Talas : Šta Srbija može da nauči od Švajcarske o dualnom obrazovanju?

Sada vise nema potrebe za tim jer nemamo nikakvu industriju mada se tu uci i za kuvara, pekara,
poslasticara, administrativne radnike, razne medicinske struke, bankarski sektor, sektor osiguranja
i svi oni dobijaju mesecno i do 800 evra, zavisi u kojoj privrednoj grani uce zanat.
Sada se isto uci dualno obrazovanje... Ali ne bash po slkolama. Ulica, partija, mafija... Sve su to jako solidne institucije koje daju dualno obrazovanje.
Animir dama i sponzorusa, starleta i reality zvezda, pa sada kombinacije ova 4 zanimanja (2 od 4, daje 6 kombinacija), a bogami, neke napredne gospodje su sposobne da rade sva 4 posla, kako nastane potreba za potrebnim profilima. Masazerka, poslovna pratnja takodje spadaju u ta zanimanja, a sto se muskaraca tice, prevoznik, ulicni dealer, bouncer, telohranitelj, telohranitelj sa posebnim zaduzenjima, makro, terminator, likvidator... Cistac...

Iebiga, menjaju se profili obrazovanja, kako se drustvo modernizuje! :whistling:
 
Onda smo mi svi zaista nesposobni. :whistling:
Ja znam masu roditelja i oceva i majki koje imaju takav stav prema deci, da ocelice decu.
Neki postanu posle licemerni pa muljaju i nogama i rukama da ne vaze ista pravila za sve, tj da se omasti njihovo dete, ali pazi, iskljucivo u necemu sto je vec prolazno.
Znaci ima oci da vade detetu , tj omladincu , tj naslednicima ako se dohvate neceg sto nije po mirisu mnostva.
A stvarno imaju taj odnos prema novinama, prema sposobnosti....

Ja to nekad protumacim kao cista zavist, zbog drugacijih uslova koji su mozda oni imali, ili jednostavno nesvesnost i cisto kopiranje onog cuvenog bosanskog pedagoskog principa...mada ja to vidjam kod svih , nije uopste povezano sa bosnom, ali kazem bosanskog zato sto je kod dece to jasan sablon, ej tikvane idi napolje pa se igraj, sta ces unutra....dodji samo na veceru.Tj kopiraju svoje vaspitanje na decu.
 
Ma dovoljno je reci neurednost je dominantna logika u Srbiji, a obrnuto u CH.
Da mi se seti neko kad mu je poslodavac odradio sledece stvari.....uveo ga u prostor, pojasnio mu izvore opasnosti, upoznao ga sa kucnim redom u vezi opasnosti na radu, naucio ga da radi sigurno , stalno ga opominje ili upozorava na prestupe u sigurnosti, uci ga tehnologijama koje su prisutne i kako mogu biti izvori opasnosti, i na kraju da ga uci procedurama prve pomoci u svim mogucim nesretnim slucajevima..
 
Постављач теме, вероватно не зна да смо ми имали то такозвано дуално образовање, можда и пре Швајцараца.

То су биле школе ученика у привреди. Најчешће је школа била у кругу фабрике, и ђаци су проводили, можда, и више времена у фабрици, него у школи. Знам за школи у кругу МИН-а и Еи-а у Нишу. Ђаци друге струке су радили у фризерским салонима, трговинама, месарама и т. д.

Када је привреда пропала нестала је и та пракса.

Зашто стално правимо дисконтинуитете, па сад треба да се угледамо тамо на некога пре кога смо ми то имали, шта то говори о нама?
 
Srbija covjece nema ni osnovno obrazovanje. Profesori su patoloski lazovi i kriminalci. Srbija mora postojece kadrove u gulag na reobrazovanje, da nauce osnovne stvari, da postanu obrazovani, to jeste, da nauce citati i biti iskreni, moralni, a ne lagat i bavit se ideologijom. Obrazovanje je da te pripremi za javni zivot. Srbija to osnovno nema.
Kakvo crno dualno obrazovanje!?
 
Постављач теме, вероватно не зна да смо ми имали то такозвано дуално образовање, можда и пре Швајцараца.

То су биле школе ученика у привреди. Најчешће је школа била у кругу фабрике, и ђаци су проводили, можда, и више времена у фабрици, него у школи. Знам за школи у кругу МИН-а и Еи-а у Нишу. Ђаци друге струке су радили у фризерским салонима, трговинама, месарама и т. д.

Када је привреда пропала нестала је и та пракса.

Зашто стално правимо дисконтинуитете, па сад треба да се угледамо тамо на некога пре кога смо ми то имали, шта то говори о нама?

Politikanti i ništaci izmišljaju toplu vodu, jer bolje ne znaju.

