=Svetska politika Vesti stanje u svetu=

Tokom rasprave o budućim predsedničkim izborima u Južnoj Koreji, u parlamentu te zemlje došlo je do velike tuče između predstavnika suprostavljenih stranaka. Obračun poslanika je prekinut tek kad je nekolicini učesnika pozlilo.

U svetu medija, Južna Koreja je poznata po spektakularnim okršajima između demonstranata i policije. Do fizičkih sukoba je znalo da dođe i u Parlamentu, ali tuča kao ova današnja još nije viđena.

Vladajuća Nova Demokratska partija predložila je da se zabrani kanidatura predstavnika opozicione Velike nacionalne stranke za predsednika. Glasanje o predlogu je preraslo u uzajamne uvrede, prešlo se na psovke, a onda su poslanici počeli da se biju.

Učestvovalo je oko 100 poslanika opozicije, i nešto manje predstavnika vladajuće stranke. Tuča je prekinuta kad je nekolicini učesnika pozlilo, a o opozivu predsedničkog kandidata opozicije raspravljaće se na sledećoj sednici.
 
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko opovrgao je špekulacije da je cilj njegovih dvodnevnih razgovora sa Vladimirom Putinom bio ubrzavanje stvaranja rusko-beloruske zajedničke države, prenosi Asošijetid pres [AP].

Prema istim špekulacijama, dvojica vođa je trebalo da se dogovore da Putin postane predsednik zajedničke države, pošto mu istekne drugi predsednički mandat. Po ruskom Ustavu, on ne može više da se kandiduje za predsednika, ali kada bi došao na čelo zajedničke države mogao bi da očuva političku moć.

Njegova poseta Belorusiji kako bi sa Lukašenkom razgovarao o predlogu ujedinjenja, koji je dugo bio po strani, probudila je pretpostavke da bi on mogao da zahteva da dođe na čelo nove države.

Međutim, na početku sastanka, beloruski predsednik je rekao da je 'iznenađen što je Putinova poseta Belorusiji izazvala toliko buke na zapadu, jer ona nema nikakav širi smisao'.

Kremlj je, takođe, opovrgao u četvrtak insinuacije da će Putin sa Lukašenkom razgovarati o ujedinjenju dve države i da će razmatrati nacrt Ustava nove države.

Iako sve ove izjave znače obeshrabrivanje očekivanja da može doći do velikog pomaka, Putinova prva poseta Belorusiji od 2003. godine, naglašava rastući interes da se ubrzaju razgovori o zajedničkoj državi, posle deset godina povremenih razmatranja ove teme.

'Ne bih se iznenadio da Putin pokušava da ubrza ujedinjenje sa Belorusijom... kako bi postao predsednik zajedničke države', rekao je ove nedelje vođa Ruske komunističke partije Genadij Zjuganov.

Ujedinjenje dve, prevashodno slovenske, pravoslavne države bi bilo prvo ujedinjenje dve bivše sovjetske republike od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine i verovatno bi produbilo zabrinutost zapada o jačanju Rusije.

Kremlj je saopštio u četvrtak da nacrt ustava buduće države nije bio na dnevnom redu zasedanja Vrhovnog veća ujedinjene države.

Sekretar postojećeg rusko-beloruskog izvršnog tela Pavel Borodin, rekao je u sredu da bi taj nacrt, posle prihvatanja od strane vlada obe zemlje, bio predmet rasprave u oba parlamenta i za izjašnjavanje o njemu bi bio raspisan referendum.
 
Naoružani ljudi upali su u kuću porodice visokog zvaničnika Fataha i kritičara rivalskog Hamasa u pojasu Gaze, Omara al Gula i oteli ga.

To je prva otmica jednog političara otkako je islamistički Hamas u junu pobedio bezbednosne snage lojalne umerenijem Fatahu i preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze.

Za sada niko nije preuzeo odgovornost za otmicu, prenose izraelski mediji.
 
Lideri Evropske unije imenovali su danas bivšeg španskog premijera Felipea Gonsalesa za predsedavajućeg 'grupe za razmišljanje', koja će imati zadatak da razmatra izazove s kojima će se EU suočiti tokom sledećih 20 godina.

Gonsales, čiju su kandidaturu podržale najveće članice EU, imaće dva zamenika - bivšu predsednicu Letonije Vairu Vike-Frajberga i nekadašnjeg glavnog izvršnog rukovodioca kompanije 'Nokia' Jormu Olilu, saopštile su diplomate u Briselu.

