Tramp: Kandidovaću se na predsedničkim izborima 2024. godine

Alter_Ego_

Stara legenda
Poruka
76.351

Tramp: Kandidovaću se na predsedničkim izborima 2024. godine​

SVET Autor:Nova.rs16. nov 202207:22
1650913014-h_57634349-750x490.jpg
Donald Tramp Foto: EPA-EFE/DAVID MAXWELL
Donald Tramp potvrdio je da će se kandidovati na sledećim američkim izborima, 2024. godine, prenosi CNN.

Podeli sa prijateljima​


Bivši predsednik Sjedinjenih država izjavio je juče, u svojoj vili Mar-a-Lago da „povratak Amerike počinje sada“.
Među prisutnima na Trampovom obraćanju bili su bivša prva dama Melanija Tramp, kongresmen Medison Кotorn, Trampov savetnik Rodžer Stoun, teoretičar zavere Majk Lindel i Trampov zet Džered Кušner.
Ovo saopštenje došlo je uprkos rastućem pokretu u republikanskim krugovima da se nastavi bez Trampa nakon katastrofalnih rezultata izbora.


PROČITAJTE JOŠ​


Donald Tramp pobedio na sudu svoju rođaku Meri Tramp: Odbačena tužba koju je podnela

SVET
19:38

Iza kulisa američkih izbora: Putinov „najbolji drug“ pokušao da obezbedi pobedu Trampu?

SVET
13. nov 2022

„Tramp se skriva od istrage o napadu na Kapitol“: Nije se pojavio da svedoči pred komisijom Kongresa

SVET
18:21

Iako se bivši predsednik suočava sa višestrukim istragama o svojoj poslovnoj imperjii i gomilanju vladinih dokumenata, čini se da je odlučan da obezbedi još jedan mandat na funkciji.

https://nova.rs/vesti/svet/tramp-kandidovacu-se-na-predsednickim-izborima-2024-godine/

Враћамо се у Белу кућу!!!

2024. Доналд Трумпх

2028. Иванка Трумпх.
 
Mislim da Republikanci više nemaju šanse na izborima. Demokrate su napravile tako dobar sistem da uvek mogu osvojiti izbore.

Ali to sa svetom nema ionako veze. Američka spoljna politika ratovanja se neće promeniti. Znači - Ukrajina, Tajvan, Iran, itd, itd.

Jedino što bi moglo promeniti tu situaciju je građanski rat u Americi, ali i tu Demokrate čvrsto drže dizgine i oni koji se protive njihovoj politici nemaju šanse.

Lepo reče Putin - čeka nas krvava decenija.
 

1668586313287.png

CRVENI TALAS PROGUTAO TRAMPA, ON OPET HOĆE U BELU KUĆU!


3240848_trampap02-ap_ls[1].jpg


16.11.2022. 08:36h

Bivši američki predsednik Donald Tramp, koji želi da postane tek drugi glavnokomandujući ikada izabran na dva neuzastopna mandata, najavio je noćas da će se kandidovati za nominaciju na predsedničkim izborima 2024. u Sjedinjenjim Državama kao kandidat republikanske stranke.

On je to najavio na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, a koliko je taj potez iznenađujuć i da li je mogućno da se njegov plan obistini, diskutovali su gosti jutanjeg programa.

Nikola Perišić, Petar Milutinović


Nikola Perišić, iz Centra za društvena istraživanja i Petar Milutinović, istraživač Instituta za evropske studije i diplomata izneli su svoja mišljenja na Kurir televiziji u "Redakciji".

Perišić je napomenuo da ova odluka nije nimalo iznenađujuća.

