije - poznat stav američke administracije


srbija-kosovo-amerika-620x350[1].jpg


13 februar, 2021

VAŠINGTON — Pritisci, iskušenja i neprijatnosti - termini su koje su državni zvaničnici Srbije koristili, tumačeći deo čestitke američkog predsednika Džozefa Bajdena, upućene povodom Dana državnosti predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, o međusobnom priznanju Kosova i Srbije kao modusu za rešenje spora dve strane.

Deo političara i javnosti Srbije shvatio je to kao nešto što su opisali novim stavom američke spoljne politike upoređujući je sa ličnom percepcijom diplomatije koju je vodila prethodna administracija i bivši predsednik Donald Tramp.

Dok se podsećamo činjenice da su Sjedinjene Države među prvima priznale nezavisnost Kosova, i jedan su od glavnih međunarodnih zagovarača državnosti pokrajine koja je pre trinaest godina proglasila nezavisnost od Srbije, ostaje nedoumica da li se i šta promenilo u američkom tumačenju poželjnog epiloga višedecenijskog spora dve strane - što je identifikovano u političkoj i društvenoj javnosti Srbije.

Ne mislim da je došlo do bilo kakve promene. To je konstanta američke politike. Sećam se, čini mi se da je 2019, u jednoj zvaničnoj komunikaciji bivši predsednik Tramp objavio da SAD željno iščekuju momenat kada će Srbija i Kosovo postići međusobno priznanje. Tako da to nije ništa novo”, kaže u razgovoru za Glas Amerike Pol Mekarti, regionalni direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Tumačenje našeg sagovornika na tragu je pojašnjenja američke ambasade u Beogradu objavljenog pošto je - nakon Bajdenove čestitke - predsednik Vučić reagovao tvrdnjom da je prošlog septembra u Vašingtonu, kada je potpisan sporazum o ekonomskoj normalizaciji, rekao šta misli o uzajamnom priznanju. Srbija se, podsećamo, tome žestoko protivi.

1613281841843.png



Iz objave na društvenoj mreži američke ambasade jasno je da Sjedinjene Države međusobno priznanje Srbije i Kosova vide kao trajno rešenje spora dve strane.

Mislim da budućnost odnosa Srbije i Kosova, kao i to da li će između dve strane doći do međunarodnog priznanja, zavisi od političkih lidera u Srbiji. Mislim i nadam se da će oni uvideti privlačnost značajnijeg približavanja Zapadu - što bi značilo i priznavanje Kosova kao nezavisne države. A to je stvar udaljavanja od prošlosti i gledanja u budućnost”, izjavio je za albanski servis Glasa Amerike Vesli Klark, penzionisani američki general, koji je obavljao funkciju vrhovnog komandanta Severnoatlantske alijanse u vreme NATO intervencije u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) 1999, posle neuspešnih pregovora kosovskih i srpskih političkih predstavnika na mirovnoj konferenciji u Rambujeu, uz posredstvo međunarodne zajednice.

link

Важно је да Србија у наступајућем периоду, а у светлу измењених околности насталих доласком на власт великог пријатеља нашег Региона и врсног познаваоца овдашње политичке сцене Председника Бајдена, уради две ствари које би знатно побољшале њену позицију у Европској унији и Сједињеним Америчким државама као јединим стварно релевантним факторима на светској политичкој сцени. Србија треба да прекине да спречава пријем Косова у Уједињене нације. Такође, Србија треба да са Приштином размени, ако не амбасадора, онда специјалног изасланика.
 
Poslednja izmena:
Srbija ne mora i NE TREBA priznati Kosovo i Metohiju, ona je njen neotudivi deo.
Lazi su da nam je ona kamen spoticanja za neko bolje sutra.
Nikakve posledice necemo trpete zauzimanjem i sprovodenjem takvog stava.
Ako ti smatraš da je Nestabilnost u regionu dobra za privredu i život naše dece, onda nisi dovoljno pratio.
 
Pogledajte prilog 861077




Uzajamno priznanje Kosova i Srbije - poznat stav američke administracije


Pogledajte prilog 861081

13 februar, 2021

VAŠINGTON — Pritisci, iskušenja i neprijatnosti - termini su koje su državni zvaničnici Srbije koristili, tumačeći deo čestitke američkog predsednika Džozefa Bajdena, upućene povodom Dana državnosti predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, o međusobnom priznanju Kosova i Srbije kao modusu za rešenje spora dve strane.

