Угледна историчарка из Србије за N1: Подела БиХ је наметнути ратни програм!

Не. Босна и Херцеговина је створена на Другом заседању АВНОЈ-а 1943. године у Јајцу као федерална држава - република у новој Југославији, а на основу средњовековне државе Босне. Седи један.
koja je to srednjevekovna drzava Bosna
 
koja je to srednjevekovna drzava Bosna

Да си ишао у школу знао би. То је средњевековна држава која је због неприступачног терена на територији данашње БиХ, спорог продора хришћанства и присуства моћних суседа (Угарске и Византије), настала релативно касно. За стварање средњовековне државе Босне најзаслужнији су бан Кулин и јеретичка Црква Босанска. Свој највећи успон средњовековна Босна доживљава за време Стјепана II Котроманића (1322 - 1353). Он користи развој рударства и први је владар Босне који је ковао свој новац. Користећи се властелинским борбама у Угарској и Србији, Стјепан II значајно је проширио своју државу. Изашао је на Саву, Дрину и Јадран од Омиша до Дубровника чиме је створио основу за будуће ширење његовом наследнику Твртку I.
 
U osnovi podela BiH i jeste nametnuta ratom. To uglavnom svi znamo mada se neki opet prave nevešti. Ne razumem zašto se sada društvo štreca na tu njenu izjavu.
Којим ратом? Првим светским? Другим светским? Херцеговачким устанком 1875?
Деведесетих? Ебала вас Босна. Срби и Хрвати да су паметни па да туже ЕУ-у
и НАТО савез за насилно спречавање вишевековне тежње припајању матицама
у току борбе против окупатора. Позивање на средњевековну Босну у власништву
српске господе и насилно додељивање данашње државности муслиманима са циљем
стварања унитарне Босне је више од злочина. То је начин одржавања перманентног
стања нестабилности и малтретирање Срба и Хрвата.
 

Pogledajte prilog 1174106

Ugledna historičarka iz Srbije za N1: Podjela BiH je nametnuti ratni program!


1655736298-Dubravka-Srojanovic-foto-750x422.jpg


20. jun. 2022

Univerzitetska profesorica u Beogradu, historičarka Dubravka Stojanović bila je gošća emisije Izvan okvira na N1 BiH. Govorila je, između ostaloga, o historijskom kontinuitetu Bosne i Hercegovine i njezinoj multikulturalnoj specifičnosti. Profesorica Stojanović naglašava da je podjela BiH nametnuti ratni program susjednih država.

Dr. sc. Stojanović, koja je jedna od predstavnica kritičarske intelektualne elite u Srbiji, često je upozoravala na destruktivnost nacionalizma, gradeći prijateljske i akademske veze sa zemljama regiona.

“Nacionalne države nikada nisu monoetničke. Bosna i Hercegovina je specifična po mnogo čemu, a najvažnija njezina specifičnost što je ona takva, etnički miješana, postojala i prije nacija i prije nacionalnih država, od Srednjeg vijeka. To za Bosnu nikad nije bio problem, pa je u tom smislu jako opasno govoriti o raspadu Jugoslavije i raspadu Bosne, kao da je to isti proces”, rekla je historičarka Stojanović.

Naglasila je, nadalje, besmislenost poređenja Jugoslavije sa Bosnom i Hercegovinom, posebno u kontekstu raspada.

“Bosna je srednjovekovna država, ona ima svoj razvoj posve drukčiji od Jugoslavije, Srbije ili Hrvatske. To su države nastajale na svoje načine. Jugoslavija, također.

Ali to sve nema veze s historijom BiH koja ima dugi kontinuitet. Na nju se nikako ne može preslikati raspad Jugoslavije jer je ona jedna cjelina za sebe koja postoji vjekovima. To su pogrešne i opasne aluzije o tome kako je Bosna zapravo Jugoslavija u malom. Ona to nije”
, rekla je Stojanović u razgovoru s Nikolom Vučićem, u emisiji Izvan okvira na N1 BiH.

Takmičenje u nacionalizmu


Ključan je, prema njezinom mišljenju, trenutak kada su elite susjednih naroda Srbije i Hrvatske odlučile da provedu program podjele BiH i cijepanja.