- Nije iznenađenje ovo što je najavio, to smo negde i očekivali, ali ipak je iznenađenje kako su republikanci prošli na izborima, pogotovo za predsednički dom gde se procenjivalo da će dobiti više mandata i taj čuveni Crveni talas. Mnogi u Republikanskoj stranci Trampa kritikuju i kirve za taj izborni neuspeh. Pa se postavlja pitanje kako će proći unutar stranačkih izbora da bi uopšte bio kandidat 2024. godine na predsedničkim izborima - rekao je Perišić, pa je nastavio:

Njegova podrška je u padu, na nekih 50%, guverner Floride, Ron Desantis koji je ostvario jednu ubedljivu pobedu, njegova podrška unutar republikanske stranke sve više raste. Tramp pokušava da ga obeshrabri da se kandiduje smatrajući i govoreći da nije baš najbolji kandidat. Desantis će mu biti glavni protivkandidat, a on deli neke stavove poput Trampa, recimo prema migracionoj politici, takođe govori o tome da demokratija baš i nije najbolje rešenje, da su ljudi u demokratiji podanici.

Nikola Perišić


- To može biti problem za Trampa, jer je to sličan kandidat, a nekako je trenutno popularniji i ima veće političke uspehe na kojima može da gradi argumentaciju da je on najbolji kandidat republikanske stranke - zaključio je Perišić.

Milutinović tvrdi da Tramp ima bogat politički kapacitet i da bi to moglo da mu pomogne.

Petar Milutinović


- Dakle, Donald Tramp je rešio da se kandiduje praktično kada je izgubio prvi mandat. Čak i Majk Pens, potrpedsednik SAD je istakao da on vidi u budućnosti neke nove kandidate i to možda i govori kakav je odnos Donalda Trampa i njegovoj najbližeg saradnika Majka Pensa. Dakle, šta možemo da očekujemo od ljudi koji ni ne znaju Trampa, kada onaj koji ga zna iznosi ovakav stav da će se u budućnosti javiti neki bolji kandidati. Važno je to da Tramp ima ogroman politički kapital, on je doneo Republikanskoj partiji 2020. godine 74.200.000 glasova, više nego bilo koji drugi republikanski kandidat. On želi prosto da iskoristi tu podršku koju ima, tu glasačku bazu koja je od velikog značaja za njegovu odluku i da se kandiduje za drugi mandat - rekao je Milutinović.

Perišić se osvrnuo na to da su mediji tražili afere o Trampu kako bi mu pripisali negativne elemente, koji mogu negativno uticati na njega u sadašnjosti.

- On je stalno bio pritiskan od strane medija koji podržava demokratsku stranku, oni su stalno tražili neke afere i takav stil koji je Tramp negovao u svojoj političkoj komunikaciji kao neko ko je neprimeren za Ameriku koja je stara demokratija. Ustvari je to pripisivanje raznih negativnih elemenata uticalo i to se čak i nastavilo posle poraza od Bajdena - rekao je Perišić.
 

1668588369427.png

BBC: Trump će se na putu do Bijele kuće suočiti sa šest ozbiljnih prepreka



BBC: Trump će se na putu do Bijele kuće suočiti sa šest ozbiljnih prepreka


16. studenog 2022.

DONALD Trump je potvrdio kako će se natjecati na predsjedničkim izborima 2024., što će biti njegova treća uzastopna kandidatura. Iznimno je rijedak slučaj da se osoba ponovo kandidira nakon što je jedanput već poražena na predsjedničkim izborima.

Trump se u govoru, koji je trajao više od sat vremena, uglavnom hvalio rezultatima iz vlastitog predsjedničkog mandata i kritizirao prve dvije godine vladavine Joea Bidena. U govoru je pokazao određene karakteristike koje će mu koristiti u izbornoj utrci. Trump očigledno ima nenadmašan osjećaj za pitanja koja su važna konzervativcima, poput imigracije i kriminala.

Njegov nepredvidiv i zapaljiv stil uspješno privlači fokus medija i uskraćuje pozornost drugim konkurentima. Ima bazu odanih pristaša i može motivirati nezainteresirane birače da izađu na izbore. Također, mnogi od tih njegovih pristaša drže ključne pozicije u hijerarhiji Republikanske stranke.

Ipak, tijekom govora su se istaknule neke od Trumpovih ključnih slabosti. Prešutio je poteškoće i pogrešne odluke koje je donio tijekom pandemije koronavirusa te je potpuno ignorirao višemjesečno poricanje rezultata izbora, što je kulminiralo napadom njegovih pristaša na Kapitol 6. siječnja 2021.

