Tramp zapretio carinom od 100 odsto Kanadi ako sklopi trgovinski sporazum sa Kinom

Izvesni.Sinisa

Aktivan član
Poruka
1.507
https://www.euronews.rs/svet/fokus/...nadi-zbog-trgovinskog-sporazuma-sa-kinom/vest

Screenshot_20260124_175335_Truth Social.jpg
 
Karni je u ponedeljak u Pekingu potpisao sporazum sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, kojim se smanjuju carine na električna vozila, poljoprivredne proizvode i druge sektore.

Karni je tokom razgovora sa Sijem, u okviru prve posete jednog kanadskog lidera Kini u poslednjih osam godina, rekao da bi angažovanje i saradnja trebalo da budu temelj novog partnerstva, ističući oblasti poput poljoprivrede, energetike i finansija kao sektore u kojima je moguć najbrži napredak
 

Ko je Mark Karni, kanadski premijer koji je iz Davosa poručio svetu – ili ste za stolom ili na jelovniku​

Možda sveže lice u politici, svakako dobro poznat u svetu finansija. Mark Karni, novi kanadski premijer, čiji je govor u Davosu ispraćen ovacijama, pažnju sveta privukao je rečima da je poredak zasnovan na pravilima mrtav, i da manje zemlje samo udružene mogu da prežive pritisak velikih. Nije to prvi put. Međunarodnu reputaciju veštog ekonomiste poneo je u vreme globalne krize 2008, kada je kao guverner, učvrstio kanadsku ekonomiju na mestu najstabilnijih na svetu.

Kanadski premijer Mark Džozef Karni, čiji se govor na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu danima prenosi i prepričava širom sveta, rođen je 1965. godine u Fort Smitu, malom gradu na severozapadnim teritorijama Kanade.

Kasnije se preselio u Edmonton, gde je proveo veći deo detinjstva. Od malih nogu je pokazivao veliko interesovanje za akademske studije i liderstvo. Pohađao je Harvard, gde je stekao diplomu iz ekonomije. Žeđ za znanjem ga je odvela na Oksford, gde je završio master i doktorske studije ekonomije, znanje ukorenjeno u obrazovanju postavilo je temelje za njegovu izuzetnu karijeru.

Od investicionog do centralnog bankara

Karni je započeo svoje profesionalno putovanje u privatnom sektoru. Pridružio se Goldman Saksu, jednoj od vodećih svetskih investicionih banaka, gde je stekao dragoceno iskustvo u globalnim finansijama. Radio je u raznim finansijskim centrima uključujući London, Tokio i Njujork. Njegov rad na tržištima u razvoju i proceni rizika pružio mu je duboko razumevanje ekonomskih trendova.

Uprkos uspehu u privatnom sektoru, Karnijev pravi poziv bio je javna služba.

Godine 2003, prešao je u Banku Kanade kao zamenik guvernera. Njegova stručnost je brzo postala očigledna i do 2008. godine je imenovan za guvernera. Njegovo vođstvo došlo je u ključnom trenutku, dok se svet suočavao sa globalnom finansijskom krizom.

Vođenje Kanade kroz globalnu finansijsku krizu

Kada je 2008. godine svet pogodila finansijska kriza, ekonomije širom sveta su se borile sa teškoćama. Međutim, pod Karnijevim vođstvom, Kanada je postala jedna od najstabilnijih ekonomija.

Говор Марка Карнија у Давосу привукао пажњу светске јавности

Govor Marka Karnija u Davosu privukao pažnju svetske javnosti
Karni je preduzeo smele korake kako bi osigurao otpornost bankarskog sistema. Njegova odluka da rano smanji kamatne stope i sprovede stimulativne mere pomogla je Kanadi da se oporavi brže od mnogih drugih zemalja. Način na koji je rešio krizu doneo mu je međunarodno priznanje i učvrstio njegovu reputaciju veštog ekonomiste.

