Na hiljadu srednjoškolaca u prosvetnom sistemu Velike Britanije radi 55 a u Srbiji 94 nastavnika. Prezaposlenost je sve veća, dobrim delom usled demografskog kolapsa i smanjivanja broja učenika.
https://www.021.rs/story/Info/Srbija/284354/Svaki-drugi-zaposleni-u-prosveti-Srbije-visak.html
Istovremeno, često čujemo kako u školama nedostaje nastavnog kadra i kako je neophodno povećati plate da bi se privukli kvalitetni prosvetni radnici. Međutim, stvarnost je daleko složenija ,dok su matematičari, informatičari i fizičari deficitarni jer su veoma traženi i na domaćem i stranom tržištu, višak nastavnika postoji u oblastima poput istorije, filozofije, sociologije i, naravno Jovo Bakića je višak.
Problem leži u nedostatku hrabrosti da se prizna da je tržište rada odavno pokazalo koje su profesije suvišne. Zato bi Jovo Bakić i @Lagerta trebalo da polože za C kategoriju i voze turbo zetu, umesto što analiziraju „strukturalne kontradikcije neoliberalnog kapitalizma“.Trebalo bi jasno definisati deficitarne profile, ne „nastavnik“ uopšteno, već konkretno „nastavnik matematike“ ili „nastavnik fizike“. Na taj način bi se bolje upravljalo kadrovskom politikom u prosveti, umesto da se veštački stvara potreba za radnim mestima koja nisu neophodna.
https://www.021.rs/story/Info/Srbija/284354/Svaki-drugi-zaposleni-u-prosveti-Srbije-visak.html
Istovremeno, često čujemo kako u školama nedostaje nastavnog kadra i kako je neophodno povećati plate da bi se privukli kvalitetni prosvetni radnici. Međutim, stvarnost je daleko složenija ,dok su matematičari, informatičari i fizičari deficitarni jer su veoma traženi i na domaćem i stranom tržištu, višak nastavnika postoji u oblastima poput istorije, filozofije, sociologije i, naravno Jovo Bakića je višak.
Problem leži u nedostatku hrabrosti da se prizna da je tržište rada odavno pokazalo koje su profesije suvišne. Zato bi Jovo Bakić i @Lagerta trebalo da polože za C kategoriju i voze turbo zetu, umesto što analiziraju „strukturalne kontradikcije neoliberalnog kapitalizma“.Trebalo bi jasno definisati deficitarne profile, ne „nastavnik“ uopšteno, već konkretno „nastavnik matematike“ ili „nastavnik fizike“. Na taj način bi se bolje upravljalo kadrovskom politikom u prosveti, umesto da se veštački stvara potreba za radnim mestima koja nisu neophodna.