USKORO KREĆE STAMPEDO RADNE SNAGE NA NEMAČKU Ko ima najveće šanse i kakvi su uslovi

Да, ја изнајмљујен стан од 65 квадрата за још мање од тога.

Не мора само да се живи у центри Минхена, швестро.
gde ima posla i određeni kvalitet života, onda nije bitno da si u velikom gradu....može se veoma lepo živeti i u malim mestima na zapadu
 
Ovde se isplati samo biti privilegovan.

Pseudoelita tretira srpski narod kao kolonizovan.Jer to nije elita naroda već uzurpatorska nomenklatura koju je iznedrio titoistički aparat represije.
Ne znam da li shvatas da ti je svaka druga rec titoisticki....Tebe neko da pita za oca ti bi rekao , neko od titoistickih muskaraca...
Da je covek i hteo da toliko odradi, ne bi stigao...
 
Ne znam da li shvatas da ti je svaka druga rec titoisticki....Tebe neko da pita za oca ti bi rekao , neko od titoistickih muskaraca...
Da je covek i hteo da toliko odradi, ne bi stigao...
Mnogo ste dugo skrivali i cenzurisali taj period u nadi da ćete uspeti da varate mlađe narataje kao što ste i minule tako da sada pouka o titoističkim zverstvima mora da se nadoknađuje sa ogromnim zakašnjenjem.

I nisam ja opsednut šugavim Brozom već vi, jer nema dana da se u nazovi srpskim medijima ne pojavi neka priča o frizuri krmaće Jovanke, njegovom omiljenom jelu ili šta je njegov doktor rekao.

Pokušavate da 40 godina posle njegove smrti održite iluziju o njegovoj veličini samo da bi ste se zaštitili od reakcije naroda na istinu.

Vreme je da se suočite sa njim.
 
Кад год прочитам те разлоге - иду због реда, рада, система, политике, овде је шунд, овде су ријалитији, хаха, мислим, моментално их стављам у фиоку на којој пише "примитивци и будале".
Лова, само их лова занима а некако их је срамота да то јавно кажу. Није гламурозно јбт...
e jos da je lova razlog pa da ih donekle razumem...........umiru od gladi u Srbiji pa odose trbuhom za hlebom u beli svet..........AL RAZLOG NIJE NI LOVA (U KRAJNJOJ LINIJI) VEC AROGANCIJA , NADMENOST, SAMOHVALA, PREPOTENTNOST...........DA SE KONACNO POKAZE FAMILIJI, POZNANICIMA, SUSELJACIMA................DA SU TE SOCIJALNE KREATURE SPOSOBNE DA BUDU BOGATASI U "SVETU KOJI ZNA DA CENI NJIHOV RAD I ZNANJE"...................kako inace na drugi nacin objasniti cinjenicu da Zivorad iz Svilajnac , iako nepismeni seljak, uspeo u nemackoj da za par godina stekne AUDI 8, izgradi velelepni Zamak u svoje selo......sa lavovi, bazeni i elektricne kapije..............iako, osim lopate , ne moze bogatom zapadu nista vise da ponudi..........iako je u jednoj godini mesecima na "stemplanju" (bez posla) , iako zivi od socijale sa manje od 1000 evra mesecno, ........................KAKVOM TOM CAROLIJOM ZIVORAD USPEVA DA DODJE DO ELITNOG STANDARDA.................mozete i sami zakljuciti.
Radi takvih , onih 12 postenih i civiliziranih srba sto odose na zapad radi toga da vide svet i da se oprobaju u profesiji i van Srbije, moraju , tokom retkih poseta Srbiji, da iznajme mali i jevtin Auto od renta-car kako ne ne bi na sebi imali onu prepoznatljivu sramotu gastarbajtera vozeci mercedese i porsee.......sa nemacke tablice...
Nazalost, zaslepljeni svojom arogancijom i samohvalom, gastarbajter i ne primeti da mu njegovi sugradjani na celu citaju svu niskost i mentalnu primitivnost .................dok pred semaforom arogantno sedi za volanom AUDI 8 sa crna stakla i iz prikrajka, iza tamnih naocara, posmatra prolaznike DA LI GA GLEDAJU I DA LI MU SE DIVE STO JE POSTAO ELITA...............................bar za tih desetak dana , dok je u promociji svojih uspeha dosao u Srbiju............................a posle zavrsetka "promocije" vraca se u adaptiranu garazu na periferiji Farlofena , u nemacku, ........kako bi stigao da "do prvog" obnovi dokumente za SOCIJALNU POMOC .
 
Krece stampedo radne snage. A gde bi Aristotel danas trazio posao....

811eG%2B1MC1L._AC_SX522_.jpg
 
ŠTA ĆE BITI SA NAMA: Ovdje radi najviše bh radnika, u prvom naletu ostaju bez 20.000 radnika, a drugi udarac dolazi iz Njemačke

Skoro devet od deset stranih radnika koji se zapošljavaju u Hrvatskoj, oko 60 hiljada, dolazi s prostora nekadašnje Jugoslavije. Najviše njih, podrazumijeva se, dolazi iz Bosne i Hercegovine.