Istorijsko imenovanje za guvernera Banke Engleske

Karni je 2013. godine ušao u istoriju postavši prvi strani guverner Banke Engleske. Njegovo imenovanje je bio dokaz njegove stručnosti i liderstva u ekonomskim politikama.

Velika Britanija se suočila sa značajnim ekonomskim izazovima, uključujući spor rast i neizvesnosti vezane za Bregzit. Karni je igrao vitalnu ulogu u stabilizaciji britanske ekonomije. Uveo je mere za podsticanje kreditiranja, podršku preduzećima i održavanje finansijske stabilnosti.

Suočavanje sa klimatskim promenama i održive finansije

Pored tradicionalnog bankarstva, Karni je bio snažan zagovornik održivih finansija. On veruje da su klimatske promene jedna od najvećih pretnji globalnoj stabilnosti. Tokom svog mandata u Banci Engleske, naglašavao je važnost zelenih finansija i pozivao preduzeća da razmotre klimatske rizike. Kasnije je preuzeo vodeću ulogu u globalnim klimatskim inicijativama, uključujući i funkciju specijalnog izaslanika UN za klimatske akcije i finansije.

Politička karijera

Mark Karni je brzo promenio kanadsku politiku. Pobedio je u iznenadnoj trci za lidera liberala, preuzeo vlast za pet dana i raspisao vanredne izbore – vodeći kampanju na obećanju da će promeniti Kanadu, i to brzo. I pobedio je – u martu 2025. godine postao je premijer Kanade.

Njegova politika je zasnovana na osećaju da je zemlja u krizi, pod pretnjom američkog predsednika da će uvesti kaznene tarife Kanadi i potkopati njen suverenitet. Karni tvrdi da kriza zahteva brzu akciju, sveobuhvatne pregovore o bezbednosti i trgovini sa Donaldom Trampom:

У неформалном разговору са Доналдом Трампом

U neformalnom razgovoru sa Donaldom Trampom
Uklanjanje unutrašnjih trgovinskih barijera. Pokretanje velikih nacionalnih projekata. Redefinisanje odnosa sa svetom. Izgradnja jače, nezavisnije Kanade.

Šta je rekao u Davosu

Karni je na početku govora na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu podsetio na značajan esej borca za slobodu i kasnijeg lidera Plišane revolucije u Češkoj Vaclava Havela iz 1978. godine "Moć nemoćnih" koristeći njegove metafore.

Kanadski premijer je rekao da je globalni poredak, zasnovan na pravilima, pretvoren u "fikciju" i pozvao manje zemlje da sklope nove strateške saveze kako bi sprečile da budu potčinjene velikim silama koje deluju u sopstvenom interesu.

"Ova fikcija je bila korisna, ali ta pogodba više ne funkcioniše. Ili ćete biti za stolom ili na jelovniku", rekao je Karni.

U govoru na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu nije posebno pomenuo predsednika SAD Donalda Trampa niti njegovu administraciju, ali je pozvao manje zemlje da rade zajedno kako bi se izborile za ekonomsku kontrolu nad svojom budućnošću.

Karni je hodao po političkoj "visokonaponskoj" žici – balansirajući između potrebe da ostane uz evropske saveznike koji se suočavaju sa neviđenim napadom na suverenitet zbog Trampovih pretnji aneksijom Grenlanda, a da pritom ne provocira Trampa pred ovogodišnji pregled sporazuma između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade, u kojem je reč o milijardama dolara.

Отвореност према Кини ...

Otvorenost prema Kini ...
Karnijev govor u Davosu bio je kruna putovanja u tri zemlje koje je uključivalo "nova strateška partnerstva" sa Kinom i Katarom, kao i traženje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Indijom i multilateralnim trgovinskim blokovima u Jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi.

"Strateški se angažujemo široko otvorenih očiju. Aktivno se suočavamo sa svetom kakav jeste, a ne čekamo svet kakav želimo da bude", rekao je Karni.

