Ono što niste znali o Leonardu da Vinčiju

Imam i ja nešto da dodam.
Osim velikog doprinosa u umetnosti,Leonardo je doprineo razvoju anatomije, optike, mehanike, hidraulike, niskogradnje, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici. Mnogi istoričari i naučnici smatraju Leonarda primerom univerzalnog genija, a široko se smatra jednim od najtalentovanijih pojedinaca, koji je ikad živeo. Prema mišljenju istoričara umetnosti, opseg njegovih interesa smatra se delom najvažnije istorije čovečanstva, a njegov um i karakter činili su se nadljudskim, dok je kao čovek bio tajanstven i povučen.

Wikipedia
 
Leonardo je naslikao dve najslavnije slike u istoriji, Tajnu večeru i Mona Lizu. Ali je sebe podjednako smatrao naučnikom i tehnologom. Sa strašću koja je povremeno prelazila u opsesivnost, bavio se proučavanjem anatomije, fosila, ptica, letećih mašina, botanike, geologije i oružja. Sposobnost da ukršta društvene i prirodne nauke, koju simboliše crtež Vitruvijev čovek, stvorila je od njega najkreativnijeg inovatora u istoriji.

Proučavao je matematiku optike, pokazao kako svetlosni zraci padaju na rožnjaču, i u Tajnoj večeri izveo iluzije izmenjene perspektive. Gulio je meso sa lica leševa, crtao mišiće koji pomeraju usne, a onda naslikao najpoznatiji osmeh u istoriji. Da Vinčijevo oduševljenje pozorištem uticalo je na njegove slike i izume.

Leonardovo uživanje u kombinovanju raznorodnih interesovanja ostaje najbolji recept za kreativnost. Nije mu smetalo ni to što je bio neprilagođen: nezakoniti sin, homoseksualac, vegetarijanac, levoruk, rasejan, i ponekad jeretičan. Njegov život nas podseća na to koliko je važno da se usvojeno znanje dovodi u pitanje – da budemo maštoviti, strastveno radoznali, da razmišljamo drugačije i brižljivo posmatramo svet.

Citat iz knjige:
Leonardo da Vinči -Volter Ajzakson

leonardo_da_vinci-volter_ajzakson_v.jpg
 
Leonardo je imao mnoge prijatelje koji su poznate istorijske ličnosti. Jedan od njih je i matematičar Luka Pakioli (Luca Pacioli), s kojim je i profesionalno sarađivao. Leonardo najverovatnije nije imao bliske odnose sa ženama, osim prijateljstva sa Cecilijom Gallerani i polusestrama. Leonardo je svoj privatni život čuvao tajanstvenim. Njegova seksualnost bila je predmet satire, analize i spekulacije. Taj trend započeo je sredinom 16. vijeka i oživeo je u 19. i 20. veku, sa Frojdom. Smatra se da je imao intimne odnose sa svojim učenicima. Sudski zapisi iz 1476. godine, kada je imao dvadeset i četiri godine, pokazuju da su Leonardo i tri mladića bili anonimno optuženi za sodomiju zbog homoseksualnog odnosa sa sedamnaestogodišnjim mladićem koji se bavio prostitucijom, a bio je Leonardov model. Optužbe su odbačene zbog nedostatka dokaza. Sledećih nekoliko godina bio je pod nadzorom „Noćnih stražara“, moralne policije u renesansno doba.Deo istoričara tvrdi da ga je optužba za sodomiju potresla do te mere, da je ostatak života proveo u celibatu. Drugi smatraju da se upuštao u seksualne odnose sa muškarcima, ali sa oprezom. Frojd je njegovoj seksualnosti posvetio celi rad, u kome je došao do zaključka da je Leonardo bio homoseksualac, koji nije poduzimao ništa kako bi zadovoljio svoju požudu. Godine 1506. Leonardo je preuzeo još jednog učenika, grofa Frančeska (Francesco Melzi), sin aristokrata, koji se smatra njegovim omiljenim učenikom. Putovao je u Francusku sa njim i ostao s njim, sve dok Leonardo nije umro u Ambroazu.