BUKA / E.P. / 02. Mart 2020
Podijeli:

Prošle godine MUP Republike Hrvatske odobrio oko 71 hiljadu radnih dozvola za strance, a većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 hiljada, Srbije – 14 hiljada, Kosova – 8 hiljada te Makedonije oko 6 hiljada, objavio je Večernji list.
Ovaj list objavio je kako dvije najsjevernije županije u Hrvatskoj, Varaždinska i Međimurska, mogle bi od ljeta ostati bez hiljade radnika ako svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u najbližim austrijskim pokrajinama, Štajerskoj i Gradišću. Sredinom godine , naime, prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole.
Privredna komora Hrvatske procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 hiljada.
Kako je u njima zaposleno oko 105 hiljada osoba, odlazak njih 20 hiljada bio bi velik kadrovski gubitak za kompanije, mahom mala i srednja preduzeća te javne ustanove s tog područja.
Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 hiljada Slovenaca.
Drugi udarac Hrvatskoj dolazi iz Njemačke, zbog stupanja na snagu zakona o doseljavanju stručne radne snage koji će znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedočanstava iz trećih zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjaka, prenio je Večernji list

Situacija u BiH

Niko sa pouzdanom sigurnošću ne može utvrditi broj ljudi iz BiH koji odlaze raditi u inostranstvo. Ono što se može reći jeste da odlazi sve veći broj ljudi.
Pored spomenute Hrvatske zanimljiva destinacija za bh radnike je Slovenija. O tome se gotovo svakodnevno izvještava u bh medijima.
U dosadašnjem periodu saradnje između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Zavoda za zapošljavanje R Slovenije u provođenju Sporazuma, proslijeđeno je ukupno 26.246 oglasa za zapošljavanje 55.507 osoba, a izdato je 35.999 radnih dozvola za državljane BiH.
Najviše radnih dozvola izdato je u 2018. godini, i to 16.090, što je za oko šest hiljada više izdatih radnih dozvola u odnosu na 2017. godinu. Najviše su se u 2018. godini tražili radnici sa zanimanjima varioca, vozača, zidara, tesara, te radnici u proizvodnji. Kad je u pitanju polna struktura, u 99% slučajeva radi se o angažmanu muške radne snage.

Njemačka

Nema sumnje da će Zakon o kojem se najviše bruji u ovoj zemlji – onaj Njemački o zapošljavanju o useljavanju stručnog kadra dodatno motivisati ljude za odlazak.
Novim zakonom će biti proširene već postojeće odredbe o useljavanju, koje se odnose prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom.

Zakon će olakšati potragu za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, koji će moći podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla.
Podsjetimo broj ljudi iz zemalja van EU-a koji imaju radnu dozvolu u Njemačkoj raste već nekoliko godina zaredom. Gotovo četvrtina njih je 2018. došla iz zemalja zapadnog Balkana. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.


Dok se u Hrvatskoj vode ozbiljne, iako nedovoljne rasprave o tome šta će biti sa tom zemljom ukoliko im radnici masovno budu odlazili , u BiH o tome nema nikakve priče. Šta će biti sa ovom zemljom kada odu stručni ljudi?

Ekonomista Admir Čavalić rekao je ranije za BUKU da dolazak inostrane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično.
“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju. Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU Čavalić
https://www.6yka.com/novosti/sta-ce...000-radnika-a-drugi-udarac-dolazi-iz-njemacke
 
ŠTA ĆE BITI SA NAMA: Ovdje radi najviše bh radnika, u prvom naletu ostaju bez 20.000 radnika, a drugi udarac dolazi iz Njemačke

Skoro devet od deset stranih radnika koji se zapošljavaju u Hrvatskoj, oko 60 hiljada, dolazi s prostora nekadašnje Jugoslavije. Najviše njih, podrazumijeva se, dolazi iz Bosne i Hercegovine.

BUKA / E.P. / 02. Mart 2020
Podijeli:

Prošle godine MUP Republike Hrvatske odobrio oko 71 hiljadu radnih dozvola za strance, a većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 hiljada, Srbije – 14 hiljada, Kosova – 8 hiljada te Makedonije oko 6 hiljada, objavio je Večernji list.
Ovaj list objavio je kako dvije najsjevernije županije u Hrvatskoj, Varaždinska i Međimurska, mogle bi od ljeta ostati bez hiljade radnika ako svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u najbližim austrijskim pokrajinama, Štajerskoj i Gradišću. Sredinom godine , naime, prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole.
Privredna komora Hrvatske procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 hiljada.
Kako je u njima zaposleno oko 105 hiljada osoba, odlazak njih 20 hiljada bio bi velik kadrovski gubitak za kompanije, mahom mala i srednja preduzeća te javne ustanove s tog područja.
Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 hiljada Slovenaca.
Drugi udarac Hrvatskoj dolazi iz Njemačke, zbog stupanja na snagu zakona o doseljavanju stručne radne snage koji će znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedočanstava iz trećih zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjaka, prenio je Večernji list