Trump je pokušao obraniti razočaravajuće rezultate Republikanske stranke na prošlotjednim međuizborima i svoju potporu kandidatima koji su izgubili, što je izazvalo kritike iz konzervativnih redova. Trump je prije šest godina osvojio predsjedničku poziciju, ali ovaj put će se na putu do Bijele kuće suočiti s ozbiljnim preprekama, piše BBC.

1. Teret prošlosti


Prije šest godina, Trump nije imao povijest obnašanja neke političke dužnosti, tako da su glasači mogli projicirati svoje nade i želje na njega. Mogao je davati velika obećanja, a kritičari ne bi mogli ukazati na prošle neuspjehe.

Sada to više nije slučaj. Trump je imao neka značajna politička postignuća tijekom svog mandata, poput smanjenja poreza i reforme kaznenog pravosuđa. Međutim, imao je i neke bitne neuspjehe, pa će tako republikanci pamtiti njegovu nesposobnost da poništi demokratske reforme zdravstva i njegova obećana ulaganja u infrastrukturu koja nikada nisu ostvarena.

Napadi na Trumpa će dolaziti i zbog njegovog postupanja tijekom pandemije koronavirusa. Demokrati mu zamjeraju da je bio nedovoljno agresivan, dok mu neki republikanci zamjeraju da je otišao predaleko podržavajući stroge mjere.

2. Događaji od 6. siječnja


Trump će morati braniti svoje postupke s kraja predsjedničkog mandata i svoju ulogu u napadu na Capitol 6. siječnja. Birači neće lako zaboraviti scene Trumpovih pristaša s transparentima koji na silu pokušavaju ući u zgradu i zaustaviti mirnu tranziciju vlasti.


Čak su i prošlotjedni međuizbori pokazali da događaji od 6. siječnja utječu na ponašanje birača. Tako su prošlog tjedna poraženi mnogi republikanski kandidati koji su dali punu potporu Trumpovom odbijanju da prihvati rezultate izbora 2020. Prošli su lošije od ostalih republikanskih kandidata koji nisu otvoreno poricali izborne rezultate.

3. Pravni problemi


Trump će iskoristiti svoju predsjedničku kandidaturu kako bi prikazao da je izložen većem broju kaznenih i građanskih istraga zbog političke osvete njegovih protivnika. Trenutno se brani od kaznene istrage o miješanju u izbore u Georgiji i građanske istrage prijevare koja je usmjerena na njegovo poslovno carstvo u New Yorku.

Dodatno, izložen je tužbama za klevetu koje uključuju optužbe za seksualni napad te saveznim istragama o njegovoj ulozi u napadu na Kapitol i njegovom postupanju s klasificiranim materijalima nakon završetka mandata.

Bilo koja od ovih istraga bi mogla dovesti do sveobuhvatnih suđenja koja bi dominirala naslovnicama i barem privremeno poremetila Trumpovu kampanju. Suđenja bi za njega u najboljem slučaju bila skupa distrakcija. U najgorem scenariju po njega, morao bi platiti ogromne kazne ili otići u zatvor.

4. Snažniji protukandidati


Trump se prije šest godina na republikanskim predizborima suočio s guvernerom Floride koji se smatrao glavnim favoritom. Ipak, Jeb Bush se u konačnici pokazao kao tigar od papira. Republikanski birači nisu dijelili Bushove stavove o imigraciji i obrazovanju, a pokazalo se da prezime Bush više nema utjecaj unutar stranke kao prije.

Ako Trump želi nominaciju 2024., možda će opet morati pobijediti guvernera Floride. Međutim, za razliku od Busha, Ron DeSantis je upravo uvjerljivo pobijedio na izborima za guvernera, što sugerira da ima veliku podršku glavnih pristaša stranke.

DeSantis se još uvijek mora dokazati na nacionalnoj političkoj sceni te nije sigurno da će se uopće uključiti u predsjedničku utrku. Trenutni guverner Floride bi mogao biti izbor republikanaca koji ne žele dati još jednu šansu Trumpu pa će se stoga okupiti oko jednog kandidata kako bi smanjili Trumpove šanse.