Deo političara i javnosti Srbije shvatio je to kao nešto što su opisali novim stavom američke spoljne politike upoređujući je sa ličnom percepcijom diplomatije koju je vodila prethodna administracija i bivši predsednik Donald Tramp.

Dok se podsećamo činjenice da su Sjedinjene Države među prvima priznale nezavisnost Kosova, i jedan su od glavnih međunarodnih zagovarača državnosti pokrajine koja je pre trinaest godina proglasila nezavisnost od Srbije, ostaje nedoumica da li se i šta promenilo u američkom tumačenju poželjnog epiloga višedecenijskog spora dve strane - što je identifikovano u političkoj i društvenoj javnosti Srbije.

Ne mislim da je došlo do bilo kakve promene. To je konstanta američke politike. Sećam se, čini mi se da je 2019, u jednoj zvaničnoj komunikaciji bivši predsednik Tramp objavio da SAD željno iščekuju momenat kada će Srbija i Kosovo postići međusobno priznanje. Tako da to nije ništa novo”, kaže u razgovoru za Glas Amerike Pol Mekarti, regionalni direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Tumačenje našeg sagovornika na tragu je pojašnjenja američke ambasade u Beogradu objavljenog pošto je - nakon Bajdenove čestitke - predsednik Vučić reagovao tvrdnjom da je prošlog septembra u Vašingtonu, kada je potpisan sporazum o ekonomskoj normalizaciji, rekao šta misli o uzajamnom priznanju. Srbija se, podsećamo, tome žestoko protivi.

Pogledajte prilog 861084


Iz objave na društvenoj mreži američke ambasade jasno je da Sjedinjene Države međusobno priznanje Srbije i Kosova vide kao trajno rešenje spora dve strane.

Mislim da budućnost odnosa Srbije i Kosova, kao i to da li će između dve strane doći do međunarodnog priznanja, zavisi od političkih lidera u Srbiji. Mislim i nadam se da će oni uvideti privlačnost značajnijeg približavanja Zapadu - što bi značilo i priznavanje Kosova kao nezavisne države. A to je stvar udaljavanja od prošlosti i gledanja u budućnost”, izjavio je za albanski servis Glasa Amerike Vesli Klark, penzionisani američki general, koji je obavljao funkciju vrhovnog komandanta Severnoatlantske alijanse u vreme NATO intervencije u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) 1999, posle neuspešnih pregovora kosovskih i srpskih političkih predstavnika na mirovnoj konferenciji u Rambujeu, uz posredstvo međunarodne zajednice.

link

Важно је да Србија у наступајућем периоду, а у светлу измењених околности насталих доласком на власт великог пријатеља нашег Региона и врсног познаваоца овдашње политичке сцене Председника Бајдена, уради две ствари које би знатно побољшале њену позицију у Европској унији и Сједињеним Америчким државама као јединим стварно релевантним факторима на светској политичкој сцени. Србија треба да прекине да спречава пријем Косова у Уједињене нације. Такође, Србија треба да са Приштином размени, ако не амбасадора, онда специјалног изасланика.
komsijina 3594.tema o uzajamnom priznanju ,sa velikom dozom neizvesnoti ocekujem 3595. najkasnije do Srede 17.02.2021.
 
Kosovo kao Kosovo je država i to je tako, naravno mi to tako ne vidimo ali jbg. Imaju granice, prepustili smo im telekomunikacije, energente, vodu ma sve živo. Šipcima je bitno samo da dobije od zvanične države Srbije priznanje jedino zbog toga da uđu u sve organizacije, da mogu da dobijaju lovu iz fondova i kredite. Na terenu je to država sa svim svojim karakteristikama. Ko to ne vidi ili se pravi glup ili ne znam šta..
 
Kosovo kao Kosovo je država i to je tako, naravno mi to tako ne vidimo ali jbg. Imaju granice, prepustili smo im telekomunikacije, energente, vodu ma sve živo. Šipcima je bitno samo da dobije od zvanične države Srbije priznanje jedino zbog toga da uđu u sve organizacije, da mogu da dobijaju lovu iz fondova i kredite. Na terenu je to država sa svim svojim karakteristikama. Ko to ne vidi ili se pravi glup ili ne znam šta..
Nismo im mi gradjani prepustili nego tandem Ivica i Wucica.
 
