Ukida se pomeranje sata - članice biraju letnje ili zimsko računanje vremena

Julius Primus

Zainteresovan član
Poruka
437
Nemačka i Austrougarska su prve uvele letnje računanje vremena 1916. godine. Mnoge države članice EU uspostavile su promenu vremena tokom naftne krize 1970-tih, kao pokušaj uštede energije. Od 1996. godine, sve zemlje EU menjaju istovremeno svoje vreme.

Mapa država koje pomeraju časovnike - PLAVO su označene one koje pomeraju, NARANDŽASTO koje su nekada pomerale i CRVENO koje nikada nisu

Letnje računanje vremena u Srbiji počinje poslednje nedelje u martu u 2 č. a završava se poslednje nedelje u oktobru.
-----------------------------------------------------
Evropski parlament 26. marta 2019. godine je podržao predlog direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomeranje sata, a zemljama članicama prepušta odluka da li će se opredeliti za letnje ili "zimsko" računanje vremena. Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje letnjeg računanja vremena u EU ni uvođenje "jedinstvenog vremena" u Evropi, već okončava praksu usklađenog pomeranja sata na nivou EU i omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena.

Direktiva je usvojena sa 410 glasova "za", 192 protiv i 51 uzdržan, objavljeno je na sajtu Evropskog parlamenta.

Novi predlog stavlja van snage direktivu o letnjem računanju vremena po kojoj se poslednje nedelje u martu prelazi na letnje računanje vremena pomeranjem kazaljki jedan sat unapred, dok se poslednje nedelje oktobra vraća na standardno računanje vremena pomeranjem kazaljki jedan sat unatrag.

Primena nove direktive započinje s 1. aprilom 2021. pa bi poslednje zajedničko pomicanje sata trebalo da bude poslednje nedelje u martu 2021. Države članice koje se nakon tog razdoblja opredele za takozvano zimsko računanje vremena trebalo bi satove definitivno da promene poslednje nedelje u oktobru 2021.
Evropska komisija trebalo bi da podnese izveštaj Parlamentu i Savetu o evaluaciji primene nove direktive najkasnije do 31. decembra 2025.
-----------------------------------------------------

Pitanje bi moglo biti:
Da li ste za ukidanje polugodišnjeg pomeranja vremena?
Da li ste u slučaju ukidanja, za „zimsko” ili „letnje” računanje vremena?

Ali glavno pitanje je - u koliko sati smatrate da je najbolje da počinje standardno radno vreme u odnosu na trenutak izlaska sunca ujutru?

(Sunce izlazi na horizontu 22. decembra po zimskom vremenu u 7:13 č. (razdanjivanje kreće u 6:40 č.) a 21. juna izlazi na horizontu u 4:52 č. po letnjem odnosno u 3:52 č. po zimskom računanju vremena)
 
za stalno letnje sam

da bi se zimi videlo do 5 sati a ne do 4

jer mi taj zimski sat dana vise znaci nego dal svanjava u 4 ili 5
Onda bi rešenje tog problema bilo zimsko vreme + vraćanje početka radnog vremena jedan sat unazad.
U principu, sunce izlazi kad izlazi i zalazi kad zalazi i svetli deo dana traje koliko traje. Na nama je samo da organizujemo korišćenje tog svetlog dela dana tako što ćemo radno vreme tom delu dana da prilagodimo. S tim što radno vreme uglavnom traje 8 sati a dužina svetlog dela dana npr. 22. decembra traje 8 sati i 47 minuta.
 
pomeranje sata je po meni glupost nevidjena koja remeti naš biološki časovnik. Podne je kad je sunce na najvišoj tačci na nebu. Sad je podne u 13 časova.
Nije baš tako, jer astronomsko podne (sunce u zenitu) u Beogradu je zimi 22 i po minuta pre zvaničnog podneva a leti je to 37 i po minuta posle zvaničnog podneva.

U Negotinu je razlika skoro tačno pola sata tamo-amo. Ali u Ljuboviji je 18 tj 42 minuta.
 
stalno se menja ali koje je bliže?
Ne menja se stalno, i leti i zimi bi sunce bilo u zenitu u 11:30 u Negotinu po zimskom načinu računanja vremena, ali je leti to 12:30 jer je sat pomeren. To što dan traje duže leti nema veze sa zenitom, koji je uvek u isto vreme, dan je duži i ujutru i uveče, tj na obe strane od podneva a astronomsko podne je pravo podne.

Negotin je ekstrem, on je na granici ne samo naše zemlje nego i vremenske zone. Zato je u Bugarskoj zvanično vreme jedan sat više nego kod nas. Vidin ima sličnih tih pola sata razlike od zvaničnog vremena, ali na drugu stranu, međutim u centralnoj Bugarskoj je razlika 22 minuta a u Varni 18 (kao u Ljuboviji, samo obrnuto).

Samo gradovi na tačno 15, 30, 45 itd stepeni geografske dužine imaju astronomsko podne u zvanično podne (jer 360 / 24 = 15).
 