“To je nametnuti ratni program, i to nikako ne znači da je proces podjele Bosne i Hercegovine prirodan. Naprotiv, on je vještački. Kao što moja prijateljica Latinka Perović kaže – krv koja je pala u BiH dokazuje da ju je nemoguće podijeliti”, navela je Stojanović.

Komentirajući, na upit voditelja razgovora, ulogu Milorada Dodika i njegovih izjave o nemogućoj državi BiH, Stojanović je rekla da o tim stvarima treba da razmišljaju građani i društvo koji treba da iznjedre druge ideje.

“Takmičenje ko je veći nacionalista je problem s kojim se mi susrećemo. Opozicione stranke se s vladajućima takmiče u nacionalizmu”, rekla je Dubravka Stojanović u emisiji na N1.


link

Браво за највећу живу Србијанску историчарку, браво за њене исправне ставове и тачну дијагностику! Само грађанска Босна, све друго је перпетуирана ратна траума. Стоп национал-шовинизмима у Босни!
Gde nalaziš ove bolesnike komšija?

U osnovi podela BiH i jeste nametnuta ratom. To uglavnom svi znamo mada se neki opet prave nevešti. Ne razumem zašto se sada društvo štreca na tu njenu izjavu.
Zato što laže i nabija kompleks nacionalne samo krivice.
 
Да си ишао у школу знао би. То је средњевековна држава која је због неприступачног терена на територији данашње БиХ, спорог продора хришћанства и присуства моћних суседа (Угарске и Византије), настала релативно касно. За стварање средњовековне државе Босне најзаслужнији су бан Кулин и јеретичка Црква Босанска. Свој највећи успон средњовековна Босна доживљава за време Стјепана II Котроманића (1322 - 1353). Он користи развој рударства и први је владар Босне који је ковао свој новац. Користећи се властелинским борбама у Угарској и Србији, Стјепан II значајно је проширио своју државу. Изашао је на Саву, Дрину и Јадран од Омиша до Дубровника чиме је створио основу за будуће ширење његовом наследнику Твртку I.
nisam isao u skolu, mrzelo me da gubim vreme, bavio sam se kriminalom...nego Komso, kakve veze imaju muslimani sa tom drzavom, odakle im pravo da se pozivaju na srednjevekovnu Bosnu...poslednji bosanski kralj se predao Turcima u Jajcu, 1463g...sultan je otfikario glavu poslednjem bosanskom kralju, a onda podelio mlade devvojke i zene svojim vojnicima...mladice pokupio i poslao u janjicare...vecinu stanovnika Jajca su Turci poklali...odakle pravo bosanskim muslimanima da se ppozivaju na Bosnu i kralja Stefana...Bpsnjaci velicaju Tursku, a pozivaju se na hriscansku Bosnu i pretke koji su se borili protiv Turaka---odakle to ludilo i ko je ovde pravi zlocinac
 

Pogledajte prilog 1174106

Ugledna historičarka iz Srbije za N1: Podjela BiH je nametnuti ratni program!


1655736298-Dubravka-Srojanovic-foto-750x422.jpg


20. jun. 2022

Univerzitetska profesorica u Beogradu, historičarka Dubravka Stojanović bila je gošća emisije Izvan okvira na N1 BiH. Govorila je, između ostaloga, o historijskom kontinuitetu Bosne i Hercegovine i njezinoj multikulturalnoj specifičnosti. Profesorica Stojanović naglašava da je podjela BiH nametnuti ratni program susjednih država.

Dr. sc. Stojanović, koja je jedna od predstavnica kritičarske intelektualne elite u Srbiji, često je upozoravala na destruktivnost nacionalizma, gradeći prijateljske i akademske veze sa zemljama regiona.

“Nacionalne države nikada nisu monoetničke. Bosna i Hercegovina je specifična po mnogo čemu, a najvažnija njezina specifičnost što je ona takva, etnički miješana, postojala i prije nacija i prije nacionalnih država, od Srednjeg vijeka. To za Bosnu nikad nije bio problem, pa je u tom smislu jako opasno govoriti o raspadu Jugoslavije i raspadu Bosne, kao da je to isti proces”, rekla je historičarka Stojanović.

