Strani jezik ili muzicki instrumenat

RužnaKoLopov

Buduća legenda
Moderator
Poruka
42.827
Mozak se može trenirati na mnogo načina. Učenje muzičkog instrumenta ili rešavanje matematičkih problema su korisne vežbe za moždane ćelije. Međutim, najpopularnija opcija je učenje stranog jezika. Deca danas uče engleski u školi u ranom uzrastu kako bi postigla što veći pozitivan efekat. Ali odrasli takođe mogu imati koristi od poboljšanih kognitivnih funkcija kroz učenje jezika.

Međutim, treba se redovno baviti time kako bi se osetile dugoročne prednosti takvog treninga mozga. Učenici stoga često odlučuju da se okružuju jezikom danonoćno na jezičkim putovanjima u inostranstvo, čime se olakšava početak procesa učenja.

Obuka mozga na ovaj način takođe pomaže u razvoju drugih veština. Na primer, Univerzitet u Čikagu je otkrio da dvojezični ljudi imaju veću verovatnoću da veruju sopstvenim odlukama i sudovima kada se o njima razmišlja na drugom jeziku. U doba preopterećenosti informacijama, ovo možete iskoristiti - na kraju krajeva, ljudi koji govore više od jednog jezika mnogo pažljivije doživljavaju svoju okolinu. Ovo im omogućava da efikasno filtriraju nevažne poruke i brže primećuju obmanjujuće informacije.

U svakodnevnom životu nemate samo koristi od poboljšanog filtera koji vam mozak, koji je postao jači zahvaljujući stranim jezicima, stavlja na raspolaganje. Ojačana je i sposobnost pamćenja: govornici dva ili više jezika lakše pamte liste za kupovinu, imena novih poznanika ili nove rute u nepoznatom okruženju. Osim toga, naglo prebacivanje sa maternjeg na strani jezik trenira sposobnost da se isto čini i između drugih aktivnosti. „Multi-tasking” toliko popularan u svakodnevnom životu je daleko efikasniji i manje stresan kada se mozak navikne na ove brze prelaze iz oblasti dvojezičnosti.

Jedan aspekt višejezičnosti koji ne treba potceniti je uticaj na zdravlje. Dokazano je da znaci starenja u mozgu u vidu demencije mogu biti odloženi za nekoliko godina ako osoba tečno govori i drugi jezik pored maternjeg. Istraživači su čak otkrili da se dvojezični ljudi bolje oporavljaju nakon moždanog udara i da trpe manje oštećenja mozga. Prema studiji, jednojezični imaju skoro 30% veću vjerovatnoću da pate od vaskularne demencije i blagog kognitivnog oštećenja nego dvojezični. Dok je 40,5% dvojezičnih osoba imalo normalne kognitivne funkcije nakon moždanog udara, to je bio slučaj samo u nešto manje od 20% monolingvalnih pacijenata. Znanje koje se ovim dobija je da se govorenjem stranog jezika stvaraju mentalne rezerve Iz ovoga se dobija uvid da govorenje stranog jezika stvara intelektualne rezerve koje mogu priskočiti u pomoć nakon što se dogodi moždani udar.

izvor
wissenschaft.de
------------------------------------------------------------------------

Koliko jezika govorite?
da li ste planirali da nauchite novi jezik ili neki muzichki instrument?
 
Dosta ljudi se plaši novog i nepoznatog. Plaše se da izađu iz norme i pokušaju nešto što im nije poznato. Uvek želite da budete na sigurnoj strani. Promjena je nešto čega se zaziru. Uvek čitaju istu vrstu knjiga ili uvek slušaju istu vrstu muzike.

Ne mijenjaju posao, čak i ako imaju bolje prilike za zaradu ili napredovanje u karijeri negdje drugdje. Previše se bojiš neuspjeha. Uvek se druže sa istim poznatim ljudima, nikada ne idu na različita mesta i nikada ne probaju novu hranu. Ne zato što ne vole vanzemaljsku hranu. Ne, jer im nepoznato prijeti.

Ljudi koji vode ispunjen život, s druge strane, uvijek su u potrazi za novim i nepoznatim. Za njih postoji nešto fascinantno i uzbudljivo u novom i nepoznatom. Uzbuđeni su zbog novog i uvijek spremni da ga isprobaju.

Ima jedna lepa šala. Dva prijatelja idu u restoran. Jedan pita konobaricu: “Koji je vaš specijalitet?” “Jezik, gospodine, danas svjež.” “Jezik, mmmhhh. Nikada nisam jeo jezik. Daj mi sendvič sa jezikom. Moram to probati.”

"Jezik?" pita drugi. „Kako možeš da jedeš tako nešto? To je odvratno. Želudac mi se okreće. Kako možeš jesti nešto što izlazi iz životinjskih usta?” „Ne moraš to jesti. Naručite sebi nešto drugo.” “Hoću. Ja ću salatu od jaja."

