- Za vrijeme predsjedavanja Nikole Špirića izvršena su 24 imenovanja na čelne pozicije. Od toga je 13 Srba, sedam Hrvata i četiri Bošnjaka. Na taj način ozbiljno je narušen nacionalni balans. Od 60 državnih institucija koje je imenovalo Vijeće ministara, 25 su Srbi, 19 Bošnjaci, 15 Hrvati i jedan iz reda ostalih. Umjesto da je 19 Srba, 26 Bošnjaka, deset Hrvata i pet ostalih. Debalans na štetu Bošnjaka i građana iz kategorije ostalih postoji, bez sumnje. Špirićeve tvrdnje nisu utemeljene, a on, kao predsjedavajući, odgovoran je za ovaj debalans na štetu Bošnjaka.
Imate li Vi instrumente da to zaustavite, već dugo se o tome govori, ali se stvari ne mijenjaju?
- Bojim se da u posljednje vrijeme postoji jedan srpsko-hrvatski dogovor o imenovanjima na štetu Bošnjaka. Jer, kako drugačije objasniti debalans do kojeg je došlo u Špirićevom mandatu. Vidimo po komisijama i bodovanjima da jedni druge prate, što nije dobro. Nije dobro preglasavati i praviti režije na štetu bilo kojeg naroda. Isto bih ovo govorio da je obratna situacija. Hrvati pričaju o ugroženosti, ali ih ima više na rukovodećim mjestima nego što im pripada. Zato mi tražimo da se postigne politički dogovor o etničkom rasporedu javnih pozicija. To je ustavna obaveza Špirića i Vijeća ministara.