Naglasila je, nadalje, besmislenost poređenja Jugoslavije sa Bosnom i Hercegovinom, posebno u kontekstu raspada.

“Bosna je srednjovekovna država, ona ima svoj razvoj posve drukčiji od Jugoslavije, Srbije ili Hrvatske. To su države nastajale na svoje načine. Jugoslavija, također.

Ali to sve nema veze s historijom BiH koja ima dugi kontinuitet. Na nju se nikako ne može preslikati raspad Jugoslavije jer je ona jedna cjelina za sebe koja postoji vjekovima. To su pogrešne i opasne aluzije o tome kako je Bosna zapravo Jugoslavija u malom. Ona to nije”
, rekla je Stojanović u razgovoru s Nikolom Vučićem, u emisiji Izvan okvira na N1 BiH.

Takmičenje u nacionalizmu


Ključan je, prema njezinom mišljenju, trenutak kada su elite susjednih naroda Srbije i Hrvatske odlučile da provedu program podjele BiH i cijepanja.

“To je nametnuti ratni program, i to nikako ne znači da je proces podjele Bosne i Hercegovine prirodan. Naprotiv, on je vještački. Kao što moja prijateljica Latinka Perović kaže – krv koja je pala u BiH dokazuje da ju je nemoguće podijeliti”, navela je Stojanović.

Komentirajući, na upit voditelja razgovora, ulogu Milorada Dodika i njegovih izjave o nemogućoj državi BiH, Stojanović je rekla da o tim stvarima treba da razmišljaju građani i društvo koji treba da iznjedre druge ideje.

“Takmičenje ko je veći nacionalista je problem s kojim se mi susrećemo. Opozicione stranke se s vladajućima takmiče u nacionalizmu”, rekla je Dubravka Stojanović u emisiji na N1.


link

Браво за највећу живу Србијанску историчарку, браво за њене исправне ставове и тачну дијагностику! Само грађанска Босна, све друго је перпетуирана ратна траума. Стоп национал-шовинизмима у Босни!
Šta bi komšu?
Sad kad ste ga popušili i olizali (ok, opravdano ne možete da ga spakujete nazad u futrolu) e sad - puj Piko ne važi što je Alija htio "uz pomoć jakih prijatelja"?

Kasno sad da od stoke praviš gradjane
Budimo realni
:kafa:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Federacija je imala 30 godina da napravi na svom dijelu gradjansku drzavu... vrlo su uspjesni bili.
Nesposobnost, i jedni, drugi, treci. Samo kradi, tu su najinovativniji. Gradjanska BiH bi bila prilika da se krade na vecem nivou, a i prilika da se obracuna sa drugim narodima. Nema tu nista za vece dobro, pameti, nego prizemne strasti, bez milosti. Igre prijestolja.
 
Gradjanska Bosna je prica Muslimanskih nacionalista a cilj je da od BIH naprave Muslimansku nacionalnu drzavu

Tvorac te ideje gradjanske BIH je Alija Izetbegovic pocetkom devedestih


Moramo ovdje graditi jednu gradjansku državu ili nemamo šansi. Dakle, ne čisto muslimansku državu ovdje napraviti. Mi to ne bi trebali da uradimo, mada će ona, kako se to kaže via fakti biti to, jednostavno, drukčije ne može. To će biti ipak država u kojoj će biti: 80% Muslimana i biće onoliko muslimanska, kako hoćete, koliko je Francuska, Francuska uprkos što tamo ima, isto tako, Arapa 3 miliona, itd, ali to je francuska država i tu je Francuz predsjednik vlade i predsjednik Republike i svi su ministri Francuzi i drukčije mu ne može da bude.


Citat iz intervjua Alije Izetbegovića
 
Па то у вашој алтернативној историји можда.

