Evo nekoliko činjenica i zanimljivosti o čuvenom piscu koje, možda, niste znali.
1. Ogledalo ruske revolucije
Tu etiketu je Tolstoju nalepio Lenjin. Ali je jedno istinito: Tolstoj je stvarno bio revolucionarne, buntovne naravi, strasno je razobličavao licemerje društvenih instituta svog doba, obmane sudova i crkve, nesavesnost života bogatih, lažljivost i neiskrenost porodičnih odnosa…
2. Prijatelj dece
Škola za seljačku decu koju je u Jasnoj Poljani otvorio Tolstoj 1859. godine postala je događaj od opštedruštvenog značaja u životu Rusije. Narodna škola, smatrao je Tolstoj, dužna je da decu nauči da pišu, računaju, zakonu Božjem… U detetu je on video stvaraoca, prizivao i budio misli u dece. Tolstoj je predavao matematiku, fiziku, istoriju. Kao krunu pedagoške delatnosti, stvorio je “Azbuku“.
3. Neprotivljenje zlu nasiljem
“Neprotivljenje zlu nasiljem”, stalno praštanje, ljubav, samousavršavanje, postali su temelji na kojima se zasnivalo Tosltojevo učenje. Da bi našao pravog Hrista, Tolstoj je je čitao crkvene oce u originalu, i zato je izučio starogrčki i starojevrejeski jezik. U Rusiji je izniklo mnogo komuna tolstojevaca, a pod uticajem njegovog učenja bili su Ivan Binjin, Nikolaj Leskov, Mahatma Gandi i drugi slavni ljudi toga doba. Godine 1897. tolstojevstvo je u Rusiji proglašeno za sektu, a 1901. Sinod je objavio “otpadništvo” Lava Tolstoja od crkve.
4. Stvaralac romana-epopeje
Roman “Rat i mir“ postao je prokletstvo za sovjetske pisce. Soc-realizam je naznačio kao vrhovni žanr roman-epopeju koji sjedinjuje u sebi istoričnost, narodnost i patriotizam zajedno sa pažnjom koja se poklanja ”malom čoveku”.
5. Povratnik narodnom životu
Iz ideje povratka ka narodnom životu (опрощение) poteklo je mnogo mitova i anegdota o Tolstoju. Savremenici su sa nevericom pričali o tome kako grof Tolstoj ide bosonog, sam seje i kosi sa seljacima (koji mu se zbog toga grohotom smeju), loži peći, cepa drva, donosi vodu i pravi čizme. Sam se Tolstoj veoma uzvišeno i ozbiljno odnosio prema fizičkom radu, nazivajući pisanje podrugljivo “gospodskom zabavom”.
6. Modni kreator
Smatra se da je baš Tolstoj izmislio “tolstovku” - široku rubašku koja se nosi preko pantalona. Savremenici su se sećali kako je za vreme letnjih univerzitetskih ferija Tolstoj posećivao Jasnu Poljanu odeven u nekakvoj “širokoj beloj vreći od platna sa vetrenjače“. Posle je “tolstovke” počela da šije Sofija Andrejevna. One su bile u dvema varijantama: letnjoj i zimskoj, sašivene od bele pamučne i tamne vunene tkanine. Danas je “tolstovka“ jedan od najrasprostranenijih vidova sezonske odeće u hladnim danima.
7. Profesionalni pisac
U odnosu sa izdavačima Lav Tolstoj je bio pragmatičan. On je sam određivao sumu novca za honorare tražeći ih po pravilu uvek unared, uvek spreman da raskine ugovor ako bi zbog nečega bio nezadovoljan. Zajedno sa ženom koja mu je pomagala da radi na rukopisima Tolstoj je formirao pravo profitabilno književno preduzeće. Za svoja sabrana dela u 11 tomova dobio je od izdavača i to unapred 25.000 rubalja.
8. Ratni dopisinik
Tolstoj je dve godine ratovao na Kavkazu (Čečenski rat), bio je oficir u Dunavskoj armiji, učestvovao u bici kod Oltenice i opsadi Silistrije, ali mu je književnu slavu donelo služenje u opsednutom Sevastopolju 1885. Njegove “Sevastopoljske priče“, štampane u “Savremenku” koji je uređivao pesnik Njekrasov, postale su glavni književni događaj te godine u Rusiji. Već prva njegova priča svidela se caru Aleskandru II koji je naredio da čuvaju darovitog oficira kako bi pisao u časopisima o toku vojnih dejstava.
9. Ruski zemljoposednik
Posle demobilizacije iz armije, Tolstoj je prešao u Jasnu Poljanu i počeo da se bavi gazdinstvom. Površinu imanja koje je dobio u nasledstvo povećao je šest puta,tako da je 1860. u svom majuru imao više od 300 svinja, desetine krava, stotine ojagnjenih ovaca, pčele, pecaru rakije i ogromni voćnjak. Produkcija njegove uljare prodavala se na moskovskom tržištu, a za dobijeni prihod Tolstoj je dokupljivao zemlju i širio imanje. I nije se prvario u računu: sve obilne izdatke nadoknađivali su mu rekordni prinosi žitarica.
10. Seks-gigant
Strasti koje su ga rastrzale Tolstoj je otvoreno opisivao u “Dnevnicima”. Iz njih saznajemo da se već sa 16 godina godina oprostio sa nevinošću i to u javnoj kući. Posle se zabavljao sa seljankama iz Jasne Poljane, a o jednoj od njjih je napisao novelu “Đavo”.
Tema pola, potčinjenosti seksualnim strastima, nesposbnosti da se u tome prepozna živi čovek, okupirala je pisca. Njegova “Krajcerova sonata“ postala je podsticaj za široko razmatranje pitanja polnog morala. Poslednji sin Tolstoju se rodio kad je pisac imao 60 godina.
Izvor:
seecult