Teorija struna

Elektron je talas, ili pri kretanju elektrona nastaje talas pa onda naravno dolazi i do interferencije talasa?
Elektron je talas, ali ne elektromagnetni, mehanički ili gravitacioni.(bez obzira na to što pri ubrzanom kretanju elektrona nastaje em talas). Pojam elektrona kao talasa nije vezan za nama poznate, bukvalno rečeno opipljive talase, da se prosto izrazim. On se i opisuje talasnim jednačinama (baš kao i em talasi koje je prethodno napisao Maksvel).
 
Elektron je talas, ali ne elektromagnetni, mehanički ili gravitacioni.(bez obzira na to što pri ubrzanom kretanju elektrona nastaje em talas). Pojam elektrona kao talasa nije vezan za nama poznate, bukvalno rečeno opipljive talase, da se prosto izrazim. On se i opisuje talasnim jednačinama (baš kao i em talasi koje je prethodno napisao Maksvel).
Prvi elektron svojim talasom dejstvuje na drugi, a drugi na prvi! A mi onda izmišljamo talasne osobine elektrona?
 
Prvi elektron svojim talasom dejstvuje na drugi, a drugi na prvi! A mi onda izmišljamo talasne osobine elektrona?
Ponovi kako je i Maksvel 1860-ih godina došao do talasnih jednačina, i obrati pažnju zašto se talasne jednačine upravo zovu baš tako. I do kog je zaključka Maksvel došao. Nažalost nije poživeo da sazna istinu, bar ne u ovom svetu. Ali tolika smelost i hrabrost da to objavi.... Nije ni slutio kakva će lavina teorija nastati nakon njegove teorije elektromagnetizma i kako će nauku okrenuti naglavačke i koje su sve dalekosežne posledice te teorije.
 
Ti ne priznaješ delovanje polja i talasa jednog elektrona na neki drugi elektron, i obrnuto?
Ја о плот ти о тарабу. Поље, електромагнетно, делује на електрон, размењујући виртуелни фотон. Дакле фотон игра улогу медијатора. Таласна својства електрона немају везе са електромагнетним таласима. Али никакве.Ни са једниом врстом таласа коју твој ум може замислити. Као што спин нема везе за обртањем, иако има димензије момента импулса, иако је својствена вредност, ама никакве везе са вртњом.
 
Ја о плот ти о тарабу. Поље, електромагнетно, делује на електрон, размењујући виртуелни фотон. Дакле фотон игра улогу медијатора. Таласна својства електрона немају везе са електромагнетним таласима. Али никакве.Ни са једниом врстом таласа коју твој ум може замислити. Као што спин нема везе за обртањем, иако има димензије момента импулса, иако је својствена вредност, ама никакве везе са вртњом.
Foton je talas jer se električno i magnetno polje međusobno igraju u prostoru. A za materiju znamo samo za gravitaciono polje!? Trebaš da izmisliš još nekakvo polje, ovako ti teorija zvuči šuplje! Zaudara na ideje da se jednom jednačinom opiše sve u univerzumu!? :super:
 
Foton je talas jer se električno i magnetno polje međusobno igraju u prostoru. A za materiju znamo samo za gravitaciono polje!? Trebaš da izmisliš još nekakvo polje, ovako ti teorija zvuči šuplje! Zaudara na ideje da se jednom jednačinom opiše sve u univerzumu!? :super:
Nema potrebe da izmišljam, odaaavno postoji kvantna teorija polja...Zamrla je 70-ih, ali se ponovo aktivirala. Kažem ti, foton nije isto što elektromagnetni talas. Aman to bar nije teško zamisliti. Ti nosiš kofu vode, ali nisi voda. Kad moram bukvalno...
 
Nema potrebe da izmišljam, odaaavno postoji kvantna teorija polja...Zamrla je 70-ih, ali se ponovo aktivirala. Kažem ti, foton nije isto što elektromagnetni talas. Aman to bar nije teško zamisliti. Ti nosiš kofu vode, ali nisi voda. Kad moram bukvalno...
Naravno da foton nije 'klasičan' talas, tj. nije talasanje vakuma kao zvuk ili talasi na vodi koji nastaju talasanjem vazduha ili vode.... A šta to 'talasa' kod elektrona da bi bio i takav 'talas' sa talasnim osobinama?
 
Nema potrebe da izmišljam, odaaavno postoji kvantna teorija polja...Zamrla je 70-ih, ali se ponovo aktivirala. Kažem ti, foton nije isto što elektromagnetni talas. Aman to bar nije teško zamisliti. Ti nosiš kofu vode, ali nisi voda. Kad moram bukvalno...
Сноп фотона пропуштен кроз два блиска прореза ствара интерферентну слику на заслону иза, што је необорив доказ да фотон има и таласну природу. Чисте честице никада не стварају интерферентну слику.
 
Сноп фотона пропуштен кроз два блиска прореза ствара интерферентну слику на заслону иза, што је необорив доказ да фотон има и таласну природу. Чисте честице никада не стварају интерферентну слику.
A mogla bi se razviti i posebna teorija o uticaju prolaska fotona ili elektrona uz rubove neke materije, tj. eventualne INTERAKCIJE sa tim materijalom. A kod dva uska prolaza imaš ČETIRI takve situacije!
 