5. Pad popularnosti


Ankete pokazuju da Trump zaostaje dvoznamenkastim postotkom za DeSantisom u međusobnom nadmetanju za glasove republikanskih birača u Iowi i New Hampshireu. Te dvije savezne države glasuju vrlo rano u republikanskim predizborima.

DeSantis ima prednost u odnosu na Trumpa od 26% na Floridi i 20% u Georgiji. Izlazne ankete s prošlotjednih međuizbora pokazuju kako više nije pretjerano popularan, čak niti u onim saveznim državama koje su ključne za pobjedu na općim izborima.

U New Hampshireu je samo 30% birača reklo da želi da se Trump ponovo kandidira za predsjednika, a čak je i na Floridi taj broj porastao na samo 33%. Naravno, ne smije se zaboraviti da je Trump tijekom svoje prve kandidature uspješno prevladao negativna mišljenja.

6. Starost


Ako pobijedi na predsjedničkim izborima, Trump će imati 78 godina u trenutku polaganja prisege. Time bi Trump postao drugi najstariji predsjednik u povijesti SAD-a. Postavlja se pitanje hoće li Trump moći izdržati napornu kampanju koja je potrebna za osvajanje republikanske nominacije.
 

Mnogi "Trampovi kandidati" nisu izabrani​

Prema evidenciji AP-a, bivši predsjednik Donald Trump podržao je više od 300 republikanskih kandidata u različitim izbornim trkama širom zemlje, u nadi da će velika pobjeda republikanaca pomoći njegovoj potencijalnoj kandidaturi na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Među njima su, navodi AP, najmanje tri osobe koje su bile u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, na dan kada su Trampovi simpatizeri pokušali spriječiti proglašenje pobjede Džoa Bajdena. Takođe, mnogi kandidati republikanaca negiraju rezultate tih predsjedničkih izbora.
Ne propustite: Izbori u SAD: Demokrate zadržale kontrolu nad Senatom
Iako je tokom izborne noći u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi okupio najlojalnije simpatizere i novinare, Tramp nije održao govor. Na društvenim mrežama je naveo da je imao „sjajno veče“.
Prema do sada poznatim rezultatima, kandidati koje je Tramp podržao, koji imaju ekstremnije političke poglede ili negiraju integritet izbora, ostvarili su djelimičan uspjeh. Mnogi od njih poraženi su u nekim od važnih izbornih trka za Senat ili za guvernerske pozicije, dok su nešto bolji rezultat postigli za Predstavnički dom Kongresa.
Prema evidenciji Vašington posta, ukupno 291 kandidat Republikanske stranke negirao je ili dovodio u pitanje ishod predsjedničkih izbora 2020. godine – i bili su zastupljeni u svim dijelovima zemlje. U trenutku pisanja ovog teksta, Post navodi da je više od pola tih kandidata – 168 - dobilo povjerenje građana, dok je ih je 89 poraženo. U ostalim trkama brojanje glasova je u toku.

