"Uvek pregovarajte s ljudima koji su nadrogirani"

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
368.450
Britanija je 1900. godine sklopila istorijski ugovor sa persijskom vladom o koncesiji za naftu, koja je kod Engleza izazvala pohlepu i utabala put za Prvi svetski rat.
Prva te vrste u regionu Zaliva, koncesija za naftu dala je D'Arsiju posebnu i ekskluzivnu privilegiju da traži i okupira, eksploatiše, razvija, čini pogodnim za trgovinu,
odvoz i prodaju prirodnog gasa, nafte, asfalta i ozokerita na celom prostoru Persijskog carstva u trajanju od šezdeset godina.

Početkom 20. veka, Persijom je vladao Mozafar ad-Din Šah, koji je, kao i cela njegova porodica, bila poznata po tome što su bili veliki uživaoci opijuma.
Šah je angažovao britansko-australijskog inženjera i arheologa Vilijama d’Arsija, koji je dobro poznavao teritoriju Persije, zahvaljujući iskopavanjima
koja je vršio godinama unazad, za modernizaciju zemlje. On je iskoristo svoje odnose sa porodicom Šah i sa njima sklopio istorijski dogovor.

Naime, dogovor je bio sledeći: U slučaju da pronađe naftu, Šah bi dobio nadoknadu u današnjem iznosu od otprilike 2,5 miliona dolara i 16% koncesije.
To je značilo da će na svakih 100 dolara koje Britanija dobije od nafte, 16 dolara ići Persiji, a 84 dolara Britaniji.
Obično bi za ovakvu vrstu poslova "dobar ugovor" značio podelu 50-50, iranska nafta-britanska eksploatacija, te je podela 84-16 koju je postigao D'Arsi postala istorijska.
Kasnije se zbog ovog dogovora šaljivo preporučivalo "uvek pregovarajte s ljudima kada su nadrogirani opijumom".
Međutim, potraga za naftom nije bila laka. D'Arsi je nailazio na mnoge preobleme, što ga je dovelo do ivice bankrota, a što je naposletku rezultiralo stvaranju "Anglo-Persian Oil Company" kada je nafta i pronađena. I to ne malo. Pronađene su ogromne rezerve nafte, što je Britance naprasno učinilo "bezobrazno bogatim" samo od ovog ugovora.
 
Clip_2.jpg
 
Kako se bližilo vreme Prvog svetskog rata, Britanci su shvatili i da su delovi koji su pod upravom Otomanskog carstva bogati naftom, pogotovu u delu onoga što je danas severni Irak, te su i tu pokušali da sklope dogovor. Međutim, predlog je odbijen jer ih je Nemačka preduhitrila i sklopila povoljan dogovor koji je Turcima odgovarao.Taj trenutak postaje prekretnica koji je Britance i Francuze motivisao da sednu i da crtaju mape podele Bliskog istoka i onoga što će kasnije uslediti početkom Prvog svetskog rata, smatra američki profesor Roj Kasagranda.

Planiranje podele bogatog regiona se desilo jer je planiran i Veliki rat, smatra ovaj američki profesor, a za njega su posebno bili zainteresovani Britanci i to iz dva razloga.Prvi je bila nafta, a drugi je bila nemačka imperija. Nova imperija, formirana 1871. godine, koja je bukvalno došla "niotkud" postala je super industrijska zemlja koja je stvarala masovnu mornaricu, koja je bila trn u oku Britancima i koja je uvela u trku naoružanja, crpeći masovno njene prihode.
Profesor Kasagranda kaže da je Britanija bila svesna da nešto mora da se desi i da je postalo pitanje trenutka kada će morati da "sruše" Nemačku na kolena.

"I naravno, počeo je Prvi svetski rat. Neko je bio ubijen... Koga briga, na kraju dana? Da se pokrene ceo globalni rat koji će trajati četiri godine i odneti 13 miliona života, zbog jednog čoveka? Nikoga za prestolonaslednika Ferdinanda nije bilo briga", kaže profesor Kasagranda i napominje da je Nemačka ponudila primirje Velikoj Britaniji, ali je bilo kasno. Britanija i Francuska su već imale iscrtanu mapu podele teritorije nekadašnje Otomanske imperije.link
 
Ovaj teks je senzacionalisticko smece koje ignorise cinjenice da je Nemacka imala Schlieffen Plan, da su oni i Austrougari poceli rat
i da je Britanija nevoljko usla u 1 svetski rat, te da je u pocetku rata imala malu vojsku. Prica s srednjim istokom je odvojena od 1 s.r.
Britanci i Francuzi su odigrali poprilicno ruznu ulogu na srednjem istoku (koji se kod nas pogresno naziva bliskim istokom), ali to ne znaci da su poceli 1 s.r.
 
