Eraserhead
Ističe se
- Poruka
- 2.374
Evo i najavljenih rezultata:
Skan: U Parlament ulaze DS, SRS, i koalicije DSS-NS i LDP-GSS-SDU-LSV
7. decembar 2006. godine
Najviše glasova na izborima, ako bi oni bili održani danas, dobile bi Demokratska stranka (DS) i Srpska radikalna stranka (SRS), a izborni cenzus bi sigurno prešle još koalicija Demokratske stranke Srbije (DSS) i Nove Srbije (NS) i koalicija okupljena oko Liberalno-demokratske partije (LDP), rezultat je istraživanja novosadske agencije "Skan" (Scan).
Direktorka "Skana" Milka Puzigaća kazala je na konferenciji za novinare da bi DS dobila 20 odsto glasova ispitanika, a SRS 18 odsto.
U kategoriji onih ispitanika koji bi sigurno glasali, a takvih je prema istraživanju 48 odsto, SRS bi dobila 28 odsto glasova, a DS 20 odsto.
Koalicija DSS-NS dobila bi 13 odsto glasova od ukupnog broja ispitanika, odnosno 17 odsto od onih koji su kazali da će sigurno izaći na izbore.
Sledi koalicija LDP-a, Građanskog saveza Srbije (GSS), Socijaldemokratske unije (SDU) i Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja bi dobila osam odsto glasova, odnosno devet odsto, ako se u obzir uzmu samo oni koji će sigurno glasati. Direktorka SCAN-a je precizirala da koalicija LDP-GSS-SDU-LSV ima 15 % podrške u Vojvodini, 8% u Beogradu i 5% u centralnoj Srbiji.
Na ivici cenzusa je G17 Plus, za koju bi glasalo četiri odsto od ukupnog broja ispitanika, odnosno pet odsto onih koji će sigurno izaći na izbore.
U sličnoj situaciji je i Socijalistička partija Srbije (SPS), za koju bi glasalo četiri odsto u obe kategorije ispitanika.
Ispod cenzusa je Srpski pokret obnove, za koji bi glasalo tri odsto ispitanika, kao i Pokret snaga Srbije, sa jedan odsto podrške.
Manjinske liste, Savez vojvođanskih Mađara i koalicija Lista za Sandžak su na nivou od jedan odsto podrške, ali pošto za njih ne važi izborni cenzus od pet odsto, već "prirodni prag", podrška od jedan odsto u biračkom telu obezbediće im po nekoliko poslanika u Skupštini Srbije, kazala je Milka Puzigaća.
Dodala je da je, u poređenju sa septembarskim istraživanjem, porast popularnosti doživela koalicija DSS-NS, a mali pad popularnosti DS i SRS. DS je, prema njenim rečima, najveći pad popularnosti zabeležila u Vojvodini.
Glasači SRS ravnomerno su raspoređeni na celoj teritoriji Srbije, dok DSS-NS najveću podršku ima u centralnoj Srbiji, DS u Beogradu, a LDP-GSS-SDU-LSV u Vojvodini, kazala je Puzigaća.
Dodala je da se ubedljivo najveća sigurnost izlaska beleži kod glasača SRS, a zatim kod DSS-NS, DS, LDP-GSS-SDU-LSV i G17 Plus.
Puzigaća je kazala da je veoma teško oceniti kolika će biti izlaznost na izborima, iako rezultati istraživanja pokazuju da bi ona u ovom trenutku bila oko 46 odsto.
"Po prvi put se ne usuđujem da procenim izlaznost, jer se izbori održavaju 21. januara, dakle u vreme raspusta i godišnjih odmora", kazala je Puzigaća.
Dodala je da taj datum najmanje odgovara G17 Plus, DS-u, LDP-GSS-SDU-LSV, a najviše SPS-u i SRS-u, pre svega zbog strukture biračkog tela, kada su u pitanju prosek starosti i ekonomski standard birača.
Terensko istraživanje je sprovedeno od 24. novembra do 3. decembra, na reprezentativnom uzorku od 1.700 ispitanika.
