Turski vladajući savez odbacio prijedlog zakona o priznavanju genocida

Zabiše li Turci nož u leđa Bošnjacima?

  • 1.Zakrkaše

    glasova: 8 72,7%
  • 2. Nezakrkaše

    glasova: 3 27,3%

  • Ukupno glasova
    11
Nije proglašeno za genocid zbog broja nego zbog dokazanog plana za etničko čišćenje koji je izvršen.
Inače pogrom nad Jermenima je kao genocid označilo dosta zemalja, među njima i Rusija i SAD.
Genocid i etničko čišćenje su dva različita pojma. U Sarajevu je etnički očišćeno 127 000 Srba, to je stanovništvo četiri Srebrenice.
 
Vladajuća Stranka pravde i razvoja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (AKP) i njezin koalicijski partner Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) odbacili su u srijedu parlamentarni prijedlog glavne opozicijske Republikanske narodne stranke (CHP) da se masakr u Srebrenici iz 1995. prizna kao genocid, javlja BIRN. Aktivisti za ljudska prava tvrde da je jedan od mogućih razloga za ovakvu odluku očuvanje odnosa sa Srbijom.


Kako prenosi ovaj medij, opozicijska CHP stranka je također predložila da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u znak sjećanja na ubistva nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine, međutim, prijedlog je odbila vladajuća koalicija koja ima većinu u parlamenu.

Ne mogu shvatiti kako su i zašto odbili ovaj prijedlog zakona. Ovo je skandal”, rekao je za BIRN Omer Faruk Gergerlioglu, visoki turski aktivist za ljudska prava i zastupnik iz prokurdske Stranke zelene ljevice.

Odbijanje je izazvalo žustru raspravu u Velikoj skupštini Turske.

https://n1info.ba/svijet/erdoganova...g-zakona-o-priznavanju-genocida-u-srebrenici/

Elem, kažu Bošnjaci baaa ćitav dunjaluk (nije salata od dunja i luka već svijet) prizna đenosajd kad sad ovaj nož u leđa od braće Turaka i Erdogana Milostivog.

Sabura (valjda strpljenje) nam daj da ovo prođe, tobe jarabi ko se ovom nad'o, samo neka sekiracija.

turci se opet malo qrvaju

moraju ipak da drže dve stolice jer su se zamerili Rusima sa ovim glupstima oko nato i ukrajine

Erdi mora malo pažljivije da štuca brkove ako hoće da ostane lep
 
Ali čekaj, onda je to ozbiljan procent uništavanja zaštićene grupe u Turskoj. Ovo u Srebrenici nije ni 0.5%.
Pa zato ni nece da ih prime u EU (izmedju ostalog), i zato ih nista ne kosta da sada ne potpisu taj dokument.

Ali kazem, ne mislim da je to nekog dugog veka, mada bih volela da je korak ka razumevanju i podrsci, najvise zbog Kosova.
 
Pa zato ni nece da ih prime u EU (izmedju ostalog), i zato ih nista ne kosta da sada ne potpisu taj dokument.

Ali kazem, ne mislim da je to nekog dugog veka, mada bih volela da je korak ka razumevanju i podrsci, najvise zbog Kosova.
Da Nemci ili Belgijanci , zašto ne reći i Francuzi baš zbog toga neće da ih prime u EU.
 
Pa zato ni nece da ih prime u EU (izmedju ostalog), i zato ih nista ne kosta da sada ne potpisu taj dokument.

Ali kazem, ne mislim da je to nekog dugog veka, mada bih volela da je korak ka razumevanju i podrsci, najvise zbog Kosova.
To je jedan od razloga ali ne i glavni:


Turska je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji sada već daleke 1987. godine, ali pregovori nikada nisu finalizirani. Posljednjih desetak godina pristupni pregovori su u zastoju iz prvenstveno političkih razloga.

Odnosi EU-a i Turske uspostavljeni su 1959. godine. Iako službeno nije dio Europske unije, Turska je jedan od glavnih partnera EU-a. U oktobru 2005. godine, EU je poduzela veliki korak prema proširenju kada je otvorila pristupne pregovore za Tursku i Hrvatsku. Nakon godina priprema, dvije zemlje kandidatkinje službeno su otvorile sljedeću fazu procesa pristupanja. Hrvatska je primljena 2013. godine, dok Turska još čeka.
Pregovori se odnose na usvajanje i provedbu zakonodavstva EU-a, poznatog kao "acquis". Pravna stečevina sastoji se od približno 130.000 stranica pravnih dokumenata grupiranih u 35 poglavlja i oblikuje pravila koja zemlje članice EU moraju poštovati.
Kao zemlja kandidat, Turska je bila dužna prilagoditi značajan dio svog nacionalnog zakonodavstva u skladu sa zakonima EU. To znači temeljne promjene za društvo koje će utjecati na gotovo sve sektore zemlje, od okoliša do pravosuđa, od transporta do poljoprivrede i u svim slojevima stanovništva.
Da bi postala članica EU, država kandidat mora svoje institucije, upravljačke kapacitete te administrativne i pravosudne sisteme približiti standardima EU, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.
Dužnosnici EU-a su 2017. godine izrazili mišljenje da turska politika krši kriterije iz Kopenhagena za ispunjavanje uslova za članstvo u EU-u. U junu 2018. godine, Vijeće za opće poslove EU-a je dalo negativan komentar na budućnost pristupa Turske u EU.
"Vijeće primjećuje da se Turska još više povukla iz Evropske unije, stoga su pregovori Turske o članstvu zapravo propali i ne mogu se razmatrati nikakva daljnja poglavlja za otvaranje ili zatvaranje i nije predviđen daljnji rad prema modernizaciji carinske unije EU-Turska", poručili su tada iz Vijeća za opće poslove EU.