Situacija u BiH

Niko sa pouzdanom sigurnošću ne može utvrditi broj ljudi iz BiH koji odlaze raditi u inostranstvo. Ono što se može reći jeste da odlazi sve veći broj ljudi.
Pored spomenute Hrvatske zanimljiva destinacija za bh radnike je Slovenija. O tome se gotovo svakodnevno izvještava u bh medijima.
U dosadašnjem periodu saradnje između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Zavoda za zapošljavanje R Slovenije u provođenju Sporazuma, proslijeđeno je ukupno 26.246 oglasa za zapošljavanje 55.507 osoba, a izdato je 35.999 radnih dozvola za državljane BiH.
Najviše radnih dozvola izdato je u 2018. godini, i to 16.090, što je za oko šest hiljada više izdatih radnih dozvola u odnosu na 2017. godinu. Najviše su se u 2018. godini tražili radnici sa zanimanjima varioca, vozača, zidara, tesara, te radnici u proizvodnji. Kad je u pitanju polna struktura, u 99% slučajeva radi se o angažmanu muške radne snage.

Njemačka

Nema sumnje da će Zakon o kojem se najviše bruji u ovoj zemlji – onaj Njemački o zapošljavanju o useljavanju stručnog kadra dodatno motivisati ljude za odlazak.
Novim zakonom će biti proširene već postojeće odredbe o useljavanju, koje se odnose prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom.

Zakon će olakšati potragu za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, koji će moći podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla.
Podsjetimo broj ljudi iz zemalja van EU-a koji imaju radnu dozvolu u Njemačkoj raste već nekoliko godina zaredom. Gotovo četvrtina njih je 2018. došla iz zemalja zapadnog Balkana. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.


Dok se u Hrvatskoj vode ozbiljne, iako nedovoljne rasprave o tome šta će biti sa tom zemljom ukoliko im radnici masovno budu odlazili , u BiH o tome nema nikakve priče. Šta će biti sa ovom zemljom kada odu stručni ljudi?

Ekonomista Admir Čavalić rekao je ranije za BUKU da dolazak inostrane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično.
“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju. Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU Čavalić
https://www.6yka.com/novosti/sta-ce...000-radnika-a-drugi-udarac-dolazi-iz-njemacke
 
Mnogo ste dugo skrivali i cenzurisali taj period u nadi da ćete uspeti da varate mlađe narataje kao što ste i minule tako da sada pouka o titoističkim zverstvima mora da se nadoknađuje sa ogromnim zakašnjenjem.

I nisam ja opsednut šugavim Brozom već vi, jer nema dana da se u nazovi srpskim medijima ne pojavi neka priča o frizuri krmaće Jovanke, njegovom omiljenom jelu ili šta je njegov doktor rekao.

Pokušavate da 40 godina posle njegove smrti održite iluziju o njegovoj veličini samo da bi ste se zaštitili od reakcije naroda na istinu.

Vreme je da se suočite sa njim.

Brozovština ti hara i u USA i u Kini i u Rusiji i u Severnoj Koreji i u Arapskim Emiratima...
Probaj da prdneš...
Ajd samo...
Naročito u USA, pa da vidiš koje su kampove napravili za takve.
Goli Otok je hotel sa četri zvezdice naspram najnovijih USA bestijalno bezobzirnih dostignuća!

Nego, pošto si sprco 40 godina u dupe bezveze ajd sad malo za Njemačku radit...
Traže struĉne, a po količini teksta se vidi da si sposoban...
 
KOJI STRUČNJACI TREBAJU NEMAČKOJ Za ovim poslovima je najveća potražnja, evo kako su plaćeni


Doktor medicine
Foto: shutterstock

audioplayer2.png


Nemačka je u borbi za privlačenje stručnjaka u tu zemlju donela novi Zakon o useljavanju kvalifikovane rade snage, ali i omogućila niz načina da olakša potragu za poslom u toj zemlji. Procenjuje se da će do 2030. godine najvećoj evropskoj ekonomiji faliti šest miliona radnika, a trenutno su posebno traženi stručnjaci u oblasti medicine, mašinstva, automobilske i elektrotehničke industrije.





Nedavno je sa radom počeo i sajt "Make it in Germany" putem kojeg se građani mogu informisati o tome da li ispunjavaju uslove za rad u najvećoj evropskoj ekonomiji, pretraže oglase za posao, saznaju kakva radna snaga se traži u Nemačkoj, ali i kako izgleda život u ovoj zemlji. Na portalu su posebno istaknute profesije za kojima postoji najveća potražnja.



Foto: shutterstock

Tu su navedeni - doktori, inovativni inženjeri, naučnici i IT stručnjaci, kao i profesionalni negovatelji.

Doktori



U istraživanjima je medicinska profesija konstantno jedna od najcenjenijih u Nemačkoj. Međutim, tamošnje bolnice se bore sa nedostatkom lekara već duži niz godina i širom zemlje postoji potreba za nekoliko hiljada dodatnih lekara. Ovaj zahtev će, kako se navodi na sajtu, nastaviti da raste i narednih godina, posebno jer će mnogi lekari uskoro otići u penziju.

