U čemu je razlika između džema, pekmeza i marmelade?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
401.860
Prema Pravilniku o voćnim proizvodima, postoji čak osam kategorija ovakvih slatkih namaza: džem, ekstra džem, žele, ekstra žele, marmelada, žele-marmelada, pekmez i zaslađeni kesten-pire.

Pekmez je najgušći i najstariji oblik voćnog namaza, tradicionalno pripreman bez dodatog šećera. Nastaje dugotrajnim ukuvavanjem voća – najčešće šljiva, kajsija ili smokava – sve dok ne postane gust i taman.Po visokom udelu voća i manjoj količini šećera razlikuje se od džema. U mnogim krajevima Balkana pekmez se pravi po starinskim receptima, često u bakarnim kazanima na otvorenoj vatri.


Džem ima želiranu strukturu i pravi se od voćne pulpe ili kaše jedne ili više vrsta voća, uz dodatak šećera i pektina. Kod ekstra džema, količina voća mora biti veća, a koristi se isključivo nekoncentrisana voćna pulpa. Pulpa su jestivi delovi ploda (bez kore, semenki i koštica) koji mogu biti isečeni, dok se voćna kaša dobija pasiranjem.
 
Marmeladu dobijamo prokuvavanjem voća, ali je kuvamo dok ne postane dovoljno gusta za mazanje na hleb ili palačinke.
Ne sme da sadrži komadiće voća, pa joj se često dodaje želatin.
Mnogi veruju da se marmelada pravi isključivo od agruma, ali to nije tačno. Verovatno je najpoznatija marmelada od kajsije, ali i ona od trešanja i jagoda.
Marmelada može da se pravi od svih vrsta voća, a mogu se i kombinovati različite vrste voća.

Clipdžem.jpg
 
Danas se u industriji često mešaju tradicionalne metode i moderne tehnologije, pa mnogi proizvođači nude varijante sa smanjenim šećerom, bez dodataka ili čak s egzotičnim voćem poput manga, marakuje ili borovnice.Stručnjaci savetuju da pri kupovini obratite pažnju na udeo voća u proizvodu – što ga ima više, kvalitet je bolji. Pravi domaći pekmez, kažu, uvek „stoji sam“, bez curenja i bez veštačkih zgušnjivača. ( piše n1)
 
Svako zove kako hoce, zato je ovo ovakav forum....

Za babe i dede preko 90 godina, pekmez dobija ime po pektinu, tj zato je crn, a dobija se delimicno kuvanjem , dimljenjem i na kraju susenjem te mase, ranije se nalazio u obliku ploca....van tegle naravno...
Slobodno mozete okrenuti teglu sa pekmezom, nema sanse da ista sklizne...

Dzem se dobijao tako sto se kuva malo krace smesa vocna i uglavnom nema kozicu , nema pektina...pa bude manje gustine....a za secer, dodaju oni secer svuda ako misle da treba, a izvorno pekmez je sluzio da se sacuva secer, tj nije ga bilo pa se nije ni dodavao...

Marmelada je najkraceg trajanja, najredja i vise je slatkis za decu kao krem...dok su pekmez i dzem vec poluproizvodi za dalju upotrebu....za punila...

U kolace se ne dodaje marmelada,, nego ili dzem ili pekmez, jasno je i zbog cega...

Ali to su stare definicije...
Vise po upotrebi nego po ne znam koja je logika ove nove definicije....
Stara logika je po upotrebi.....cim kazes dzem cim kazes pekmez zna se i kako izgleda i kako se koristi , nema cek da vidim jel gust...
Secera ima svuda ako treba, nema gustina, toga nije bilo u tim starim receptima...samo voce i secer i limun, limontus, rezetla muskatla, orascic, i tako neko zacinsko bilje...to se trazi , nema gustina nema brasna, skroba, nema alternativnih secera, ono cega danas ima i u modi je...
Npr marmelade se masovno prave sa alternativnim secerima....imaju bolju teksturu , mnogo bolja prodaja...moze da se podesava slatkost....imaju bolji glikogenski indeks, znaci bolje podnosi telo takav secer itd itd..
 

Back
Top