Nema tu dualnog, trijalnog, ...oktalnog obrazovanja. Prvo je vaspitanje, da bi posle nastupilo samovaspitanje.

Vaspitano dete, radi u kući, pita da li komšiji treba pomoć, u školi traži angažovanje u crkvi u mz nešto da se doprinese, to je budnost kako naučiti da se uči !
 
iStock-486574518-560x416.jpg


Šta Srbija može da nauči od Švajcarske o dualnom obrazovanju? https://talas.rs/2019/10/28/sta-srbija-moze-da-nauci-od-svajcarske-o-dualnom-obrazovanju/

“Ursula Renold – jedna od najpametnijih i najobrazovanijih žena sa kojom sam imao čast da razgovaram i mnogo naučim o dualnom obrazovanju”, izjavio je predsednik Vučić nakon sastanka sa Ursulom Renold, predsednicom Saveta za dualno obrazovanje Švajcarske.



U Srbiji trenutno oko 6.000 srednjoškolaca i oko 880 kompanija učestvuju u sistemu dualnog obrazovanja, navodi Novi magazin. Zemlja koja se najčešće spominje kao primer uspeha dualnog obrazovanja je Švajcarska. Donosioci odluka se takođe pozivaju na pozitivno iskustvo Švajcarske, a ova zemlja nedavno je donirala oko 8 miliona švajcarskih franaka projektima za zapošljavanje mladih u Srbiji.

Srbija je bila jedna od prvih zemalja u regionu koja je još 2017. godine usvojila Zakon o dualnom obrazovanju, a njegova puna primena počela je u septembru ove godine. S obzirom na to da će, po svemu sudeći, sve više srednjoškolaca učestvovati u ovom programu obrazovanja, važno je proučiti obrazovni model Švajcarske i razumeti da li bi on mogao uspešno da se primeni u Srbiji.



Učenici zarađuju od 600 do 700 evra mesečno
Obrazovanje je obavezno za svu decu u Švajcarskoj, a u zavisnosti od kantona u kojem se škola nalazi, obavezno obrazovanje traje od 9 do 11 godina. Plan i program obrazovanja ne se na centralnom, već na lokalnom nivou. Švajcarska je podeljena u 26 kantona, koji imaju drugačiji obrazovni program, zbog čega je selidba često izazov za roditelje.

Nakon završetka niže srednje škole, đaci nastavljaju obrazovanje u višim srednjim školama (upper secondary education), koje se dele na srednje stručne škole i srednje škole opšteg tipa. U Švajcarskoj, više srednje škole nisu obavezne, ali preko 90% đaka koji završe niže srednje obrazovanje nastave obrazovanje u nekoj višoj srednjoj školi.

Preko 70% đaka u Švajcarskoj pohađa srednje stručne škole, a one traje od 2 do 4 godine. Đaci u ovim školama uglavnom dobijaju praktične veštine, a različite kompanije pružaju đacima prilike za prakse. Srednje stručne škole u svom programu kombinuju časove u učionici sa praksama i treninzima u različitim kompanijama. Đacima u Švajcarskoj koji se odluče za stručne škole na raspolaganju je preko 230 profesionalnih kurseva u različitim oblastima. Učenici su za svoj rad u određenoj firmi u početku plaćeni u proseku oko 600 do 700 evra mesečno, a ukoliko duže rade u kompaniji, mogu zaraditi i preko 1.000 evra mesečno.

Trećina učenika u Švajcarskoj nakon nižeg osnovnog obrazovanja upisuje škole koje su slične gimnazijama u Srbiji (baccalaureate school), koje dalje spremaju učenike za upis na fakultet. Oko 5% đaka upisuje “specijalizovane” škole, koje se fokusiraju na oblasti kao što su zdravstvo, socijalni rad i obrazovanje.



Zašto je dualno obrazovanje toliko uspešno u Švajcarskoj?
Iako dualno obrazovanje postoji i u brojnim drugim zemljama, Švajcarska je bila jako uspešna u primeni ovog sistema, o čemu svedoči i visok broj učenika koji bira stručne škole. Švajcarska ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti mladih u Evropi (samo 2.5%), a ova zemlja ima jedan od najboljih životnih standarda na svetu. Mnogi ističu da je jedan od faktora za jaku i stabilnu ekonomiju upravo sistem dualnog obrazovanja.

Različiti poslodavci u okviru iste industrije, kao što je na primer bankarstvo, često se udružuju kako bi napravili efikasne kurseve i obuke za mlade, koji bi nakon toga radili u njihovoj kompaniji. Na ovaj način kompanije dobijaju veliki izbor potencijalnih radnika koji su već upućeni u način rada i poslovanja firme.