U Nemačkoj lekari rade u bolnicama i u privatnoj lekarskoj praksi. Prosečna početna plata za diplomirane medicinske stručnjake, kako se ističe, veća je nego u bilo kojoj drugoj oblasti i trenutno iznosi oko 52.000 evra godišnje. U proseku, lekarima u Nemačkoj plaćaju više od diplomanata bilo koje druge discipline.

pročitajte još...
LAKŠE DO POSLA U NEMAČKOJ OD DANAS Stupio je na snagu novi zakon, evo šta sve donosi i gde je najveća PROMENA
KOLIKO ZARAĐUJU SRBI U NEMAČKOJ Koji su poslovi najisplativiji, gde je plata 2.500 evra i koliki je minimalac


U privatnoj praksi, pre svega, postoji potreba za lekarima opšte prakse, posebno u istočnoj Nemačkoj i ruralnim oblastima, gde su često poteškoće u regrutovanju lekara za popunjavanje prakse kada one postanu upražnjene. Ovi nedostaci će se, kako dodaju, uskoro proširiti i na ostale regione Nemačke i druga područja specijalizacije, jer će i ovde mnogi lekari morati da se povuku u narednim godinama.

Inženjeri



Kako navode na sajtu, postoji potreba za novim radnicima u svim sektorima, ali posebno u oblastima mašinske, automobilske i elektrotehničke oblasti. Izgledi za posao su takođe dobri i u oblasti građevinarstva.

U nemačkoj industriji, mnogi članovi odbora i upravni direktori proizvodnih kompanija započeli su svoj radni vek kao inženjeri. Takve sjajne perspektive ogledaju se i u visini plata. Oni koji recimo imaju diplome elektrotehnike ili građevinskog inženjerstva, mogu očekivati da će u proseku zaraditi između 40.000 i 45.000 evra godišnje. Prihodi se povećavaju sa svakom godinom rada, dostižući nivo od oko 55.000 do 68.000 evra nakon 10 godina. Za univerzitetske studente prosečna zarada u nekim oblastima može narasti i više od 74.000 evra godišnje.

Foto: Shutterstock / Promo

Naučnici i IT stručnjaci

Iako se velika većina STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) poslova može naći u privatnom sektoru, nemačka država takođe obezbeđuje zapošljavanje u ovoj oblasti, finansiranjem čitavog niza svetskih naučno-tehnoloških istraživačkih instituta, kao što su Mak Planck Societi i Fraunhofer Societi, navode na sajtu.



Ipak, nisu samo istraživački instituti koji traže dobro kvalifikovano, novo osoblje. I industriji je sve teže da pronađe diplomirane studente sa STEM predmetima. Pored inženjera, postoji i velika potražnja za naučnicima, matematičarima i IT stručnjacima. Kako ističu, nisu samo nemački proizvođači automobila i inženjerske kompanije među najboljima na svetu: neki od globalnih igrača u hemijskoj i farmaceutskoj industriji takođe su iz Nemačke. I isto je slučaj sa nemačkim biotehničkim i nanotehničkim sektorima. U svim ovim oblastima, potražnja za prvoklasnim naučnicima je stalno velika.

pročitajte još...
GDE U NEMAČKOJ ODMAH MOŽETE PRONAĆI POSAO Uskoro nove olakšice za dolazak stručnjaka
PROFIL PROSEČNOG SRBINA KOJI ŽIVI U NEMAČKOJ Zaradi do 4.000 evra mesečno, ne mora da zna jezik, iznajmljuje stan i NEĆE SE VRATITI


Slično tome, mnogim većim kompanijama iz čitave nemačke privrede potrebni su IT stručnjaci za obavljanje različitih zadataka, a velika je potražnja i za matematičarima, posebno u bankama i osiguravajućim društvima.

U poređenju s diplomcima drugih disciplina, STEM diplomiranim licima je mnogo verovatnije da će im biti ponuđen stalni ugovor prilikom ulaska na tržište rada i imaju značajno veći potencijal zarade. Prosečne početne plate za STEM diplomce su između 40.000 i 43.000 evra godišnje. Nakon 10 godina profesionalnog iskustva, nivo plata raste u proseku oko 69.000 - 86.000 evra.

Negovatelji



Svako ko želi da se u Nemačkoj bavi ovim poslom, mora da ima licencu. Da bi profesionalne kvalifikacije bile prepoznate, često je potreban kurs za prilagođavanje kako biste svoj jezik i profesionalne veštine uskladili sa zahtevima. Prijave za priznavanje profesionalnih kvalifikacija moraju se podneti nadležnom organu nemačke zemlje u kojoj nameravate da radite.

Foto: Profimedia / RAS Srbija

Ako ste stekli kvalifikacije za negu u inostranstvu, morate ih imati priznate u Nemačkoj. Nadležni organ će proveriti da li su profesionalne kvalifikacije koje ste stekli u inostranstvu u potpunosti jednake odgovarajućoj kvalifikaciji izdatoj u Nemačkoj. Ako to nije slučaj, možete se prijaviti za kurs prilagođavanja. Zarade zavise od oblasti rada i nvoa kvalifikacija.