Iz biografije
 
Leonardo da Vinci je umetnik koji je uveo i medju prvima koristio slikarske tehnike sfumato i kjaroskuro.

Sfumato je način slikanja koji je dobio ime po talijanskoj riječi fumo, što znači dim. Veštim izbegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija, postiže se efekt prozirnog vela koji prekriva tj. zamagljuje čitavu kompoziciju. Leonardo da Vinci je bio prvi umetnik koji je afirmirao tu tehniku, a posebno je vidljiva na njegovu delu Madonna na stenama koja se nalazi u National Gallery, London.. Magličasti veo nežno prekriva glavne likove u prednjem planu, a potok iznad kojeg lebdi para blago prodire iza maglovitih stena i protiče pokraj špilje u kojoj su smešteni likovi.

Leonardo_da_Vinci_Virgin_of_the_Rocks_(National_Gallery_London).jpg


Takodje je vešto koristio tehniku sfumata na svojoj slici, Mona Liza.Zagonetni aspekti njenog osmeha ostvareni su upravo ovim metodom.

MonaLisa_sfumato.jpg



Kjaroskuro (italijanski jezik chiaroscuro) je tehnika slikanja kojom se označava kontrast svetla i senke a kojim se postiže volumen trodimenzionalnih predmeta i figura. Leonardo da Vinči prvi put koristio ovu tehniku krajem XV veka na slikama kao što je Poklonjenje mudraca iz 1481. godine

1024px-Leonardo_da_Vinci_-_Adorazione_dei_Magi_-_Google_Art_Project.jpg

art-movement-style-paintings-descriptions-60b098ad54187__700.jpg
 
Da li je Leonardo da Vinči izumeo kontaktna sočiva 1508.?

Leonardo da Vinči (1452-1519) je bez sumnje bio čovek mnogo ispred svog vremena. Njegovo veliko znanje i naučna radoznalost rezultirali su nizom neverovatnih izuma. Iako su neki od njegovih izuma bili ponovni izumi zasnovani na drevnim saznanjima, njegova uloga i doprinos razvoju nauke ne može se osporiti.

Između mnogih stvari, da Vinči je još 1508. ilustrovao koncept kontaktnih sočiva! Prvo kontaktno sočivo proizvedeno od stakla i postavljeno da pokrije celo oko dogodilo se 1887. godine, ali da Vinči je napravio prve poznate skice koje su sugerisale da bi optika ljudskog oka mogla da se promeni stavljanjem rožnjače u direktan kontakt sa vodom.

Da Vinči je bio u pravu u svojim pretpostavkama. Napunio je posudu vodom, a zatim stavio u nju lice čoveka. Rečeno je da je po prvi put pojedinac
mogao jasno da vidi.Njegov eksperiment je otkrio dva važna naučna faktora. Poboljšana refrakcija i poboljšana periferna vidna oštrina.

davincicontactlensplan.jpg


Leonardo da Vinči je napravio i kontaktno sočivo sa levkom na jednoj strani kako bi se u njega sipala voda. Nažalost, ovo je odmah odbačeno zbog nepraktičnosti i doba u kome je živeo.

Međutim, da Vinčijeve teorije i radovi nisu bili uzaludni. Godine 1636, nakon što je pregledao Leonardov rad, francuski naučnik Rene Dekart predložio je još jednu ideju: stavljanje staklene cevi napunjene tečnošću u direktan kontakt sa rožnjačom, ali se i to pokazalo nepraktičnim, jer su nezgrapna veličina i oblik sprečavali korisnika da trepćući.