Uspješna strategija Demokrata

Izgleda da se isplatila strategija demokrata u kojoj su potrošili milione dolara na podršku nekim od desničarskih republikanskih kandidata, izvještava Rojters.
Demokrate su kroz kampanje na republikanskim stranačkim izborima promovisali ekstremnije kandidate, kako bi oni pobijedili umjerenije republikance. Ideja je bila da će predstavnici Demokratske stranke 8. novembra imati veće šanse protiv desno orijentisanih kandidata, koji promovišu neosnovane Trampove tvrdnje o pokradenim predsjedničkim izborima. Plan se uklapao u jednu od vodećih poruka demokrata – da upravo takve osobe predstavljaju prijetnju američkoj demokratiji.
U trenutku pisanja ovog teksta, Rojters navodi da je osam demokratskih kandidata koji su imali korist od ovakve strategije projektovano kao izborni pobjednici, što bi moglo imati veliki uticaj na političku scenu pred predsjedničke izbore 2024. godine.
Na primjer, u četiri izborne trke za guvernere - Pensilvanija, Mičigen, Merilend i Ilinois – republikanski kandidati su poraženi nakon što su demokrate učestvovale u kampanjama tokom republikanskih stranačkih izbora.
Prema pisanju Rojtersa, Demokratski kongresni odbor za kampanju (DCCC) uložio je najmanje 51,5 miliona dolara tokom republikanskih primarnih izbora, pri čemu nominaciju nisu uvijek dobijali željeni kandidati. Većina novca je potrošena u državi Ilinois, gdje su guverner Džej Bi Pricker i Asocijacija demokratskih guvernera (DGA) izdvojili 34,5 miliona dolara kako bi put do učešća na izborima otežali umjerenijem republikancu. Pricker je u utorak lako reizabran na guvernersku poziciju.
Iz DCCC-a nisu odgovorili na Rojtersov upit, a portparol DGA, Dejvid Tarner je rekao:
Rano definisanje republikanaca i to što im kasnije nismo dozvoljavali da izađu iz ekstremističke kutije bilo je ključno u pobjedi nad negatorima izbora širom zemlje“.
Kritičari ovakve strategije, kao što je bivši demokratski kongresmen Tim Remer, kažu da je ona ipak bila destruktivna, jer je žrtvovala moralnu poziciju stranke, te je pomogla da Trampove tvrdnje o upitnom integritetu izbora dobiju na pažnji.

Senat

Jedna od najneizvjesnijih trka za Senat vođena je u Pensilvaniji, gdje je demokrata Džon Feterman bio bolji od republikanca Memeta Oza. Oz je imao podršku Trampa, a Feterman predsjednika Bajdena i bivšeg predsjednika Baraka Obame.
S obzirom da je senatorsko mjesto iz Pensilvanije ranije pripadalo republikancima, ovaj rezultat se smatra velikim uspjehom za Demokratsku stranku, posebno imajući u vidu da je u prethodnom mandatu odnos snaga u Senatu bio 50-50.
U izbornoj trci za senatorsko mjesto iz Ohaja, Tramp je podržao pisca i investitora Džej Di Vensa, koji je dobio više glasova od demokratskog kandidata Tima Rajana. To je bilo jedno od mjesta u Senatu za koje su demokrate najavljivali potencijalno iznenađenje, ali do toga nije došlo.
Trampovu podršku imao je i republikanski kongresmen Ted Bad, novi senator iz Sjeverne Karoline, koji je dobio više glasova od Čeri Bizli, bivše predjsedavajuće Vrhovnog suda te države.
Demokratska senatorka Megi Hasan reizabrana je u državi Nju Hempšir, jer je uspjela da pobjedi izazivača Dona Bolduka. Prema navodima Rojtersa, fond demokratske grupe iz Senata je tokom republikanskih preliminarnih izbora uložio čak 3,1 miliona dolara u kampanju Bolduka, za kojeg su čak i neke stranačke kolege navodile da je previše ekstreman. On je brzo priznao poraz u izbornoj noći.
Bila mi je čast što sam imao priliku da predstavljam Republikansku stranku u trci za Senat iz Nju Hempšira“, rekao je Bolduk.
U Arizoni, pobjednik trke za Senat još nije proglašen, ali demokrata Mark Keli, koji već drži tu poziciju, u ovom trenutku ima prednost u odnosu na republikanca Blejka Mastersa.
Još nije poznato ko će imati većinu u Senatu, jer se glasovi u Nevadi broje, dok će u Džordžiji doći do drugog kruga izbora, jer nijedan od kandidata nema više od 50 odsto glasova. Senatorsku poziciju brani Rafael Vornok, protiv bivše zvijezde američkog fudbala Heršela Volkera, kojeg je podržao Tramp.