Da biste tražili posao u sektorima u kojima Nemačka pati od nedostatka kvalifikovanih stručnjaka, morate ispuniti određene uslove ali i nostrifikovati diplomu.


https://www.blic.rs/biznis/privreda...vima-je-najveca-potraznja-evo-kako-su/p8cexm7
 
KOJI STRUČNJACI TREBAJU NEMAČKOJ Za ovim poslovima je najveća potražnja, evo kako su plaćeni


Doktor medicine
Foto: shutterstock

audioplayer2.png


Nemačka je u borbi za privlačenje stručnjaka u tu zemlju donela novi Zakon o useljavanju kvalifikovane rade snage, ali i omogućila niz načina da olakša potragu za poslom u toj zemlji. Procenjuje se da će do 2030. godine najvećoj evropskoj ekonomiji faliti šest miliona radnika, a trenutno su posebno traženi stručnjaci u oblasti medicine, mašinstva, automobilske i elektrotehničke industrije.





Nedavno je sa radom počeo i sajt "Make it in Germany" putem kojeg se građani mogu informisati o tome da li ispunjavaju uslove za rad u najvećoj evropskoj ekonomiji, pretraže oglase za posao, saznaju kakva radna snaga se traži u Nemačkoj, ali i kako izgleda život u ovoj zemlji. Na portalu su posebno istaknute profesije za kojima postoji najveća potražnja.



Foto: shutterstock

Tu su navedeni - doktori, inovativni inženjeri, naučnici i IT stručnjaci, kao i profesionalni negovatelji.

Doktori



U istraživanjima je medicinska profesija konstantno jedna od najcenjenijih u Nemačkoj. Međutim, tamošnje bolnice se bore sa nedostatkom lekara već duži niz godina i širom zemlje postoji potreba za nekoliko hiljada dodatnih lekara. Ovaj zahtev će, kako se navodi na sajtu, nastaviti da raste i narednih godina, posebno jer će mnogi lekari uskoro otići u penziju.

U Nemačkoj lekari rade u bolnicama i u privatnoj lekarskoj praksi. Prosečna početna plata za diplomirane medicinske stručnjake, kako se ističe, veća je nego u bilo kojoj drugoj oblasti i trenutno iznosi oko 52.000 evra godišnje. U proseku, lekarima u Nemačkoj plaćaju više od diplomanata bilo koje druge discipline.

pročitajte još...
LAKŠE DO POSLA U NEMAČKOJ OD DANAS Stupio je na snagu novi zakon, evo šta sve donosi i gde je najveća PROMENA
KOLIKO ZARAĐUJU SRBI U NEMAČKOJ Koji su poslovi najisplativiji, gde je plata 2.500 evra i koliki je minimalac


U privatnoj praksi, pre svega, postoji potreba za lekarima opšte prakse, posebno u istočnoj Nemačkoj i ruralnim oblastima, gde su često poteškoće u regrutovanju lekara za popunjavanje prakse kada one postanu upražnjene. Ovi nedostaci će se, kako dodaju, uskoro proširiti i na ostale regione Nemačke i druga područja specijalizacije, jer će i ovde mnogi lekari morati da se povuku u narednim godinama.

Inženjeri



Kako navode na sajtu, postoji potreba za novim radnicima u svim sektorima, ali posebno u oblastima mašinske, automobilske i elektrotehničke oblasti. Izgledi za posao su takođe dobri i u oblasti građevinarstva.

U nemačkoj industriji, mnogi članovi odbora i upravni direktori proizvodnih kompanija započeli su svoj radni vek kao inženjeri. Takve sjajne perspektive ogledaju se i u visini plata. Oni koji recimo imaju diplome elektrotehnike ili građevinskog inženjerstva, mogu očekivati da će u proseku zaraditi između 40.000 i 45.000 evra godišnje. Prihodi se povećavaju sa svakom godinom rada, dostižući nivo od oko 55.000 do 68.000 evra nakon 10 godina. Za univerzitetske studente prosečna zarada u nekim oblastima može narasti i više od 74.000 evra godišnje.

Foto: Shutterstock / Promo

Naučnici i IT stručnjaci

Iako se velika većina STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) poslova može naći u privatnom sektoru, nemačka država takođe obezbeđuje zapošljavanje u ovoj oblasti, finansiranjem čitavog niza svetskih naučno-tehnoloških istraživačkih instituta, kao što su Mak Planck Societi i Fraunhofer Societi, navode na sajtu.



Ipak, nisu samo istraživački instituti koji traže dobro kvalifikovano, novo osoblje. I industriji je sve teže da pronađe diplomirane studente sa STEM predmetima. Pored inženjera, postoji i velika potražnja za naučnicima, matematičarima i IT stručnjacima. Kako ističu, nisu samo nemački proizvođači automobila i inženjerske kompanije među najboljima na svetu: neki od globalnih igrača u hemijskoj i farmaceutskoj industriji takođe su iz Nemačke. I isto je slučaj sa nemačkim biotehničkim i nanotehničkim sektorima. U svim ovim oblastima, potražnja za prvoklasnim naučnicima je stalno velika.

pročitajte još...
GDE U NEMAČKOJ ODMAH MOŽETE PRONAĆI POSAO Uskoro nove olakšice za dolazak stručnjaka
PROFIL PROSEČNOG SRBINA KOJI ŽIVI U NEMAČKOJ Zaradi do 4.000 evra mesečno, ne mora da zna jezik, iznajmljuje stan i NEĆE SE VRATITI


Slično tome, mnogim većim kompanijama iz čitave nemačke privrede potrebni su IT stručnjaci za obavljanje različitih zadataka, a velika je potražnja i za matematičarima, posebno u bankama i osiguravajućim društvima.