Osnivanje 'grupe za razmišljanje' prvi je predložio francuski predsednik Nikola Sarkozi, što su mnogi političari u Briselu protumačili kao pokušaj da se Turska blokira u nameri da uđe u EU, navela je agencija DPA.

Austrijski kancelar Alfred Guzenbauer poručio je danas evropskim liderima da zauzmu 'realističniji' pristup proširenju Unije.

'Svi mi znamo da imamo pune ruke posla. Moramo da garantujemo mir i stabinost na zapadnom Balkanu. EU ne bi trebalo da na sebe preuzme previše stvari, jer, ako previše toga radite ođednom, možete lako da pogrešite,' rekao je Guzenbauer.

Prema nacrtu zaključaka koje su na današnjem sastanku doneli evropski premijeri i šefovi država, u poglavlju koje se odnosi na 'grupu za razmišljanje', ili 'mudrace', kako ih drugačije zovu, izbegnuta je kontroverzna tema proširenja, tako što nije eksplicitno pomenuta.

Grupi neće biti dopušteno da ponovo otvara diskusiju o institucionalnim pitanjima, koja su u četvrtak zaključena potpisivanjem Lisabonskog sporazuma, navela je nemačka agencija.

Ostale teme za razmatranje uključuju ekonomske i socijalne modele EU, održiv razvoj, emigraciju, globalnu stabilnost, klimatske promene i borbu protiv međunarodnog kriminala i terorizma.

Gonsales bi trebalo da do marta 2008. imenuje 'ne više od devet' članova tima i do juna 2010. primi njihov izveštaj.
 
Lideri država ili vlada Evropske Unije potpisali su danas u Lisabonu Ugovor o reformi institucija Unije, kojim se pojednostavljuje mehanizam odlučivanja i rukovođenja u Uniji i omogućava ulazak novih članica. Ceremonija potpisivanja obavljena je u lisabonskom manastiru Žeronimoš, simbolu moći Portugala u petnaestom i šesnaestom veku.

'Ovo je sporazum proširene Evrope od Mediterana do Baltika, od Atlantskog okeana do Crnog mora, Evrope zajedničkih vrednosti i zajedničkih ambicija', istakao je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.

Reč je o aktu koji će doprineti većoj efikasnosti Unije u odlučivanju o spoljnopolitičkim pitanjima. Time bi se prevazišla kriza izazvana odbacivanjem Evropskog ustava na referendumima u Francuskoj i Holandiji 2005. godine.

Vlade članica Unije ističu da će Lisabonski sporazum osigurati veći međunarodni uticaj i prosperitet Unije u 21. veku. Ratifikacija lisabonskog ugovora trajaće do kraja 2009.
 
Patrijarh moskovski i cele Rusije Aleksij II podržao je predlog vicepremijera Dmitrija Medvedeva da ukoliko pobedi na predsedničkim izborima 2. marta, premijersko mesto zauzme aktuelni predsednik Rusije Vladimir Putin.

'Ukoliko se saglasi Vladimir Vladimirovič Putin, mislim da bi to bila velika dobrobit za Rusiju', rekao je poglavar Ruske pravoslavne crkve u intervjuu televizijskom kanalu NTV.

Aleksij II je istakao da je Rusija za dva mandata Putina postala prosperitetnija i da je povećala svoj uticaj u svetu.

Ističući da Putina odlikuje ljubav prema otadžbini i ogromni napori koje ulaže za njenu dobrobit, ruski patrijarh je rekao da, znajući Putina mnogo godina, može da kaže da njegov rad nikada nije karakterisalo častoljublje i oholost.
 
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija najoštrije je osudio poslednje u seriji politički motivisanih ubistava u Libanu, pošto je u gradu Babda ubijen general Fransoa el Hadž, koji je slovio za najverovatnijeg novog komandanta oružanih snaga te države.

'Savez bezbednosti ponavlja osudu svih ubilačkih napada usmerenih protiv libanskih lidera, posebno do kraja 2004. godine, te zahteva hitan prestanak pretnji i nasilja usmerenog protiv predstavnika libanskog naroda i institucija', navodi se u predsedničkom saopštenju Saveta bezbednosti UN.

Najmoćnije telo svetske organizacije, istovremeno, zatražilo je da se počinioci, organizatori i sponzori ovog 'kukavičkog' napada što pre izvedu pred lice pravde.

Osuda ubistva jednog od najuticajnijih komandanata libanske vojske usledilo je svega 24 časa pošto je Savet bezbednosti, po ko zna koji put, pozvao parlament te države da bez daljih odlaganja izabere novog predsednika i prekine ozbiljnu političku krizu, koja je stanje u toj državi dovela gotovo do tačke usijanja.
 

Back
Top