Stope nataliteta strmoglavo padaju

Manga Hilux

Legenda
Moderator
Poruka
74.524

Stope nataliteta u EU strmoglavo padaju​

MICHELA FINIZIO EUROPA, IZDVOJENO

Foto: AFP/24plus.ilsole
Dok demografska zima postaje sve hladnija u zemljama kao što je Italija, druge su uspjele preokrenuti plimu tijekom proteklog desetljeća. Devet od 27 država članica EU-a bilježi rastuću stopu plodnosti.
Prevela Marina Kelava

Dok se demografski tijek Kine okreće prvi put od 1961., Europa se s padom broja rođenih za gotovo 10 posto u 2022. suočava s jednom sigurnošću, jedan od tri njenih građanina živi u regiji koja je doživjela pad broja stanovnika tijekom posljednjeg desetljeća. Migracija nije uspjela ublažiti pad u južnim i ruralnim područjima, a smrtnost je u mnogim zemljama premašila broj rođenih. Eurostat procjenjuje da će se 2030. roditi 190.000 djece manje nego 2020. Ipak, neće sve nacije završiti desetljeće u minusu.
Teritorijalne razlike unutar Europske unije, koje je istaknula Europska komisija u Osmom izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, vide se i u trendovima rađanja u 27 država članica od 2010. do 2021. Il Sole 24 Ore skupio je podatke Eurostata i dopunio ih najnovijom nacionalnom statistikom. Ako je kolijevka “prirodni” motor demografskog oporavka, istraživanje potvrđuje da je malo tko dosad uspio izbjeći zamku kolapsa mlade populacije.
Karta pada nataliteta pokazuje stopu novorođenih na tisuću stanovnika, koja je trenutno znatno niža u mediteranskim regijama u usporedbi s ostatkom Europe, iako bi se stvari ipak mogle promijeniti tijekom sljedećih nekoliko godina. Projekcije broja stanovnika za 2030. temeljene na dugoročnim prosjecima, pokazuju da se očekuje da će trend rađanja po europskim regijama i incidencija novorođenčadi (djece mlađa od jedne godine) posebno oštro pasti u istočnoeuropskim zemljama.
Stope plodnosti u 27 država članica
Prema posljednjim dostupnim podacima, Italija je sada među najmanje plodnim zemljama u Europi, uz Španjolsku i Maltu, s manje od 1,3 djeteta po ženi. A ako pogledamo stopu nataliteta, Italija je sasvim pri dnu sa 6,8 rođenih na tisuću stanovnika u 2021. godini, u usporedbi s europskim prosjekom od 9,1. Negativne rekorde potvrđuju i procjene talijanskog Nacionalnog zavoda za statistiku (ISTAT) za 2022. godinu. Prošle godine došlo je do konsolidacije silaznog trenda koji se bez prekida nastavio od 2010. godine.
Dok demografska zima postaje sve hladnija u zemljama kao što je Italija, druge su uspjele preokrenuti plimu tijekom proteklog desetljeća. Devet od 27 država članica bilježi rastuću stopu plodnosti.
Među europskim zemljama u kojima je stopa plodnosti naglo porasla između 2010. i 2021. su Mađarska, gdje je porast skočio s 1,25 na 1,59 djece po ženi, i Češka, gdje je porast s 1,51 skočio na 1,83. Tako su dosegli povijesni rekord Francuske, gdje je stopa padala posljednjih godina. Također vrijedi spomenuti Njemačku, gdje su žene s prosječnih 1,39 djece otišle na 1,58.
Stopa fertiliteta viša je u europskim zemljama koje su posljednjih godina više ulagale u politiku socijalne skrbi i usklađivanja privatnog i poslovnog života. Francuska i Švedska su dva najzanimljivija slučaja. Unatoč vrlo različitim modelima socijalne skrbi, u objema državama postoji stalni fokus na usklađivanje poslovnih i obiteljskih obaveza. Francuska je dosad bila solidan primjer politike naklonosti obitelji, dok je potonja više poput eksperimenta koji se razvija. Finska također ima svoj osebujan put po tom pitanju, s izraženim padom prije zdravstvene krize, ali je i zemlja kojoj je plodnost najmanje pala tijekom pandemije, a evidentan je i preokret trenda od 2020. nadalje.