Predstavnički dom

Zahvaljujući strategiji podrške ekstremnim kandidatima i negatorima izbora tokom republikanskih predizbora, Demorate su uspjele da preuzmu jedno mjesto u Predstavničkom domu iz države Mičigen, i odbranitei dva mjesta iz Nju Hempšira, za koja su republikanci imali očekivanja da ih mogu preuzeti.
U Mičigenu, predstavnica demokrata Hilari Šolten dobila je znatno više glasova od Džona Gibsa, te preuzela mjesto koje su ranije držali republikanci. Tu državu do sada je u Kongresu predstavljao Piter Majer, kao jedan od tek 10 republikanaca koji su glasali za opoziv Trampa nakon 6. januara 2021. Demokrate su stoga na republikanskim primarnim izborima potrošile 2,4 miliona dolara kako bi uspješno podržale Gibsa, a potom ga porazile na izborima 8. novembra.
U Nju Hempširu, kandidatkinja je bila 25-ogodišnja Kerolin Livit, službenica Bijele kuće iz Trampovog mandata, koja bi da je izabrana postala najmlađa predstavnica, ali je izgubila.
Još jedan republikanski kandidat koji je bio u Kapitolu 6. januara 2021, Džej Ar Majevski poražen je u borbi za Predstavnički dom iz Ohaja.
Ipak, prema trenutnom stanju, republikanci imaju veće šanse da preuzmu kontrolu nad tim domom Kongresa, iako ne onoliko ubjedljivo kako su najavljivali. Analitičari su još prije izbora govorili da će njihova većina, ukoliko je ostvare, biti neprovjerena i potencijalno neposlušna, te da nije jasno kako će funkcinisati.
U Viskonsinu, mjesto koje su dugo držale Demokrate preuzeo je Derik Van Orden, koji je putovao u Vašington 6. januara prošle godine – iako insistira da se nije pridružio napadu na Kapitol.
Reizabrana je i Merdžori Tejlor Grin, koja sa mnogim drugim kandidatima republikanaca dijeli Trampovo odbacivanje establišmenta, te transformiše Republikansku stranku. Poznata po zapaljivoj retorici i širenju teorija zavjere, nakon ubjedljive pobjede, ponovo će u Kongresu predstavljati Džordžiju.
Među kandidatima koji i dalje imaju šansu da osvoje mandate u Predstavničkom domu su Sendi Smit iz Sjeverne Karoline, koja je 6. januara tvitovala „U DC-u u borbi za Trampa! Upravo marširala od Monjumenta do Kapitola!“, te Loren Bobert iz Kolorada, koja je je tokom proteklog mandata bila jedna od najvatrenijih Trampovih pristalica.