U poređenju s diplomcima drugih disciplina, STEM diplomiranim licima je mnogo verovatnije da će im biti ponuđen stalni ugovor prilikom ulaska na tržište rada i imaju značajno veći potencijal zarade. Prosečne početne plate za STEM diplomce su između 40.000 i 43.000 evra godišnje. Nakon 10 godina profesionalnog iskustva, nivo plata raste u proseku oko 69.000 - 86.000 evra.

Negovatelji



Svako ko želi da se u Nemačkoj bavi ovim poslom, mora da ima licencu. Da bi profesionalne kvalifikacije bile prepoznate, često je potreban kurs za prilagođavanje kako biste svoj jezik i profesionalne veštine uskladili sa zahtevima. Prijave za priznavanje profesionalnih kvalifikacija moraju se podneti nadležnom organu nemačke zemlje u kojoj nameravate da radite.

Foto: Profimedia / RAS Srbija

Ako ste stekli kvalifikacije za negu u inostranstvu, morate ih imati priznate u Nemačkoj. Nadležni organ će proveriti da li su profesionalne kvalifikacije koje ste stekli u inostranstvu u potpunosti jednake odgovarajućoj kvalifikaciji izdatoj u Nemačkoj. Ako to nije slučaj, možete se prijaviti za kurs prilagođavanja. Zarade zavise od oblasti rada i nvoa kvalifikacija.

Da biste tražili posao u sektorima u kojima Nemačka pati od nedostatka kvalifikovanih stručnjaka, morate ispuniti određene uslove ali i nostrifikovati diplomu.


https://www.blic.rs/biznis/privreda...vima-je-najveca-potraznja-evo-kako-su/p8cexm7
a fasaderi?
 
Vrlo brzo ce poceti da se odvaja industrija i okruzenje za glupe i tamo gde postoji ponuda i za malo inteligentnije...
Vec se pojavljuju filmovi, aplikacije, trgovine koje zahtevaju malo visi stepen svesti od uobicajene, dok se uobicajeno spusta nanize..

Npr film koji kao trazi mozganje za boraniju ustvari ne trazi mozganje nego da stalno u glavni opsednuto vrte jedan od pet opcija koje su moguce i da skacu izmedju njih kako ih film usmerava....
Nesto nalik homer Simpsonu koji ima 120 dugmica , aposao mu je da izabere koji ce od tri dugmeta da pritisne (ima par epizoda gde se bukvalno od njega i trazi da pritisne jedno od ta tri dugmeta, dok u ostalima spava i druzi se sa kolegama i vazno da je tu , na kamerama)...
Za razliku od te nove skole, stara skola pronalazi orginalni zakljucak ili uzrok..
Slicno je i u nauci, sadasnja uskospecijalizovana naucna radna snaga ustvari nije naucnik, nego je naucni radnik, a to je velika razlika....radnik koji sprovodi i koristi naucni pristup, ponovljivost i potvrdljivost rada, meljuci kroz projekte neke matematicke jednacine i trazeci optimume i objasnjenja za odstupanja u eksperimentalnim merenjima..

Ocigledno da tu nema mozganja, nego ima laboratorijskog rada, te je naucni radnik ustvari naucni laborant u danasnje vreme...

U svakom slucaju , drzava koja prepoznaje potrebu da se i neboranija radnoj snazi treba obratiti i pruziti mogucnost su neke od EU drzava.
Svedska, Nemacka, Britanija....Druga stvar sto ce mentalitet i tradiciona kultura, usmeriti tu priliku na drugacije strane, Svedska totalno socijalno nesvesna, previse egocentricna, Nemacka filozofski i masinski racionalna, i Britanija drustveno vrlo svesna i sirokopogledna a usmerena u praksi na kapital...

Otud hitech prvo puca ka GB, veliki sistemi ka Svedskoj a Sustinske novotarije ka Nemackoj eventualno Holandija, Nemacka Svedska korporacija (vrlo puno saradjuju u tehnologiji kad je Telekomunikacija i elektronika u pitanju)

A ovde se ljudi svadjaju, zasto ljudi zele da odu iz Srbije...kao snobovi, kao juznjacka boranija koja zudi da se qujci pred komsijama...koja je to samo teska usmerenost ka samoobmani i gordom drzanju vrednosti necemu sto je bezvredno..
 
Margret Uebber za Akta.ba: Njemačka traži 1,2 miliona radnika


Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Margret Uebber za Akta.ba: Njemačka traži 1,2 miliona radnika


04.03.2020. 11:38 / Izvor: Akta.ba



Novi njemački zakon o useljavanju stručnjaka stupio je na snagu 1.marta 2020. godine. Ovim zakonom se konkretno uspostavlja temelj za uređeno i održivo doseljavanje stručnog kadra.
U intervjuu za portal Akta.ba, njemačka ambasadorica Margret Uebber govori o novom zakonu, stručnim kadrovima, stvaranju perspektiva u BiH, ekonomskoj saradnji dvije zemlje, kao i drugim aktuelnim temama.