Ово је интерпретација која следи познату тезу о узраоку Великог рата по којој суштина лежи у британским интересима које угрозила изградња пруге из Немачке до Турске ради експлоатације тамошњих ресурса. То је иначе немачка верзија о томе како је рат почео.

Такође, у средиште теме се поставља Запад (Немачка-Британија-Француска) а ни речи о Русији која је заправо била главни предмет немачких амбиција и због којих је и гурнула Аустроугарску у рат, а затим и све остале.

Нарочито ми је смешна невина тврдња да је Немачка postala super industrijska zemlja koja je stvarala masovnu mornaricu, koja je bila trn u oku Britancima i koja je uvela u trku naoružanja, па наравно да је трн у оку, за шта је Немачка градила ту морнарицу, за туристичке обиласке по Балтику?
 
Ово је интерпретација која следи познату тезу о узраоку Великог рата по којој суштина лежи у британским интересима које угрозила изградња пруге из Немачке до Турске ради експлоатације тамошњих ресурса. То је иначе немачка верзија о томе како је рат почео.

Такође, у средиште теме се поставља Запад (Немачка-Британија-Француска) а ни речи о Русији која је заправо била главни предмет немачких амбиција и због којих је и гурнула Аустроугарску у рат, а затим и све остале.

Нарочито ми је смешна невина тврдња да је Немачка postala super industrijska zemlja koja je stvarala masovnu mornaricu, koja je bila trn u oku Britancima i koja je uvela u trku naoružanja, па наравно да је трн у оку, за шта је Немачка градила ту морнарицу, за туристичке обиласке по Балтику?
Dobra poruka, Nemacka je zapravo htela da dobije svoj deo kolaca u vidu kolonija, pre toga Nemci su bili najjaca kontinetalna silu u Evropi i imali premoc u industriji, no ta premoc im je pocela da opada u odnosu na druge pa je to bio jedan od faktora koji je uticao na sam pocetak rata Austrugari su takodje imali svojih unutrasnjih problema zbog cega su bili voljni da zapocnu rat sa Srbijom, a i jedim i drugima je dodatni faktor ohrabrenja bila sto su Rusek oruzane snage bili u procesu reformiranja i nisu bili spremni za rat, medjutim nakon zavrsenih reformi bi bili jaka vojna sila, dako da su i iz toga razloga pozurili.
 
Ovaj teks je senzacionalisticko smece koje ignorise cinjenice da je Nemacka imala Schlieffen Plan, da su oni i Austrougari poceli rat
i da je Britanija nevoljko usla u 1 svetski rat, te da je u pocetku rata imala malu vojsku. Prica s srednjim istokom je odvojena od 1 s.r.
Britanci i Francuzi su odigrali poprilicno ruznu ulogu na srednjem istoku (koji se kod nas pogresno naziva bliskim istokom), ali to ne znaci da su poceli 1 s.r.
https://en.wikipedia.org/wiki/Near_East

Nije pogrešno. Mi sami sebi nismo istok, a Englezima jesmo.

Srednji istok je njima ono što je nama Bliski jer u pitanju su relativni odnosi.

Inače, trebalo bi da Brics ustanovi nulti meridijan kroz npr. Aleksandriju, sve dok Anglosaksonci ne usvoje metrički sistem. Pun mi je keš farenhajta, fita, milja i funti.
 
Ово је интерпретација која следи познату тезу о узраоку Великог рата по којој суштина лежи у британским интересима које угрозила изградња пруге из Немачке до Турске ради експлоатације тамошњих ресурса. То је иначе немачка верзија о томе како је рат почео.

Такође, у средиште теме се поставља Запад (Немачка-Британија-Француска) а ни речи о Русији која је заправо била главни предмет немачких амбиција и због којих је и гурнула Аустроугарску у рат, а затим и све остале.

Нарочито ми је смешна невина тврдња да је Немачка postala super industrijska zemlja koja je stvarala masovnu mornaricu, koja je bila trn u oku Britancima i koja je uvela u trku naoružanja, па наравно да је трн у оку, за шта је Немачка градила ту морнарицу, за туристичке обиласке по Балтику?
Како год и шта год, немојмо се заебавати да је Лондон био скроз наиван, невин и само бранио јуначки образ. А зли Немци (данас Руси) криви за све могуће и немогуће на свијету.
 
https://en.wikipedia.org/wiki/Near_East

Nije pogrešno. Mi sami sebi nismo istok, a Englezima jesmo.

Srednji istok je njima ono što je nama Bliski jer u pitanju su relativni odnosi.