Dodao je i da nije sve izgubljeno u svetskom poretku, pozivajući srednje sile da se udruže kako bi "izgradile nešto veće, bolje, jače i pravednije".

"To je zadatak srednjih sila, zemalja koje imaju najviše da izgube od sveta 'tvrđava' a najviše da dobiju od istinske saradnje", dodao je Karni.
 
Karni je u ponedeljak u Pekingu potpisao sporazum sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, kojim se smanjuju carine na električna vozila, poljoprivredne proizvode i druge sektore.

Karni je tokom razgovora sa Sijem, u okviru prve posete jednog kanadskog lidera Kini u poslednjih osam godina, rekao da bi angažovanje i saradnja trebalo da budu temelj novog partnerstva, ističući oblasti poput poljoprivrede, energetike i finansija kao sektore u kojima je moguć najbrži napredak
kako to amerikanci rade
...
Unatoč američkim prijetnjama, najveći irački šijitski blok nominirao je Nourija al-Malikija, dugogodišnjeg teheranskog saveznika, za svog kandidata za premijera. Sunitske frakcije su se usprotivile, dok se čini da kurdske stranke podržavaju. Još nije konačno. Parlament još mora izabrati predsjednika, koji zatim zadužuje kandidata najvećeg bloka za formiranje vlade, ali taj potez stavlja Malikija kao glavnog kandidata. Maliki je bio premijer od 2006. do 2014. i bio je spriječen u kandidaturi za treći mandat nakon američkih prigovora. Premijer Mohammed Shia al-Sudani navodno je povukao svoju kandidaturu i podržava Malikija u ujedinjenju Koordinacijskog okvira. Maliki sada mora osigurati vladajuću koaliciju, uključujući sunitski i kurdski blok, kako bi formirao sljedeću vladu. Nominacija dolazi u trenutku kada Washington upozorava da bi mogao zamrznuti pristup Iraka vlastitim dolarima od prihoda od nafte ako se političari povezani s Iranom pridruže vladi. Čini se da Bagdad signalizira otpor financijskoj prisili nakon povlačenja.

Washington se kreće u oblikovanju sljedeće iračke vlade na stari način, prijeteći da će Bagdadu onemogućiti pristup vlastitim naftnim dolarima.
Irak je „suveren“ sve dok izbori ne donesu pogrešne pobjednike. Tada SAD prijete da će mu odvojiti pristup vlastitim naftnim dolarima koji se drže u New Yorku. To je prisila s proračunskom tablicom umjesto s tenkom. Ovo je priručnik iz 1990-ih, prepakiran. Sankcije su tada uništile iračke civile, a danas „maksimalni pritisak“ uništava iransko gospodarstvo. Pogledajte kartu i obrazac se ponavlja. Pomoć Libanona uvjetovana je razoružanjem Hezbollaha. Venezuela se suočava sa sankcijama i zapljenom imovine. Obnova Gaze blokirana je osim ako ne prođe kroz „odobrena“ vrata. Metoda se razlikuje samo od zemlje do zemlje. Ekonomske poluge zamjenjuju otvorenu invaziju, dok se suverenitet tolerira samo kada je usklađen. Ono što Washington predstavlja kao diplomaciju zapravo je izravna intervencija u formiranje vlade putem financijske kazne (banke, blokade i uvjetna „pomoć“) koja se maskira kao podrška demokraciji.
 
Analize kažu da 90% svih Trampovih carina zapravo plaćaju Amerikanci.
problem je u tome što tehnološki kina je u određenim poljima desetljećima ispred USA...stoga ako ti želiš npr.zaštiti svoju proizvodnju crno bijelih TV a na drugoj strani uvesti carine na TV u boji iz kine to dugoročno ne drži vodu...nit češ sebe uzdignuti niti drugog poniziti
 
Godinama ovde slusamo pricu kako je amerika demokratska drzava u kojoj vladaju institucije i da im je upravo takvo uredjenje generisalo nacionlno bogatstvo. Sto znaci da demokratija nuzno stvara bogatu drzavu (privredu) docim nedemokratsko drustvo nuzno vodi ka sve vecem siromastvu.
I tako iz dana u dan godinama pisu. A ja sam im govorio da ekonomski razvoj neke drzave ne zavisi toliko od te uproscene dihotomije vec od ekonomskih cinilaca i ekonomske politike. Sada isti oni koji su godinama drvili o jasnoj dihotomiji se raduju sto kineska ekonomija spasava Kanadu od Amera.