Godine 1827, engleski astronom Sir Džon Heršel predložio je ideju da se napravi kalup za oči osobe. Takvi kalupi bi omogućili proizvodnju korektivnih sočiva koja bi se mogla prilagoditi prednjoj površini oka. Ali bilo je više od 50 godina kasnije da je neko zaista proizveo takva sočiva, a postoje kontroverze o tome ko je to prvi uradio.
https://www.messagetoeagle.com/did-leonardo-da-vinci-invent-contact-lenses-in-1508/

Izumeo nije doslovce ali je postavio osnove na osnovu kojih su kasnije napravljena sociva
 
Leonardo da Vinci, očigledno, nije ostavio ni jedan autoportret koji bi mu se nedvosmisleno mogao pripisati. Stručnjaci sumnjaju da je Leonardov čuveni sangvinički autoportret (tradicionalno datiran 1512-1515), koji ga prikazuje u starosti, takav. Veruje se da je ovo verovatno samo studija glave apostola za "Poslednju večeru". Sumnje da se radi o autoportretu umetnika počele su da se izražavaju još od 19. veka, od kojih je poslednju nedavno izneo jedan od najvećih stručnjaka za Leonarda da Vinčija, profesor Pietro Marani.
Clip1.jpg
 
Clip.jpg


Fascinirani idejom stvaranja aviona,Leonardo je u početku razvio najjednostavniji aparat (Dedalus i Icarus) zasnovan na krilima.
Njegova nova ideja je avion sa potpunom kontrolom. Ali ideju nije bilo moguće ostvariti zbog nedostatka motora.
Takođe, poznata ideja naučnika je uređaj sa vertikalnim poletanjem i sletanjem.
 
Luvr je potrošio 5,5 miliona dolara da premesti najpoznatije remek-delo umetnika Mona Liza iz opšte sobe u posebno opremljenu prostoriju za njega. Dve trećine Državne dvorane, koja zauzima ukupnu površinu od 840 kvadratnih metara,je preuređena kao galerija, na čijem krajnjem zidu sada visi čuvena kreacija velikog Leonarda. Rekonstrukcija, koja je izvedena prema projektu peruanskog arhitekte Lorenza Piquerasa, trajala je oko 4 godine. Odluku da se Mona Liza premesti u posebnu prostoriju donela je uprava Luvra zbog činjenice da je na istom mestu, okruženo drugim slikama italijanskih majstora, ovo remek-delo izgubljeno, a javnost je bila primorana da čeka u redu

54036537_401.jpg
 
Rad je sinteza deceniju dugog istraživanja čiji je cilj rekonstrukcija potpune genealogije porodice Da Vinči – napisali su naučnici, a preneo je časopis Human Evolution.
Kako je objašnjeno za ovaj projekat praćen je muški deo loze, a potpuna istorija porodice duga je oko 690 godina. Počeli su istraživanje od Leonardovog pretka Mikelea iz 13. veka, a obuhvatili su i njegovog oca Pjera Frosina i period do rođenja samog umetnika 1452. godine. Kako dalje navode planetarno poznati umetnik imao je najmanje 22 polubraće i sestara, ali nije imao dece.
 
“Čovek je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice!”
Genije iz Firence, gde god je mogao, govorio je da će se jednog dana čoveku obiti o glavu zlostavljanje i ubijanje životinja, zbog čega ljudi to ne treba da čine.
Bilo je jedno vreme "viralno" po Fejsbuku. Zapamtio sam:
"Jednog dana ljudi će spoznati da i životinje imaju dušu i ubistvo životinje će biti isto kao ubistvo čoveka".
 
Veliki umetnik koji se lično dosta kretao i radio posebne vežbe, smatrao je da čovek mora stalno da vežba. Ne preterano, ali umereno i to svakodnevno.
Dao je još nekoliko saveta koji su, po njegovom mišljenju,mogli da pomognu ljudima da ostanu u dobroj formi i dugovečni.
„ Ne budite nikada punog stomaka i spuštene glave, noću se trudite da budete dobro pokriveni, držite se uvek um veselim i uvek držite dijetu.”
 

Back
Top