Inače, trebalo bi da Brics ustanovi nulti meridijan kroz npr. Aleksandriju, sve dok Anglosaksonci ne usvoje metrički sistem. Pun mi je keš farenhajta, fita, milja i funti.
ми смо чардак ни на небу ни на земљи.
елба вас југа
 
Dobra poruka, Nemacka je zapravo htela da dobije svoj deo kolaca u vidu kolonija, pre toga Nemci su bili najjaca kontinetalna silu u Evropi i imali premoc u industriji, no ta premoc im je pocela da opada u odnosu na druge pa je to bio jedan od faktora koji je uticao na sam pocetak rata Austrugari su takodje imali svojih unutrasnjih problema zbog cega su bili voljni da zapocnu rat sa Srbijom, a i jedim i drugima je dodatni faktor ohrabrenja bila sto su Rusek oruzane snage bili u procesu reformiranja i nisu bili spremni za rat, medjutim nakon zavrsenih reformi bi bili jaka vojna sila, dako da su i iz toga razloga pozurili.
Право вријеме. Руси вјероватно не би били расчеречени антируском револуцијом и можда би постали права велесила. Доста ствари су се мијењале на боље (само преспоро ко што је увијек ствар са Русима).
 
Како год и шта год, немојмо се заебавати да је Лондон био скроз наиван, невин и само бранио јуначки образ. А зли Немци (данас Руси) криви за све могуће и немогуће на свијету.
То каква је улога В. Британије била као колонијалне и друге силе је једна тема. Овде разговарамо о почетку Великог рата. Нема уопште никакве сумње (осим у Немачкој) да је Немачка била покретач тих догађаја, а и у Немачкој је та заблуда произведена тиме што је њена олигархија знала да се јавности мора представити као да је Немачка изазвана и није иницијатор. Па им је зато и био потребан напад АУ царевине на Србију, у очекивању да ће се Русија умешати, што би онда и Немачкој дало повода да уђе у рат и тако је мање-више и било.

Немачка је, иначе, тај рат малтене заказала за датум завршетка радова на проширењу Килског пролаза, којим њени највећи ратни бродови могу да уђу у Атлантик без заобилажења око Јитланда. Да занемаримо што су непријатељства почела нападом Немачке на неутралне Белгију и Луксембург.

Што се В. Британије тиче, колико год били безобзирни у чувању својих интереса, тај рат им није био потребан ако ни због чега онда зато што нису имали копнену војску којом би се супротставили Немачкој. Постоји анегдота, када су Бизмарка неком приликом питали шта ако се енглеска војска искрца у Немачкој, одговорио је "послаћу полицију да их ухапси".
 
Не знам да ли смо сигурни шта је ту најближе истини. Колико год Њемци имали своје планове тако су имали и други (и то не добре). Ствар је у томе да ко год имао план, радио ово или оно, ту је још триста ствари које треба узети у обзир.

Погледај сам нашу ситуавцију као један примјер : бановина хрв., Тројни пакт, па 27. март... Невезано за Њемце, ми добили по глави од Њемаца.
 
Не знам да ли смо сигурни шта је ту најближе истини. Колико год Њемци имали своје планове тако су имали и други (и то не добре). Ствар је у томе да ко год имао план, радио ово или оно, ту је још триста ствари које треба узети у обзир.

Погледај сам нашу ситуавцију као један примјер : бановина хрв., Тројни пакт, па 27. март... Невезано за Њемце, ми добили по глави од Њемаца.
Uzmi cinjenicu da su Nemci dosli nadomak Pariza, definitivno bi drugacije izgledalo da su Francuzi i Britanci bili spremni za rat.

Ovo drugo vezano za Kraljevinu Jugoslaviju je druga prica, Pavle je u datim okolnostima pokusao da stabilizuje K.J. potpisivanje pakta je bilo da ako nista drugo dobije vremena, jer e K.J bila u teskoj situaciji, ali je grupa oficira izazvala puc i gnjev samog Hitlera sto je rezultovalo aprilskim ratom.
 
Uzmi cinjenicu da su Nemci dosli nadomak Pariza, definitivno bi drugacije izgledalo da su Francuzi i Britanci bili spremni za rat.

Ovo drugo vezano za Kraljevinu Jugoslaviju je druga prica, Pavle je u datim okolnostima pokusao da stabilizuje K.J. potpisivanje pakta je bilo da ako nista drugo dobije vremena, jer e K.J bila u teskoj situaciji, ali je grupa oficira izazvala puc i gnjev samog Hitlera sto je rezultovalo aprilskim ratom.
Невезано за то све Њемци би и тако и тако дошли докле су дошли јер им је то био максимум. Није баш да су Енглези и Французи били неспремни колико су Њемци били Њемци.

Ово друго није ништа тачно "осим да је то разљутило Хитлера". Павлек је разбио и оно мало државе што је постојало до 1939. године. Официри нијесу дигли пуч због Хитлера него због Павлека и бан. хрв. Али Срби ко Срби увијек касно и увијек кад не треба.
 