Kakva je trenutna situacija na tržištu rada u Njemačkoj. Koji kadrovi su najpotrebniji?
- Na njemačkom tržištu rada trenutno ima oko 1,2 miliona otvorenih radnih mjesta. Nedostaje radna snaga iz potpuno različitih oblasti i pri tome se ne radi samo o osobama sa visokom školskom spremom već i kvalifikovanim radnicima sa stručnim obrazovanjem. Posebno velika potražnja je u oblasti zdravstva i njege kao i u tzv. MINT-zanimanjima, odnosno u oblasti matematike, informatike, prirodnih nauka i tehnike. Ali isto tako velika je potražnja i za zanatlijama.
Njemačke kompanije traže radnu snagu, a BiH se već suočava sa masovnim odlaskom stanovništva. Već se najavljuje da će novi zakon o imigraciji strancima znatno olakšati proces zapošljavanja. Šta se zapravo očekuje od novog Zakona o iseljeništvu?
- Novim zakonom se proširuju već postojeće odredbe o useljavanju i otvaraju nove mogućnosti, prije svega za određene ciljne skupine: za takozvani stručni kadar, odnosno osobe s visokom stručnom spremom ili stručnim obrazovanjem. Važno je da stečena kvalifikacija mora prethodno biti priznata od strane relevantne institucije u Njemačkoj, prije nego što se u Ambasadi podnese zahtjev za izdavanje vize.
Za osobe bez priznate visokoškolske diplome ili stručne kvalifikacije i dalje važe postojeća pravila (Pravilo za zemlje zapadnog Balkana).
BEZ OGRANIČENJA ZA ODREĐENA ZANIMANJA
Koje promjene on donosi u pogledu dozvola za rad i postupaka vezanih za dobijanje viza?
- Zakon donosi nekoliko olakšica za osobe s univerzitetskom diplomom ili priznatom stručnom kvalifikacijom. Na primjer, ubuduće otpadaju ograničenja koja su se odnosila na određena, jasno definisana, deficitarna zanimanja. Od sada će se moći doseliti stručnjaci iz svih branši ukoliko ispunjavaju prethodno navedene uslove. Osim toga, neće se više provjeravati da li za neko konkretno radno mjesto vrijedi pravilo po kojem su u prednosti kvalifikovani radnici iz Njemačke ili EU.
Još jedna novost: Osobe koje imaju priznatu kvalifikaciju mogu ubuduće doći u Njemačku kako bi tamo tražile zaposlenje. Osobe mlađe od 25 godina takođe mogu doputovati u Njemačku kako bi kod nas tražili mjesto za stručno obrazovanje i tu na kraju stekli stručnu kvalifikaciju. Ali i u slučaju ovih olakšica, potrebno je podnijeti zahtjev za vizu u Njemačkoj ambasadi u Sarajevu.
Postoji li mogućnost da se ubrza proces dobijanja termina i viza za one koji žele ići raditi u Njemačkoj?
- Novi zakon otvara i mogućnosti da se ubrza postupak za stručni kadar. Tada poslodavac u Njemačkoj potpisuje sporazum sa uredom za strance. Ured za strance provjerava sva ona pitanja koja se moraju riješiti u Njemačkoj – posebno da li je već izvršeno priznavanje kvalifikacije u Njemačkoj. Potom se izdaje predsaglasnost.
Ovaj postupak doduše zahtjeva dodatne troškove.
Tek kada bude izdata predsaglasnost, zaposlenik može zakazati termin u viznom odjelu Njemačke ambasade. Termini se po pravilu mogu zakazati maksimalno do osam sedmica unaprijed. Vrijeme obrade zahtjeva u tom slučaju iznosi oko tri sedmice.
VIŠE TERMINA ZA DETAŠIRANE RADNIKE
S druge strane, jedan od problema s kojima se bh. kompanije susreću su detaširani radnici i otežano provođenje Međudržavnog sporazuma između BiH i SR Njemačke čime se ugrožava ne samo realizacija poslova koje su bh. kompanije već ugovorile s njemačkim partnerima, već i sklapanje novih poslovnih aranžmana. Hoće li se raditi na ubrzanju izdavanja viza za detaširane radnike?
- Za detaširane radnike Ambasada na raspolaganje stavlja termine za sljedećih osam sedmica koji se mogu zakazati po slobodnom izboru. Nažalost, u toku prošle godine smo stalno iznova imali slučajeve zloupotrebe zakazivanja termina od strane agencija ili firmi detaširanih radnika gdje su se termini zakazivali ali nisu iskoristili.
To ali i generalno velika potražnja vodile su do toga da nismo uvijek na raspolaganju imali dovoljno termina. Situacija sa terminima se u međuvremenu poboljšala, budući da sada i firme odgovornije postupaju kod zakazivanja termina. I pored toga, i dalje radimo na optimizaciji sistema za dodjelu termina.
Ambasada često ističe stav da podupire ostanak ljudi u BiH. U skladu s tim, recite nam nešto o projektima ili zajedničkim aktivnostima koje dvije države provode po ovom pitanju?
- Njemačka je najveći bilateralni donator u BiH. Kroz našu razvojnu saradnju zalažemo se za stvaranje perspektiva ovdje u zemlji. Naš fokus je na oblastima snabdijevanja energijom, javne uprave i unaprjeđenja privatnog sektora uključujući i stručno obrazovanje.
Posebno važno mi je pitanje stručnog obrazovanja, jer ovdje Njemačka posjeduje posebno stručno znanje. Ovu ekspertizu rado dijelimo, s ciljem da se mladi ljudi za vrijeme svog školovanje ne bi bavili samo teorijom, već, prije svega, izučavali i praktični dio zanimanja. Oni trebaju steći vještine koje su tražene na tržištu rada u BiH.
Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju između Njemačke i BiH?
Naša privredna saradnja je na dobrim temeljima. Njemačka je najveći bilateralni trgovinski partner BiH i veliki broj njemačkih firmi su ovdje aktivne i otvaraju radna mjesta u zemlji. Međutim, mislim da ima još prostora za pojačavanje te saradnje.
Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene između BiH i Njemačke iznosi 4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75 posto. Koliko ovaj podatak ohrabruje njemačke firme da ulažu u našu zemlju?
- Kao što sam već rekla, uslovi u BiH su načelno dobri, njemački investitori su većinom zadovoljni svojim angažmanom.
Međutim, postoje prepreke koje sprječavaju mnoge druge njemačke firme, koje su načelno zainteresovane, da investiraju u BiH. Pravna sigurnost i vladavina prava su pitanja koja su od izuzetno velike važnosti kod donošenja odluka o investicijama jednako kao i politička stabilnost.
Važna je takođe i efikasna administracija. Nažalost, često i na ovom polju vidimo deficite.
Isto tako, saobraćajne veze su od presudnog značaja u planiranju procesa proizvodnje kao i prodaji proizvoda. Ovdje ima još mnogo posla: u zemlji i u regiji.