Guverneri

Iako pažnju javnosti uglavnom imaju izbori za Senat i Predstavnički dom, veliku važnost imaju pozicije guvernera, koji mogu da utiču na politike o abortusu, oružju, ali i na izbore, uključujući i proglašenje izbornih rezultata.
U Pensilvaniji, guverner je postao demokrata i dosadašnji državni tužilac Džoš Šapiro, nakon što je na biračkim mjestima postigao veći uspjeh od republikanca Daga Mastrijana, koji je imao Trampovu podršku. Demokrate su tokom republikanskih predizbora pomagali u isticanju njegovih stajališta.
Ne propustite: Komisija za istragu napada 6. januara izglasala sudski poziv Donaldu Trampu za svedočenje
Mastrijano je bio jedan od kontroverznijih kandidata, negirajući rezultate prošlh predsjedničkih izbora, te je, prema pisanju Rojtersa, bio u Vašingtonu 6. januara 2020, na dan kada su Trampovi simpatizeri upali u Kapitol. Demokrate su se plašile bi će, ukoliko postane guverner, odbiti da sertifikuje rezultat narednih predsjedničkih izbora u slučaju pobjede demokrata.
Još jedna država koja se smatra ključnom za pobjedu na izborima je Arizona, u kojoj se glasovi još broje. Tijesnu bitku za guvernersku poziciju vode republikanka i negatorica izbora Keri Lejk, te Kejti Hobs, kandidatkinja demokrata. Hobs je kao državna sekretarka Arizone branila rezultate iz te države nakon Bajdenove pobjede, dok je Lejk tvrdila suprotno, te obećavala da će, ukoliko pobijedi, zabraniti glasanje putem pošte. Demokrate su sklonije da glasaju poštom nego republikanci.
Neka biračka mjesta u Arizoni imala su probleme na dan izbora. Predsjednik Borda supervizora okruga Marikopa Bil Gejts rekao je da se problem odnose na oko 20 odsto birališta u tom okrugu, ali da će svi glasovi biti prebrojani. Ipak, tvrdnje o manipulacijama su brzo proširene, a Keri Lejk je izjavila da joj je sumnjivo to što će se dio glasova brojati ručno.
Dvoje Republikanaca koji nisu imali dobre odnose sa Trampom ponovo su osvojili guvernerske pozicije: Kris Sununu u državi Nju Hempšir i Brajan Kemp u Džordžiji. Tramp je podržao Kempovog protivkandidata na republikanskim stranačkim izborima, pošto Kemp nije slijedio njegove tvrdnje o ukradenim predsjedničkim izborima, ali taj pokušaj nije uspio.
U nekoliko ključnih država za pobjedu na predsjedničkim izborima, demokrate su tijesno pobijedile izazivače republikance, koje je podržao Tramp.
Guvernerka Kanzasa je ostala Lora Keli, za koju se smatralo da je bila ranjiva protiv Dereka Šmita, kao jedina predstavnica demokrata na toj poziciji u državi u kojoj je Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima. Guvernerka Mičigena Grečen Vitmer dobila je drugi mandat na toj poziciji, pobijedivši Tudor Dikson.
U Njujorku, Keti Hočul ostaće guvernerka nakon što je osvojila više glasova od republikanca Lija Zeldina, koji je glasao protiv potvrde predsjedničih izbora 2020. Reizabrani protiv kandidata koje je podržao Tramp su i Toni Evers u Viskonsinu, Lujan Grišam u Novom Meksiku, te Dženet Mils u Mejnu.
Ne propustite: Šta republikanci misle o najavi Trampove kandidature?
Kada je riječ o kandidatima koji jesu pobijedili uz Trampovu podršku, u Teksasu je Greg Abot bio bolji od demokrate Beta O’Rurka i osvojio treći guvernerski mandat. Na Floridi, Ron Desantis je takođe ostvario ubjedljiv rezultat, a na izborni dan Tramp je rekao da je glasao za njega. Ipak, analitičari vjeruju da su upravo Tramp i Desantis potencijalni kandidati za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. i da bi taj odnos mogao biti narušen.
Neke od guvernerskih trka, poput onih u Oregonu i Nevadi još nisu odlučene.

 
И грађански рат у Русији може да промени ситуацију.
Za nas je bitnije da propadne neprijatelj i nasilnik nego zemlja sa kojom imamo neutralno-pozitivne odnose. Navijam za građanskI rat u USA.

Koliki milioni ljudi na ovom svetu bi se radovali kad bi gledali kako USA gori u građanskom ratu. Minimum milijarda, a možda i više. :lol:
 
sad kad krenu analNiticari na N1 da serendaju kako je tramp ispusena lula, kako bajden malim prstom ima da resi ukrajinsku krizu i da ce vladati do 175. godine zivota mu zdravog i vitalnog :rotf:

nego..el su uspeli da ga osveze za kamere danas posto je juce bio u komi od korone koju je navato od kambodzanca? :sad2:
 
Poslednja izmena:
Za nas je bitnije da propadne neprijatelj i nasilnik nego zemlja sa kojom imamo neutralno-pozitivne odnose. Navijam za građanskI rat u USA.

Koliki milioni ljudi na ovom svetu bi se radovali kad bi gledali kako USA gori u građanskom ratu. Minimum milijarda, a možda i više. :lol:

Зашто ви руогyзи толико навијате за ратове, убијања и уништавања?
 
Upravo je obrnuto, sve ratove, kao i ovaj poslednji, prouzrokovao je NATO.. Dok je bio Tramp, Amerika nije vodila nijedan rat..
Како супротно кад колега горе навија за рат, убијање и уништавање. Лепо му пише у постовима.

Уместо да кажете:"Хајде људи, да буде мир, да сви живимо слободно у миру".
 

Back
Top