Невезано за то све Њемци би и тако и тако дошли докле су дошли јер им је то био максимум. Није баш да су Енглези и Французи били неспремни колико су Њемци били Њемци.
Francuzi definitivno nisu bili spremni, Britanci su imali jaku mornaricu, ali kopnene snage su im bile iako profesionalne i dobro obucene, ali vrlo male, frakcija od onoga sto su imali Nemci. Prva faza njihovih operacija je bilo usporavanje Nemaca. Francuzi su bili neozbiljniji s pokusajima ofanzive koja im se obila o glavu.

Kod Nemaca je problem bio sto su, iako se to ne cini na prvi pogled Belgijanci pruzili zesci otpor nego ocekivan sto ih je usporilo, zatim kao sto je uvek slucaj plan je imao puno rupa, narocito kod logistike, takodje Rusi su ih iznenadili sa ofanzivom koja je u pocetku imala dobre rezultate, no Nemci su brzo uspeli da nadju nacin da citaju Ruske komunikacije i niz drugih problema, pa su preokrenili stvar u svoju korist, no to ih je kostalo vremena, koje je dalo sansu Francuzima da se nekako snadju.
 
Francuzi definitivno nisu bili spremni, Britanci su imali jaku mornaricu, ali kopnene snage su im bile iako profesionalne i dobro obucene, ali vrlo male, frakcija od onoga sto su imali Nemci. Prva faza njihovih operacija je bilo usporavanje Nemaca. Francuzi su bili neozbiljniji s pokusajima ofanzive koja im se obila o glavu.

Kod Nemaca je problem bio sto su, iako se to ne cini na prvi pogled Belgijanci pruzili zesci otpor nego ocekivan sto ih je usporilo, zatim kao sto je uvek slucaj plan je imao puno rupa, narocito kod logistike, takodje Rusi su ih iznenadili sa ofanzivom koja je u pocetku imala dobre rezultate, no Nemci su brzo uspeli da nadju nacin da citaju Ruske komunikacije i niz drugih problema, pa su preokrenili stvar u svoju korist, no to ih je kostalo vremena, koje je dalo sansu Francuzima da se nekako snadju.
Што се Њемаца тиче ту вриједи она српска: два лоша убише Милоша. Никад у рату не ваља ићи на једнаке себи или јаче (ма колико да си способан то готово увијек лоше заврши).
 
Britanija je 1900. godine sklopila istorijski ugovor sa persijskom vladom o koncesiji za naftu, koja je kod Engleza izazvala pohlepu i utabala put za Prvi svetski rat.
Prva te vrste u regionu Zaliva, koncesija za naftu dala je D'Arsiju posebnu i ekskluzivnu privilegiju da traži i okupira, eksploatiše, razvija, čini pogodnim za trgovinu,
odvoz i prodaju prirodnog gasa, nafte, asfalta i ozokerita na celom prostoru Persijskog carstva u trajanju od šezdeset godina.

Početkom 20. veka, Persijom je vladao Mozafar ad-Din Šah, koji je, kao i cela njegova porodica, bila poznata po tome što su bili veliki uživaoci opijuma.
Šah je angažovao britansko-australijskog inženjera i arheologa Vilijama d’Arsija, koji je dobro poznavao teritoriju Persije, zahvaljujući iskopavanjima
koja je vršio godinama unazad, za modernizaciju zemlje. On je iskoristo svoje odnose sa porodicom Šah i sa njima sklopio istorijski dogovor.

Naime, dogovor je bio sledeći: U slučaju da pronađe naftu, Šah bi dobio nadoknadu u današnjem iznosu od otprilike 2,5 miliona dolara i 16% koncesije.
To je značilo da će na svakih 100 dolara koje Britanija dobije od nafte, 16 dolara ići Persiji, a 84 dolara Britaniji.
Obično bi za ovakvu vrstu poslova "dobar ugovor" značio podelu 50-50, iranska nafta-britanska eksploatacija, te je podela 84-16 koju je postigao D'Arsi postala istorijska.
Kasnije se zbog ovog dogovora šaljivo preporučivalo "uvek pregovarajte s ljudima kada su nadrogirani opijumom".
Međutim, potraga za naftom nije bila laka. D'Arsi je nailazio na mnoge preobleme, što ga je dovelo do ivice bankrota, a što je naposletku rezultiralo stvaranju "Anglo-Persian Oil Company" kada je nafta i pronađena. I to ne malo. Pronađene su ogromne rezerve nafte, što je Britance naprasno učinilo "bezobrazno bogatim" samo od ovog ugovora.
a u Srbiji rudna renta 3%
na cemu su onda ovi nasi bili? :eek:
 

Back
Top