Pregovori o članstvu Turske zapeli su nakon što je Evropsko vijeće utvrdilo da zemlja ide prema autokratskoj vladavini i da ne napreduje u usklađivanju pravila s EU-om.

Ono što se najviše zamjera Turskoj je pitanje Kipra, odnosi sa Grčkom, ali i stanje ljudskih prava i manjina. Od Turske se također tražilo priznanje genocida u Armeniji, te ukidanje "člana 301" odnosno verbalnog delikta. Najveći protivnik pristupanja Turske EU je bila Francuska, Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy je jednom prilikom izjavio da je Turska "prevelika, presiromašna i previše kulturološki drugačija" kako bi se pridružila EU.

Također jedan od većih problema za Tursku je disparitet u ekonomskoj razmjeni sa EU. I dok su po pitanju izvoza zemlje EU primarni partner za Tursku, u slučaju uvoza to su ipak Rusija, Kina i Iran.

Uz Tursku, još je sedam zemalja kandidata za članstvo u EU: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina i Moldavija, a od sutra će to biti i Bosna i Hercegovina.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/zbo...-ceka-na-clanstvo-u-evropskoj-uniji/221214091
 
To je jedan od razloga ali ne i glavni:


Turska je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji sada već daleke 1987. godine, ali pregovori nikada nisu finalizirani. Posljednjih desetak godina pristupni pregovori su u zastoju iz prvenstveno političkih razloga.

Odnosi EU-a i Turske uspostavljeni su 1959. godine. Iako službeno nije dio Europske unije, Turska je jedan od glavnih partnera EU-a. U oktobru 2005. godine, EU je poduzela veliki korak prema proširenju kada je otvorila pristupne pregovore za Tursku i Hrvatsku. Nakon godina priprema, dvije zemlje kandidatkinje službeno su otvorile sljedeću fazu procesa pristupanja. Hrvatska je primljena 2013. godine, dok Turska još čeka.
Pregovori se odnose na usvajanje i provedbu zakonodavstva EU-a, poznatog kao "acquis". Pravna stečevina sastoji se od približno 130.000 stranica pravnih dokumenata grupiranih u 35 poglavlja i oblikuje pravila koja zemlje članice EU moraju poštovati.
Kao zemlja kandidat, Turska je bila dužna prilagoditi značajan dio svog nacionalnog zakonodavstva u skladu sa zakonima EU. To znači temeljne promjene za društvo koje će utjecati na gotovo sve sektore zemlje, od okoliša do pravosuđa, od transporta do poljoprivrede i u svim slojevima stanovništva.
Da bi postala članica EU, država kandidat mora svoje institucije, upravljačke kapacitete te administrativne i pravosudne sisteme približiti standardima EU, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.
Dužnosnici EU-a su 2017. godine izrazili mišljenje da turska politika krši kriterije iz Kopenhagena za ispunjavanje uslova za članstvo u EU-u. U junu 2018. godine, Vijeće za opće poslove EU-a je dalo negativan komentar na budućnost pristupa Turske u EU.
"Vijeće primjećuje da se Turska još više povukla iz Evropske unije, stoga su pregovori Turske o članstvu zapravo propali i ne mogu se razmatrati nikakva daljnja poglavlja za otvaranje ili zatvaranje i nije predviđen daljnji rad prema modernizaciji carinske unije EU-Turska", poručili su tada iz Vijeća za opće poslove EU.

Pregovori o članstvu Turske zapeli su nakon što je Evropsko vijeće utvrdilo da zemlja ide prema autokratskoj vladavini i da ne napreduje u usklađivanju pravila s EU-om.

Ono što se najviše zamjera Turskoj je pitanje Kipra, odnosi sa Grčkom, ali i stanje ljudskih prava i manjina. Od Turske se također tražilo priznanje genocida u Armeniji, te ukidanje "člana 301" odnosno verbalnog delikta. Najveći protivnik pristupanja Turske EU je bila Francuska, Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy je jednom prilikom izjavio da je Turska "prevelika, presiromašna i previše kulturološki drugačija" kako bi se pridružila EU.

Također jedan od većih problema za Tursku je disparitet u ekonomskoj razmjeni sa EU. I dok su po pitanju izvoza zemlje EU primarni partner za Tursku, u slučaju uvoza to su ipak Rusija, Kina i Iran.

Uz Tursku, još je sedam zemalja kandidata za članstvo u EU: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Ukrajina i Moldavija, a od sutra će to biti i Bosna i Hercegovina.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/zbo...-ceka-na-clanstvo-u-evropskoj-uniji/221214091
Pa dobro, sta je tu nejasno?
 

Back
Top