У алтеранативној историји ми свињски црни џигерани са скару

је'мо ја'њећу белу џигер'у из чорбу

@комшија
 
Да си ишао у школу знао би. То је средњевековна држава која је због неприступачног терена на територији данашње БиХ, спорог продора хришћанства и присуства моћних суседа (Угарске и Византије), настала релативно касно. За стварање средњовековне државе Босне најзаслужнији су бан Кулин и јеретичка Црква Босанска. Свој највећи успон средњовековна Босна доживљава за време Стјепана II Котроманића (1322 - 1353). Он користи развој рударства и први је владар Босне који је ковао свој новац. Користећи се властелинским борбама у Угарској и Србији, Стјепан II значајно је проширио своју државу. Изашао је на Саву, Дрину и Јадран од Омиша до Дубровника чиме је створио основу за будуће ширење његовом наследнику Твртку I.
Stvarno?
Čovek ti napiše da je Bosna oduvek bila većinski srpska, ti mu objašnjavaš nastanak srednjevekovne bosanske države. Pomeraš stative, kako ti odgovara, što je čest argument kada se želi negirati srpski karakter Bosne (Hercegovina je bila oduvek srpska, jeste i biće), u nekom zadatom vremenskom okviru. Problem je što su Srbi na tlu Bosne jedna konstanta, koja prati njeno postojanje još od ranog srednjeg veka i pojave Srba na ovim prostorima.
Prvi pomeni srpskog imena i naroda, vezani su za njegovo prisustvo na tlu BiH. Pričamo o kraju VIII i početku XIX veka - Ajnhard i Porfirogenit. Kako se centar srpske državnosti izmeštao dalje na istok imaćemo situaciju sa kraja XIII veka, gde nam vizantijski istoričar Jovan Kinam donosi navode, kako Bosnu od ostale Srbije deli reka Drina, te da tamosnji narod ima poseban način života i upravljanja u odnosu na Srbiju, ali je i dalje srpski. Na ovim, pre svega administrativnim razlikama i činjenici da su se srpski vladari pohlepno širili na istok i bogatije prostore Vizantije, dolazi do pojave kasnije srednjevekovne države Bosne, o kojoj ti pričaš. Samostalno je postojala i delovala frtalj vremena i nikada nije uspela da formira bosanski identitet i da se distancira od svog srpskog karaktera, sa kojim će se bosanski vladari kititi sve do dolaska Turaka.
Da se tu ništa značajnije nije promenila sve do danasnjih vremena i da kompletna populacija BiH ima srpsko poreklo, govori nam Katolička enciklopedija iz 1895. godine, gde se navodi sledeće:

"According to the census of 22 April 1895, Bosnia has 1,361,868 inhabitants and Herzegovina 229,168, giving a total population of 1,591,036. The number of persons to the square mile is small (about 80), less than that in any of the other Austrian crown provinces excepting Salzburg (about 70). This average does not vary much in the six districts (five in Bosnia, one in Herzegovina). The number of persons to the square mile in these districts is as follows: Doljna Tuzla, 106; Banjaluka, 96; Bihac, 91; Serajevo, 73, Mostar (Herzegovina), 65, Travnik, 62. There are 5,388 settlements, of which only 11 have more than 5,000 inhabitants, while 4,689 contain less 500 persons. Excluding some 30,000 Albanians living in the south-east, the Jews who emigrated in earlier times from Spain, a few Osmanli Turks, the merchants, officials. and Austrian troops, the rest of the population (about 98 per cent) belong to the southern Slavonic people, the Serbs. Although one in race, the people form in religious beliefs three sharply separated divisions: the Mohammedans, about 550,000 persons (35 per cent), Greek Schismatics, about 674,000 persons (43 per cent), and Catholics, about 334,000 persons (21.3 per cent). "
Pa ti sad mitomanišu sa bogumilima, franjevcima i tvornicom vafli u Čapljini, koliko ti volja.
Bujrum.
 
Uglavnom, sve što je bilo neophodno da se kaže o ranosrednjevekovnoj i srednjevekovnoj Bosni, rekao je pre izvesnog vremena pokojni Tibor Živković. Čak dosta precizno i omeđio prostor formiranja i prostiranja srpskog naroda u ranom srednjem veku. Njemu ni za života niko nije mogao pera da odbije, kao što to ni danas ne može učiniti Milošu Koviću. Komšijska mitomanija i zavist.
 

Back
Top