Negativni ljudi nikada ne bi naučili strani jezik. Ispričali bi se što nisu naučili jezik u školi i što je sada kasno. I svejedno. Koja je svrha sada učiti strani jezik?


Ljudi sa pozitivnim stavom i dalje uče novi jezik u dobi od 90 godina.

Sa 60 godina počinju da studiraju ili se upisuju na predavanja na fakultetu. Njena žeđ za znanjem je neutaživa. Radoznali su za sve što ne znaju. Smatraju da je uzbudljivo i uzbudljivo naučiti nešto novo, čak i ako im to nema praktične koristi.

Lokalne novine su nedavno objavile izvještaj o 62-godišnjoj ženi čiji je muž umro. Naučila je jedriti u dobi od 62 godine, a dvije godine kasnije samostalno je jedrila preko Pacifika.

To svakako nije nešto što bi svi trebali raditi. Ali ova žena je imala kvalitet koji imaju svi pozitivni ljudi. Nije rekla sebi: „Sada sam toliko stara. Sad je prekasno. moj život je gotov Šta drugo mogu očekivati?”

Umjesto toga, rekla je: „Ima još toliko toga za doživjeti i naučiti. Uživat ću u svakom novom danu svog života i učiniti ga avanturom.”

Ako uvijek živimo svoj život na poznate i poznate načine, onda je to kao boca Coca Cole koja je otvorena dva dana. Ugljična kiselina je nestala, a kola ima blag i dosadan okus.

Naš život je takav ako zadržimo novo i entuzijazam u njemu. Razlog za to leži u našim hormonima – tačnije u dopaminu, našem hormonu sreće. Oslobađa se kada imamo pozitivna iskustva, doživimo neočekivane pozitivne stvari i odvažimo se na nešto novo. Rutina i dosada guše proizvodnju dopamina i čine vas bezvoljnim.

Svi smo od roditelja primili niz pravila ponašanja i mudrosti koja izgledaju otprilike ovako:

"Prilagodite se, slušajte druge, idite u školu, učite vrijedno, imajte dobre ocjene, idite na fakultet ako možete ili nađite pristojan posao, oženite se, odgajajte djecu, štedite za starost, uvijek zadovoljavajte druge, plaćajte svoje." Računi na vreme, budi uredan, ne pravi probleme, oblači se čisto, kloni se problema sa zakonom, misli na budućnost, štedi, trudi se“ itd.

Ne osuđujem ova pravila. One mogu biti veoma korisne. Međutim, ako se naš život u potpunosti sastoji od pridržavanja takvih pravila, onda ne možemo pronaći unutrašnje zadovoljstvo i smisao života. Tada živimo tačno po rasporedu. Međutim, ovo je kraj života.
 
Ako ne krenemo neplaniranim putevima koji nose mogućnost novih iskustava, onda je naš život dosadan i monoton.

Tada naš život ne može biti blistav i uzbudljiv. Mnogi ljudi idu na posao svaki dan bez ikakvog zadovoljstva. Svojom profesijom se bave 10, 20 ili više godina. Sastoji se samo od rutine.

Zadovoljstvo koje su nekada osećali je nestalo. Oni svoj posao rade samo zato što se to od njih očekuje ili zato što su na to navikli. Međutim, ne osjećaju unutrašnji mir.

Ljudi bez granica ovo ne prihvataju. Kada otkriju da ne nalaze zadovoljstvo u onome što rade, pronalaze drugi posao koji im pruža zadovoljstvo i u kojem uživaju.

Znam šta mislite: „To je lako reći. Nije više tako lako dobiti posao. A šta je sa obavezama koje imam i svim obavezama?” Ne govorim o tome trenutno. Govorim o tome koliko ste zadovoljni sobom i svojim životom.

Novo je uvijek strašno, ali novo je život i samo kroz novo dolazite do novih izvora života, sreće.
Bagwan
 
Možemo razgovarati o rezultatima. Većina ljudi koji rizikuju i traže novi posao uspješniji su nego prije. Zarađuju više novca i uspješniji su, iako im to nije bitno.

Međutim, oni će za svoju hrabrost biti nagrađeni sa mnogo više. Budući da su zadovoljni sobom i svojim poslom, njihovi odnosi sa drugim ljudima, djecom, partnerima ili prijateljima su intenzivniji i zadovoljniji.

Ako novo i zanimanje držimo podalje od svog života, onda ne možemo doživjeti unutrašnje zadovoljstvo u svom životu. A kada nam nedostaje unutrašnje zadovoljstvo, nedostaje nam smisao života.
Jeste li već umrli i još niste sahranjeni?

Mnogo je ljudi su umrli sa 20. godine a sahranjeni sa 60. godine. U dobi od 20 godina ovi ljudi su prestali biti otvoreni za nove stvari i suočili se s promjenama. Žive živote kao na pruzi.

Šteta, toliko je prilika da doživite nešto lijepo i zadovoljavajuće što obogaćuje i inspirira.
 

Back
Top