Strah..Kako ga pobediti?

  • Začetnik teme Začetnik teme pikax
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Prvo sam bacila pogled na kom je pdf/u.
Imam mnogo strahova i pojma nemam kako da ih se resim :sad2:
Имам и ја један и није безазлен. Прати ме од детињства цео живот. Незгодан. Некако живим са њим и пазим да не дођем у ситуацију да ме изненади.
 
Pogledajte prilog 1660131
Strah i mehanizam straha je primarna naša emocija koja nas priprema za opasnost - opravdanu ili ne.
Ne morate reći koji su vaši strahovi ili bojazni - možda je to isuviše intimno pitanje, ali recimo možete odgovoriti da li ste neki pobedili i kako ste uspeli u tome?
Bazni strah nije negativna pojava.
Nametnuti strah jeste.

Protiv prvog se ne možeš (niti treba) boriti
A drugi - udri pa raspali.
 
nemoj , eno je na muzici

Zasto ti nemas strah od skoka u vodu?

-Ako te juri medvjed i moras da skocis u vodu onda to nije strah vec svijest o opasnoj situaciji koja se desava u tvom vidnom polju,tu mozak nema vremena da misli vec postupas institktivno ,situacija je u sadasnjosti ne u buducnosti i u vidnom polju znaci nije strah realno je,ali ipak ides u vodu bez razmisljanja ,instikti rade

-Ako te ne juri medvjed a imas strah da skocis u vodu,iako si bezbjedna i nista se ne desava u tvom vidnom polju mir i tisina,ali i dalje se plasis da skocis u vodu,e to je strah jer plasis se od svoje nerealne misli sta bi ti se moglo desiti u buducnosti ako skocim u vodu bice ajkula unutra ili mozda mi u letu ispadne donji ves pa me vide ljudi na plazi i pocnu da mi se rugaju,a to je projekcija buducnosti odnosno strah.U sadasnjosti strah ne postoji ti vjerovatno kada si skocila u vodu zamisljala si da ces da vidis Ariel ispod vode ili blago neko i onda skok je poezija


Strah je lazni sin buducnosti ,on u sadasnjosti ne moze da postoji nikada ali moze covjek da zivi sadasnjost u iluziji straha to nekada moze da bude dobro posebno kod ljudi koji hoce nesto veliko da naprave u zivotu pa to im je gorivo,ako to ne koristis kao gorivo postajes rob buducih ideja koje su iluzija i uzimaju ti zadovoljstvo zivljenja i svega
 
Poslednja izmena:
Može li um da posmatra strah? Vaš strah: strah od smrti, strah od života, strah od usamljenosti, strah od mraka, strah da budete niko, strah da ne postignete veliki uspeh, strah da ne budete lider, pisac, strah od mnogo različitih stvari. Pre svega, da li je neko svestan toga? Ili neko vodi tako površan život, večno priča o nečem drugom, pa nikada nije svestan sebe, sopstvenih strahova. Onda ako neko postane svestan tih strahova, na kom nivou postaješ svestan? Da li je to intelektualna svest o njima ili ste zapravo svesni svojih strahova, i svesni na dubljim nivoima svog uma straha, dubokih skrivenih udubljenja? A ako su skriveni, kako ih razotkriti? Morate li ići kod analitičara? A analitičar ste vi; i njega treba analizirati!

Kako onda otkriti celu strukturu, zamršenost straha? To je ogroman problem, ne samo da se sluša dva-tri minuta pa da se zaboravi, da se sam sazna da li je moguće razotkriti sve strahove ili postoji samo jedan centralni strah koji ima mnogo grana. Kada se vidi centralni strah, grane počinju da venu. Postoji li jedan centralni strah poput stabla drveta, iako ima mnogo grana, i ako biste mogli da razumete taj jedan koren straha, razumeli ste celu mrežu straha? Kako pristupate ovome, sa periferije ili iz centra? Ako um može da razume koren straha, onda grane, različiti aspekti straha nemaju nikakvog značenja, one uvenu. Dakle, šta je koren straha? Možete li pogledati svoj strah? Molim vas pogledajte ga sada, pozovite ga. Naravno, ne plašite se sada, ali znate šta su vaši strahovi: usamljenost, neljubljenost, nelepost, strah od gubitka posla, ovoga ili onog. Gledajući u jedan strah, u svoj poseban strah, tada možete videti koren tog straha; ne samo koren tog straha, već koren svakog straha. Dakle ukoliko ste veoma veoma pažljivi uočićete da su misao i vreme glavni i jedini uzrok straha i taj uvid je dragulj.
 
Pogledajte prilog 1660131
Strah i mehanizam straha je primarna naša emocija koja nas priprema za opasnost - opravdanu ili ne.
Ne morate reći koji su vaši strahovi ili bojazni - možda je to isuviše intimno pitanje, ali recimo možete odgovoriti da li ste neki pobedili i kako ste uspeli u tome?
Kada mi je tata preminuo, otupela sam. Odložila sam strah i nevericu, verovatno se mozak pripremao za udarac. Mesec dana ništa.
A onda je naišlo. Sva izmešana osećanja i misao " Ako je on mogao da ode, može svako ".
Tri godine vraćanja filma na svaku sitnicu vezanu za njega. Kada sam ih pretresla i proživela bezbroj puta, strah je zaspao. Svi odlazimo od kada smo se rodili.
Taj strah sam prevazišla. Tuga je ostala. Nedostajanje.
 

Back
Top