Nije baš tako, jer astronomsko podne (sunce u zenitu) u Beogradu je zimi 22 i po minuta pre zvaničnog podneva a leti je to 37 i po minuta posle zvaničnog podneva..
To jeste svakako tačno u određenim periodima godine. Ali recimo po zimskom računanju tokom januara i februara se astronomsko podne skoro pa podudara sa vremenom na satu (do 11:52 č. tj. do 8 minuta pre podne) što bi tada bilo skoro 13 č. po letnjem računanju a letnje računanje nikada nije toliko blizu astronomskom podnevu :p niti bi nekada bilo toliko daleko od podneva kao letnje računanje zimi. Nisu to neke drastične razlike ali ako bi se merilo... verovatno da je zimsko računanje, moglo bi se reći, najpreciznije za našu geografsku širinu tokom cele godine.
 
pomeranje sata je po meni glupost nevidjena koja remeti naš biološki časovnik. Podne je kad je sunce na najvišoj tačci na nebu. Sad je podne u 13 časova.
Priča se da su to Rusi davno ukinuli jer je remetio bioritam kravama pa je padala količina mleka dok se nisu prilagodile, pa onda opet jovo nanovo....
 
Наше време пре померања сатова је било зимско, и тако треба да остане.
Najbolje, paradoksalno: To je imalo smisla u Titovoj Jugoslaviji gde se radilo od 6.30/7.00. A na trulom zapadu, gde se radi od 8.30/9.00 je totalno DEBILNA varijanta za zahebavanje raje!
 
Najbolje, paradoksalno: To je imalo smisla u Titovoj Jugoslaviji gde se radilo od 6.30/7.00. A na trulom zapadu, gde se radi od 8.30/9.00 je totalno DEBILNA varijanta za zahebavanje raje!
Па и пре Броза, сада ће испасти да је Броз измислио време, додуше за неке јесте.
 
Treba izabrati letnje računanje vremana, jer recimo da izaberemo zimsko računanje vremena onda bi ljeti sunce zalazilo oko 19h što bi značilo da bi gubili sat vremena sunca posle posla, ljudi bi bili sumorniji, umorniji, ne bi imali vremena za neke aktivnosti i zq dodatan rad (ima ljudi koji ne mogu da prehrane porodicu od jednog posla pa rade privatno ili dodatno na selu). Tako da bi uvođenje zimskog vremena kao stalnog računanja vremena bio pucanj u sopstveni narod, ekonomiju, zdravlje...
 
Treba izabrati letnje računanje vremana, jer recimo da izaberemo zimsko računanje vremena onda bi ljeti sunce zalazilo oko 19h što bi značilo da bi gubili sat vremena sunca posle posla, ljudi bi bili sumorniji, umorniji, ne bi imali vremena za neke aktivnosti i zq dodatan rad (ima ljudi koji ne mogu da prehrane porodicu od jednog posla pa rade privatno ili dodatno na selu). Tako da bi uvođenje zimskog vremena kao stalnog računanja vremena bio pucanj u sopstveni narod, ekonomiju, zdravlje...
Slažem se, a može i ovo:
EU političari se MAJMUNIŠU kao da nemaju pametnija posla! :super:Sve države u istoj 'geografskoj' zoni trebaju da imaju isto vreme. A ako se ipak nekim lokalnim debilnim političarima nešto ne sviđa oko toga, neka u svojim vukohebinama prepodešavaju početak lokalnog radnog vremena i sve OK! Tako bi se smanjila zbrka jer, ako se ne varam EU i tako pokriva 3 vremenske zone?
 
Treba izabrati letnje računanje vremana, jer recimo da izaberemo zimsko računanje vremena onda bi ljeti sunce zalazilo oko 19h što bi značilo da bi gubili sat vremena sunca posle posla, ljudi bi bili sumorniji, umorniji, ne bi imali vremena za neke aktivnosti i zq dodatan rad (ima ljudi koji ne mogu da prehrane porodicu od jednog posla pa rade privatno ili dodatno na selu). Tako da bi uvođenje zimskog vremena kao stalnog računanja vremena bio pucanj u sopstveni narod, ekonomiju, zdravlje...
Зимско време је наше "природно" време, па се треба определити за њега.

Највећи број људи има само пиџаму и одело, јер не ради никакав додатни посао, а и не треба. Некада јесте било тако, радило се од пола седам до пола три, па радници са села одмах после рада трче на њиву. Данас је то занемарљива појава, треба "правим" радницима обезбедити најповољније услове за рад, а ту спада и време.

Сат дужи ноћни живот делује релаксирајуће на радника, било како да га проводи, па сам зато за зимско време.
 
Зимско време је наше "природно" време, па се треба определити за њега.

Највећи број људи има само пиџаму и одело, јер не ради никакав додатни посао, а и не треба. Некада јесте било тако, радило се од пола седам до пола три, па радници са села одмах после рада трче на њиву. Данас је то занемарљива појава, треба "правим" радницима обезбедити најповољније услове за рад, а ту спада и време.

Сат дужи ноћни живот делује релаксирајуће на радника, било како да га проводи, па сам зато за зимско време.
O tome ja i pričam, ako bude ljeti sunce izlazilo u pola pet a ti počneš da radiš u 9 kad je sunce već visoko nema od tog posla ništa a posle posla ne možeš recimo otići na plažu itd, tj možeš ali ćeš imati sat vremena manje sunca. Što se ekonomije tiče nema dileme da treba izabrati ljetno računanje vremena ali naravno da će naši pratiti nemce pa će izabrati zimsko jer nemcima to odgovara.
 

Back
Top