- Poruka
- 369.500
Od druge polovine 18. veka nekadašnje kućno ognjište počela je postepeno da zamenjuje zidana zemljana ili tzv. paorska peć, koju su Srbi i Bunjevci u Bačkoj uvodili u svoje kuće i na salaše ugledajući se na novopridolšle Nemce, Mađare i Slovake (na mađarskom se paorska peć nazivala búbos kemence). Od tog vremena grejanje u njihovim domovima postalo je znatno bolje i čistije nego dok je kuća bila grejana samo pomoću ognjišta.
U kuhinji ili “stražnjoj” sobi (ponegde i u prednjoj, pa i u dve prostorije koje su delile zajedničku peć) nalazila se velika, uvek u belo okrečena paorska peć, sa „bankom“. Banak je predstavljao isturen zidan deo peći, odnosno ispust za sedenje oko peći, koji je, ponekad, služio i za spavanje ili držanje posuda sa hranom. Tu je obično bila i klupica „na lakat“ oko peći, a širok zapećak predstavljao je omiljen prostor brojne dečurlije.
U osnovi su bile jako jednostavne peći, zidale su se od zemljanih cigala "ćerpiča", a spolja su bile oblepljene blatom, žuta zemlja sa plevom i onda na kraju okrečene.
Te peći su širile jednu posebnu vrstu toplote, onu koja je imala i miris i dušu, jedan miris posebne vrste koji se ne može osetiti nigde drugde već samo od ovakve peći.
U kuhinji ili “stražnjoj” sobi (ponegde i u prednjoj, pa i u dve prostorije koje su delile zajedničku peć) nalazila se velika, uvek u belo okrečena paorska peć, sa „bankom“. Banak je predstavljao isturen zidan deo peći, odnosno ispust za sedenje oko peći, koji je, ponekad, služio i za spavanje ili držanje posuda sa hranom. Tu je obično bila i klupica „na lakat“ oko peći, a širok zapećak predstavljao je omiljen prostor brojne dečurlije.
U osnovi su bile jako jednostavne peći, zidale su se od zemljanih cigala "ćerpiča", a spolja su bile oblepljene blatom, žuta zemlja sa plevom i onda na kraju okrečene.
Te peći su širile jednu posebnu vrstu toplote, onu koja je imala i miris i dušu, jedan miris posebne vrste koji se ne može osetiti nigde drugde već samo od ovakve peći.