Nije foton turpija pa da interaguje sa MATERIJALOM. On interaguje elektromagnetnom interakcijom, ali ne sa materijalom , ili kako ti kažeš njegovim rubom već sa elektronom. Međutim, dok stigne do elektrona u materijalu, pre će interagovati sa jonima kristalne rešetke, predati svu energiju, i....nestati. preciznije preći će u neki drugi vid energije - toplotu.
 
По свим својим особинама изоловани електрон се помаша као наелектрисана честица.

Сви знамо да три снопа електрона пролазе кроз рупице маске колор катодне цеви, и не праве никакву интерферентну слику, већ као честице сваки погаша своју боју да би добили чисту слику без интерференције.

Међутим, у атому електрон се не понаша као честица која орбитира око језгра, нема одређен положај у неком одређеном тренутку. У електронској љусци атома електрон се може посматрати само преко вероватноће.
 
Nije foton turpija pa da interaguje sa MATERIJALOM. On interaguje elektromagnetnom interakcijom, ali ne sa materijalom , ili kako ti kažeš njegovim rubom već sa elektronom. Međutim, dok stigne do elektrona u materijalu, pre će interagovati sa jonima kristalne rešetke, predati svu energiju, i....nestati. preciznije preći će u neki drugi vid energije - toplotu.
zašto treba da stigne do elektrona/jezgre? A razna električna, magnetna polja i možda i razni EM talasi u blizini atoma?
 
По свим својим особинама изоловани електрон се помаша као наелектрисана честица.

Сви знамо да три снопа електрона пролазе кроз рупице маске колор катодне цеви, и не праве никакву интерферентну слику, већ као честице сваки погаша своју боју да би добили чисту слику без интерференције.

Међутим, у атому електрон се не понаша као честица која орбитира око језгра, нема одређен положај у неком одређеном тренутку. У електронској љусци атома електрон се може посматрати само преко вероватноће.
To je ona teorija nastala jer mi (još) ne možemo da odredimo sve parametre elektrona u atomu? Svaka detekcija utiče na elektron....
 
Ne mora da stigne...to je bio primer...kod metala, u unutrašnjosti nema električnog polja
?? Kod eksperimenta sa duplim prorezom se radi o elektronima/fotonima koji prolaze uz rubove pregrade. Ono što pogodi pregradu, uglavnom se apsorbuje ili odbije. A kako rubovi nisu oštri, odbija se u svim smerovima pa i stvara onu talasnu strukturu na podlozi iza?
 
?? Kod eksperimenta sa duplim prorezom se radi o elektronima/fotonima koji prolaze uz rubove pregrade. Ono što pogodi pregradu, uglavnom se apsorbuje ili odbije. A kako rubovi nisu oštri, odbija se u svim smerovima pa i stvara onu talasnu strukturu na podlozi iza?
Када би то тако било, слика која би се добила била би дифузна, без икаквих правилности. Међутим, није тако.
 
Када би то тако било, слика која би се добила била би дифузна, без икаквих правилности. Међутим, није тако.
Dobro. Ali svejedno: Iako foton zovemo talasom, to je ustvari 'grudvica' energije, a elektron je 'grudvica' mase. I nije čudno da se u nekim okolnostima slično ponašaju?
 
Међутим, у атому електрон се не понаша као честица која орбитира око језгра, нема одређен положај у неком одређеном тренутку. У електронској љусци атома електрон се може посматрати само преко вероватноће.

U ljusci atoma elektron je ne samo cestica nego i stacionirani talas jer ima orbitu na digitalnoj (kvantnoj) razdaljini od jezgra. I otud kvantna mehanika. (Posto je i talas i cestica, a mozemo mjeriti samo jedno a ne oboje, a posto je oboje, onda je matematicki electron vjerovatnoca oboje.)
 
U ljusci atoma elektron je ne samo cestica nego i stacionirani talas jer ima orbitu na digitalnoj (kvantnoj) razdaljini od jezgra. I otud kvantna mehanika. (Posto je i talas i cestica, a mozemo mjeriti samo jedno a ne oboje, a posto je oboje, onda je matematicki electron vjerovatnoca oboje.)
Obzirom na poznate ( i nepoznate?) osobine elektrona, on može biti samo u određenim orbitama oko jezgre. I eto ti kvantne mehanike.
 
Obzirom na poznate ( i nepoznate?) osobine elektrona
Ne orbitama nego je fizicki talas i taj talas je ujedno i cestica. Ne postoji objasnjenje za orbitu osim stacioniranog talasa, tako da je orbita u stvari stacionirani talas i to je ujedno elektron u ljusci.
Razlog zasto je to tako je sto se elektron ne survava u jezgro, a trebao bi da je cestica koja putuje orbitom, trebao bi se survati u jezgro usljed privlacne sile, u tren oka bi se survao.
A dogadja se suprotno, elektron (cestica) se ne survava nego cestica postaje stacionirani talas.

Dakle, posto se dogadja stvaranje stacionarnog talasa, dolazi do mogucnosti objasnjenja pojava kroz "strune." Kao strune gitare ili klavira. Strune su stacionarni talasi kada vibriraju. Elektroni u ljusci su kao vibrirajuce strune gitare, tako se ponasaju.
 
Poslednja izmena:

Back
Top