PODRŠKA BiH U PROVOĐENJU SOCIOEKONOMSKIH REFORMI
Dolaskom na čelo Ambasade Njemačke u BiH, na šta ćete se posebno fokusirati? Koji su prioriteti u budućem radu?


- Naš glavni prioritet ovdje su evroatlantske integracije BiH. Mi ćemo i dalje biti pouzdan partner BIH na putu u EU i NATO. To je u interesu naše dvije zemlje. Članstvo u NATO-u predstavlja stabilnost i sigurnost. A i EU simbolizira miran suživot i pored toga nudi jasna pravila kada je riječ o vladavini prava kao i ekonomskom razvoju.

Recite nam nešto o aktivnostima Ambasade u narednom periodu?

- Njemačka u julu preuzima predsjedavanje Vijećem EU. To će u svakom slučaju obilježiti naš rad u ovoj godini. Ovdje je u fokusu provođenje 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije EU. Pored toga, želimo podržati BIH da ostvari napredak kada je riječ o provođenju socioekonomskih reformi koje su predstavnici BiH razvili zajedno sa EU.
U oblasti kulture obilježavamo jedan lijep jubilej, naime, godinu Beethovena. Ovaj širom svijeta poznati kompozitor ove godine bi napunio 250 godina. Zajedno sa Goethe-Institutom planiramo niz zanimljivih događaja na ovu temu. Obilježavanje jubileja otvaramo koncertom u Vijećnici u Sarajevu krajem maja. U septembru u Sarajevo zatim stiže izložba #BeBeethoven.
Pored toga, u različitim gradovima u BiH održat će se sedmica njemačkog filma. Takođe, ove godine ćemo sa revijom filmova zajedno sa našim francuskim partnerima putovati kroz zemlju. Filmovi će se prikazivati naročito u školama u ruralnim područjima. Ima još je jedan jubilej koji obilježavamo ove godine: Njemačka i Bosna i Hercegovina već 25 godina usko sarađuju u oblasti razvojne saradnje. Želja nam je da ovu aktivnost još bolje predstavimo ljudima u BiH.

https://www.akta.ba/vijesti/margret-uebber-za-aktaba-njemacka-trazi-12-miliona-radnika/114241
 
Interesantan tekst i neki prvi efekti novog zakona, opsirnije na linku 021.

Nemačkoj nedostaje više od milion kvalifikovanih radnika, iz Novog Sada 29 kandidata dobilo posao
Novi nemački Zakon o doseljavanju kvalifikovanih radnika na snazi je tek nekoliko dana, od nedelje 1. marta.

I samo proteklog vikenda jedna nemačka firma za zapošljavanje u Novom Sadu je angažovala 29 ljudi, pišeDojče vele.

"Od ponedeljka je Paul Štruler ponovo u Nemačkoj. Prokurista firme za zapošljavanje radnika Mintajm hjuman risorsiz d.o.o. vikend je proveo u Srbiji. Od oktobra ta firma ima svoju kancelariju u Novom Sadu. U subotu je tamo održan drugi informativni susret. Kao i prvi put, došlo je oko 50 osoba koje je firma preko te kancelarije pozvala. Na kraju je ostalo 29 njih koji će, kao stvari stoje, dobiti posao u Nemačkoj. Pozadina svega je Zakon o doseljavanju kvalifikovane radne snage koji jena snazi od 1. marta i olakšava imigraciju za ljude van EU iz zemalja kao što je Srbija", navodi se.

https://www.021.rs/story/Novi-Sad/V...-iz-Novog-Sada-29-kandidata-dobilo-posao.html
 

Back
Top