Uspješno lansirani Europski svemirski teleskopi jači od Hubbla

[andeli apokalipse]

Najjača Europska raketa nosač, Ariane 5, uspješno je 14. svibnja u svemir lansirala dva nova, velika teleskopa. U 15:12 sati po našem vremenu, s raketodroma u Francuskoj Guiani na višegodišnju svemirsku odiseju, milijun i pol kilometara od Zemlje upućeni su teleskopi Herschel i Planck. Primarna je misija ovih uređaja zaviriti u početak procesa nastanka zvijezda te dati odgovore na pitanja što se događalo u početku nastanka prostor-vremena čiji smo i sami dio. Desetak minuta nakon starta, obje su letjelice već bile u Zemljinoj orbiti. Uspješno su odbačena dva raketna bustera (pomoćne rakete), odvojena je zaštitna obloga koja je čuvala letjelice od vanjskih utjecaja prilikom lansiranja. Naposljetku i posljednji stupanj rakete nosača, odbačen je od manevarskog modula. Tijekom narednih 15-tak minuta taj je modul postavio letjelice na visoku orbitu, odakle su spremni za put ka svom odredištu - Langrangeova točka broj 2. nastavak na linku http://www.zvjezdarnica.com/index.php?akcija=dnm&id=707

 

[fantom piroman]

 

[endonuclease]

Vredi primetiti da su u pitanju specijalni teleskopi.

Planck je teleskop koji kao cilj ima skupljanje još detaljnijih i boljih podataka o anizotropiji (neujednačenosti) kosmičkog pozadinskog mikrotalasnog zračenja. Planck je prošao prvu seriju testova, i sada skuplja podatke, koji će biti objavljeni (ako sve bude u redu) krajem 2012-te.

Herschel je teleskop dubokog infracrvenog spektra. Njime se posmatraju najhladniji objekti u univerzumu, kao što su oblaci gasa i prašine iz kojih počinje sažimanje novih zvezda i planetarnih sistema. Otud, slike koje Herschel proizvodi će biti značajno različite od onih na koje smo navikli sa Habla.

Uopšte, sa krajem Habl misije (2014-te, ako ne otkaže ranije) naša sposobnost za UV-vis obzervaciju iz kosmosa efektivno prestaje, dok ne bude lansiran ATLAST teleskop (planiran za 2025-2035 period).

Rupu koja ovim nastaje u našoj astronomskoj sposobnosti će donekle da popuni James Webb teleskop, koji je međutim ograničen na infracrvene obzervacije (mada je u njima neuporedivo snažniji od Habla).