Mozemo zvanicno proglasiti kraj foruma ; JA SAM POBEDNIK FORUMA !!!
 
Tipičan Tramp – pritisak carinama kao polugom moći. Poruka je jasna: ili si u američkom bloku, ili plaćaš cenu. To je manje ekonomija, a više geopolitika.

Tačno je to, ali problem je što Tramp pokušava da vodi politiku kao da je i dalje 20. vek. Svet je danas multipolaran i globalno povezan. Postoje alternative, tržišta i savezi. Kad kreneš da se bahatiš i ucenjuješ, ne "disciplinuješ" saveznike, nego ih guraš ka drugima. Upravo takvim ponašanjem on udaljava partnere od Amerike i objektivno širi kineski uticaj. Paradoks je što to radi u ime američke moći, a zapravo je potkopava, ali za takvo razumevanje treba malo šira slika od one koju on očigledno ima. Prosto on je mentalno ograničen, i previše bahat i ostrašćen, da bi razumeo neke stvari. Šteta što ljudima, kako i u Americi i u svetu, treba toliko dugo vremena da se odvaže i pokažu otpor sumanutom ponašanju jednog čoveka.
 
Godinama ovde slusamo pricu kako je amerika demokratska drzava u kojoj vladaju institucije i da im je upravo takvo uredjenje generisalo nacionlno bogatstvo. Sto znaci da demokratija nuzno stvara bogatu drzavu (privredu) docim nedemokratsko drustvo nuzno vodi ka sve vecem siromastvu.
I tako iz dana u dan godinama pisu. A ja sam im govorio da ekonomski razvoj neke drzave ne zavisi toliko od te uproscene dihotomije vec od ekonomskih cinilaca i ekonomske politike. Sada isti oni koji su godinama drvili o jasnoj dihotomiji se raduju sto kineska ekonomija spasava Kanadu od Amera.

Da, u osnovi je tačno, ali Kina je više izuzetak nego pravilo, a ne dokaz da autokratija sama po sebi funkcioniše. Ogromna većina autokratskih i diktatorskih sistema dugoročno propada iznutra: siromaštvo, korupcija, represija i institucionalna trulež ih na kraju pojedu. Kina je posebna jer je napravila specifičan, održiv ekonomski model, a ne zato što je "nedemokratska".

Decenijama je ceo svet selio proizvodnju tamo, a Kina je to iskoristila do kraja, tehnologiju, znanje, lance snabdevanja, kapital. U jednom trenutku su praktično rekli: "Sad znamo sve, sad ćemo sami da radimo za sebe". U autokratskom sistemu nema dugih birokratskih procedura, javnih rasprava, ekoloških ograničenja, ozbiljne zaštite radnih prava ili političke osetljivosti, i to omogućava brutalnu brzinu i obim proizvodnje koji slobodna društva teško mogu da prate. Država može da preseče, naloži, subvencioniše i gura kapacitete do granice iscrpljivanja ljudi i resursa. Na zapadu to ne ide tako lako.

Ali tu je i granica tog modela. Nije sve u proizvodnji i BDP-u. Iako je Kina tehnološki napredna i ekonomski moćna, ljudi masovno ne idu tamo da žive. Jer nije isto biti slobodan pojedinac sa pravima i izborima, i biti deo ogromnog, efikasnog mravinjaka čija je svrha maksimalna proizvodnja. Taj model može da pravi robu za ceo svet, ali ne i društvo u koje ljudi žele da se dosele i ostanu.
 

Back
Top