Uzajamno priznanje Kosova i Srbije
Будалаштина, којом САД показују своју "изузетност", али у непоштовању било чијег суверенитета, па чак и елементарне интелигенције људи којима ово упућују.
1, Зашто-"узајамно", кад је Србија већ суверена и призната држава чланица УН и свих међународних институција?
Шта ће Србији "признање" некаквих спонзорисаних сецесиониста, које ни сама не признаје? :huh:
2. И став Србије је јасан: не признаје сецесију своје јужне покрајине, и онда је циљ ових бесомучних понављања већ одбијеног предлога- нејасан.
Или је, у ствари-јасан?
Прикривена претња силеџије?
3. Та политика "замарања" је већ толико пута виђена и покушавана, и већ довољно пута доживела фијаско, да остаје питање- да ли је САД заглупела до те мере, да не види да свет више није исти, и да те форе више не пролазе?
Тачно; САД одбијају да то виде.
Синдром Марије Антоанете- ако народ нема хлеба, нека једе колаче...
 
Ono je izdato vec 45te, a da je dignut zid prema Albaniji kao prema Mexiku ne bi imali problema 90tih.
Domen šta bi bilo kad bi bilo, a ništa od toga nije bilo. Izgubismo sveti komad zemlje tek tako, za šta su oni momci ginuli 98 i 99? Pritom nisu uspeli da ga osvoje kopnenim putem, dakle za šta? Po meni se to jedino može vratiti vojnim sukobom, ovako nekim pregovorima se samo još više kanalimo. A to se neće desiti skoro, em nemamo vojsku, em nemamo naoružanje, em nemamo saveznike. Opet bi nas nato pojeo iz vazduha.
 
Srbija ne mora i NE TREBA priznati Kosovo i Metohiju, ona je njen neotudivi deo.
Lazi su da nam je ona kamen spoticanja za neko bolje sutra.
Nikakve posledice necemo trpete zauzimanjem i sprovodenjem takvog stava.

Наравно.

Србија највише трпи у економском смислу што не може да успостави правни поредак у својој јужној покрајини. Највећа рудна богатства Србије (готово 60% укупног рудног богатства земље) налазе се на Косову и Метохији.

image.jpg


Колико је пореских обвезника међу 1.845.000 становника КиМ који не уплаћују ни динара у буџет Србије? Да окренемо ствари, па се упитамо колико трпе грађани Србије, који живе изван било каквог правног поретка, и где им се не могу гарантовати основна људска права?

n07dtdgot4e61.jpg

Највећа густина насељености становништва је управо на КиМ

Србија такође трпи и штету на политичком плану, јер су на делу њене територије и после двадесет година распоређене стране војне снаге, а у првом реду снаге НАТО пакта, који је највише допринео садашњој кризи на југу Србије.

kfor-zones20092.jpg


Југ Србије је тренутно црна рупа Европе, легло корупције и најгорих облика организованог криминала. Косово је и највећи расадник исламског фундаментализма и база за регрутовање терориста на ратиштима широм света. Подсетимо се да је у рату у Сирији са простора Косова дошао највећи број исламских терориста по глави становника у Европи (в. Strani teroristički borci : Priručnik za institucije za edukaciju sudija i tužilaca u Jugoistočnoj Evropi, Ujedinjeni Narodi, Beč, 2019, str. 27-28)

image-2021-02-14-120630.png

Непостојање правног поретка доводи до таквих резултата. А прошла је 21 година од Кумановског споразума. Толико су снаге КФОР-а дуго на КиМ. Тамо се ништа на боље није променило. Снаге НАТО пакта, односно земље чланице пакта, остварују своје интересе, неинтересујући се или подржавајући одржање тренутног стања кризе.

Оно што је жалосно, јесте што се и на овом форуму слободно заговара таква антидржавна политика, без трунке свести да то води даљој радиказизацији кризе, која се за коју годину или деценију може прелити и даље у Србију.
 
Poslednja izmena:

Back
Top