Takođe, ovakav sistem pruža brojne pogodnosti i učenicima. Pored novca koji zarađuju, učenici mogu da primene ono što teorijski obrađuju na časovima. Dodatno, oni su veoma mladi stavljeni u isto radno okruženje sa odraslima, a na radnom mestu dobijaju veće odgovornosti i mentorsku podršku. Posebna pažnja se posvećuje učenicima za koje postoji rizik da bi napustili program, a većina nakon završetka programa već ima zaposlenje.

Ono što je Švajcarska dobro prepoznala jeste da je moguće da prilikom odlučivanja o karijernom putu sa 15 godina učenici naprave pogrešan izbor, zbog čega postoje karijerni savetnici koji pomažu učenicima pri odabiru. Takođe, moguće je prebaciti se iz stručne škole u opštu ili specijalizovanu školu, ili dobiti dodatnu diplomu nakon završetka stručne škole i upisati fakultet. Ovo pokazuje da je učenicima u stručnim školama ostavljeno dovoljno prostora da se ipak posvete akademskoj karijeri ukoliko to odluče.

Sistem dualnog obrazovanja bio je značajan za Švajcarsku koja ima jako visoke troškove života, a nema značajne prirodne resurse. U toj situaciji potrebna je stručna i dobro obrazovana radna snaga kako bi ekonomija bila uspešna, a dualno obrazovanje je doprinelo tome.

Ono što je potencijalna pretnja budućem uspehu dualnog obrazovanja u Švajcarskoj jeste manji broj učenika koji se upisuju u stručne škole. Ovaj scenario se dogodio u Danskoj, gde samo 30% učenika bira da pohađa stručne škole, dok se većina njih upisuje u gimnazije kako bi dalje nastavili fakultetsko obrazovanje. U Nemačkoj, koja takođe ima sistem dualnog obrazovanja, manje od 50% učenika upisuje srednje stručne škole.




Šta Srbija može da nauči od Švajcarske o obrazovanju?
Iako je otvorena debata o tome da li bi Srbija mogla uspešno da primeni švajcarsku verziju sistema dualnog obrazovanja, postoji nekoliko važnih smernica iz primera Švajcarske.

Da bi sistem dualnog obrazovanja uspeo, potrebna je dobra saradnja privatnog sektora i obrazovnih ustanova koje treba da usklade svoje programe i način rada. Ukoliko nema kompanija koje su spremne da sarađuju sa učenicima, teško je obučiti učenike na pravi način. Kompanije moraju biti spremne ne samo da obuče učenike, već i da ih plate za uloženi rad, kako dualno obrazovanje ne bi postalo samo kamuflaža za izrabljivanje jeftine radne snage. Takođe, bitno je omogućiti učenicima koji su započeli stručno obrazovanje da jednostavno pređu u školu gde bi dobili opšte obrazovanje, ukoliko se predomisle oko izabrane stručne škole.

Švajcarska je svojim primerom pokazala da je moguće stvoriti funkcionalan sistem dualnog obrazovanja, ali će Srbija morati da uloži značajna sredstva i trud ukoliko želi da kopira uspeh Švajcaraca u ovoj oblasti. Da bismo uopšte mogli da razgovaramo o dualnom obrazovanju, Srbiji su potrebne dublje reforme na polju vladavine prava, demokratije i ekonomskih politika ukoliko planiramo da uspešno uvedemo dualno obrazovanje.

Ko kaže da u Srbiji nema dualnog?
Završiš medicinsku a zaposliš se u magacinu elektroopreme.
Završiš saobraćajnu aslažeš tegle po Maxi-ju i eto malo struke usmeravaš babe ka akcijama iz kataloga

Ima i multi učenih - sve poslove rade sem brojanja para to radi gazda

Japan 10in1 radnika video nije
 
Srbin, kada ode u Švajcarsku Srbin sve nauči ...

Da pozovemo onda te Srbe, a ove sa vlasti da sklonimo.
Gde si, Franak, srpski narod te zove da napravis svajcarski red, rad i disciplinu u Srbiji.

Sa nase, srpske strane, zaboravicemo onu neplacenu alimentaciju, a i oprosticemo ti tvoj poluvekovni dosije Rata i Mira u UDBI.
 
Gde si, Franak, srpski narod te zove da napravis svajcarski red, rad i disciplinu u Srbiji.

Sa nase, srpske strane, zaboravicemo onu neplacenu alimentaciju, a i oprosticemo ti tvoj poluvekovni dosije Rata i Mira u UDBI.

Ja se zezam.

Nema ništa od toga, nema ništa od prepisivača.

Možeš prepisivati tehnologiju, ali ne možeš prepisivati političku filozofiju iz koje proizilaze institucije u odnosu na odgovarajući arheip i tradicionalizam.

--
Sve ovo u Srbiji je osveta loših đaka i studenata (prepisivača)
 

Back
Top