Skan: U Parlament ulaze DS, SRS, i koalicije DSS-NS i LDP-GSS-SDU-LSV
7. decembar 2006. godine
Najviše glasova na izborima, ako bi oni bili održani danas, dobile bi Demokratska stranka (DS) i Srpska radikalna stranka (SRS), a izborni cenzus bi sigurno prešle još koalicija Demokratske stranke Srbije (DSS) i Nove Srbije (NS) i koalicija okupljena oko Liberalno-demokratske partije (LDP), rezultat je istraživanja novosadske agencije "Skan" (Scan).
Direktorka "Skana" Milka Puzigaća kazala je na konferenciji za novinare da bi DS dobila 20 odsto glasova ispitanika, a SRS 18 odsto.
U kategoriji onih ispitanika koji bi sigurno glasali, a takvih je prema istraživanju 48 odsto, SRS bi dobila 28 odsto glasova, a DS 20 odsto.
Koalicija DSS-NS dobila bi 13 odsto glasova od ukupnog broja ispitanika, odnosno 17 odsto od onih koji su kazali da će sigurno izaći na izbore.
Sledi koalicija LDP-a, Građanskog saveza Srbije (GSS), Socijaldemokratske unije (SDU) i Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja bi dobila osam odsto glasova, odnosno devet odsto, ako se u obzir uzmu samo oni koji će sigurno glasati. Direktorka SCAN-a je precizirala da koalicija LDP-GSS-SDU-LSV ima 15 % podrške u Vojvodini, 8% u Beogradu i 5% u centralnoj Srbiji.
Na ivici cenzusa je G17 Plus, za koju bi glasalo četiri odsto od ukupnog broja ispitanika, odnosno pet odsto onih koji će sigurno izaći na izbore.
U sličnoj situaciji je i Socijalistička partija Srbije (SPS), za koju bi glasalo četiri odsto u obe kategorije ispitanika.
Ispod cenzusa je Srpski pokret obnove, za koji bi glasalo tri odsto ispitanika, kao i Pokret snaga Srbije, sa jedan odsto podrške.
Manjinske liste, Savez vojvođanskih Mađara i koalicija Lista za Sandžak su na nivou od jedan odsto podrške, ali pošto za njih ne važi izborni cenzus od pet odsto, već "prirodni prag", podrška od jedan odsto u biračkom telu obezbediće im po nekoliko poslanika u Skupštini Srbije, kazala je Milka Puzigaća.
Dodala je da je, u poređenju sa septembarskim istraživanjem, porast popularnosti doživela koalicija DSS-NS, a mali pad popularnosti DS i SRS. DS je, prema njenim rečima, najveći pad popularnosti zabeležila u Vojvodini.
Glasači SRS ravnomerno su raspoređeni na celoj teritoriji Srbije, dok DSS-NS najveću podršku ima u centralnoj Srbiji, DS u Beogradu, a LDP-GSS-SDU-LSV u Vojvodini, kazala je Puzigaća.
Dodala je da se ubedljivo najveća sigurnost izlaska beleži kod glasača SRS, a zatim kod DSS-NS, DS, LDP-GSS-SDU-LSV i G17 Plus.
Puzigaća je kazala da je veoma teško oceniti kolika će biti izlaznost na izborima, iako rezultati istraživanja pokazuju da bi ona u ovom trenutku bila oko 46 odsto.
"Po prvi put se ne usuđujem da procenim izlaznost, jer se izbori održavaju 21. januara, dakle u vreme raspusta i godišnjih odmora", kazala je Puzigaća.
Dodala je da taj datum najmanje odgovara G17 Plus, DS-u, LDP-GSS-SDU-LSV, a najviše SPS-u i SRS-u, pre svega zbog strukture biračkog tela, kada su u pitanju prosek starosti i ekonomski standard birača.
Terensko istraživanje je sprovedeno od 24. novembra do 3. decembra, na reprezentativnom uzorku od 1.700 ispitanika.