Samo su tri zemlje uspjele završiti 2021. s višom stopom nataliteta nego 2010. To su Njemačka (+15,7 posto), Mađarska (+7,8 posto) i Austrija (+2,1 posto), što znači da se danas u tim zemljama rađa više djece nego početkom prošlog desetljeća.
https://24plus.ilsole24ore.com/art/...a-c-e-chi-inverte-rotta-AEjhMpbC?refresh_ce=1
Izazov povećanja nataliteta
Za stabilnu populaciju, isključujući migraciju, potrebna je stopa fertiliteta iznad dva kako bi se osigurao prirodni promet. Zadnji put je ovaj pokazatelj u EU bio toliko visok 1975. godine. Zato je, u uvjetima strukturnog pada stanovništva generativne dobi, ključno istražiti kako su neke zemlje uspjele povećati prosječan broj rođenih.
To posebno vrijedi za zemlje poput Italije, koje su politiku pro-rađanja stavile u središte vladinih aktivnosti. Italija je stvorila ad hoc ministarstvo i najavila ciljane mjere: zakon o proračunu za 2023. pojačao je jedinstveni doplatak za djecu do godinu dana i za velike obitelji s malom djecom. Odobren je i dodatni mjesec plaćenog roditeljskog dopusta uz 80 posto plaće, a vlada trenutno razmatra mogućnost uključivanja “obiteljskog kvocijenta” u porezni sustav.
Kako se plima okrenula
U nekoliko istočnoeuropskih zemalja stope nataliteta pale su daleko ispod razine zamjene, ali su zatim ponovno porasle. Najučinkovitije kratkoročne mjere bile su one koje signaliziraju izravnu, konkretnu ekonomsku potporu obiteljima, no za dugoročne rezultate potrebno je i dalje jačanje socijalne skrbi i usluga.
U Mađarskoj je stopa plodnosti porasla više nego bilo gdje drugdje u Europi, popevši se s 1,25 djece po ženi na 1,59 u 2021. Mađarska vlada ima za cilj doseći omjer od 2,1 do 2030. Prema demografskim projekcijama, ovaj cilj je nerealan, ali neki napredak je ipak postignut. Međutim, Ured za nacionalnu statistiku nedavno je objavio da će 2022. biti peta godina u mađarskoj povijesti koja će završiti s manje od 90.000 rođenih, prekidajući pozitivan trend koji traje od 2012. Vjerojatno će pasti i stopa plodnosti. Podaci su potaknuli premijera Viktora Orbana da najavi nove mjere, poput smanjenja poreza za žene mlađe od 30 godina s djecom.
Njemački savezni ured za statistiku također je zabilježio pad porođaja u 2022. (pad za oko 7 posto u odnosu na 2021.), iako stanovništvo nastavlja rasti zahvaljujući useljavanju. Struktura stanovništva, sa sve manje mladih, jasan je faktor, ali i učinak pandemije. Velika socijalna i ekonomska neizvjesnost natjerala je mnoge parove da odgađaju odluku o dolasku djeteta na svijet. Dakle, u Njemačkoj, iako je demografija mladih u oštrom padu, pozitivni učinci na stope nataliteta rezultat su kombinacije obiteljskih politika i sposobnosti da se privuče i upravlja migracijom ljudi u radnoj i reproduktivnoj dobi. Tijekom proteklog desetljeća zemlja se uglavnom oslanjala na ove dvije poluge i, kao rezultat toga, rađanje je značajno poraslo, dok su u istočnoeuropskim zemljama stope rađanja bile stabilne ili su imale ograničene varijacije.
Pozitivan trend je vidljiv i u Češkoj, gdje je prosječna dob novopečenih majki u posljednjih pet godina pala s 30,7 na 28,8 godina. Međutim, očekuje se pad stope plodnosti 2022. iako će ostati iznad europskog prosjeka. Rumunjska i Danska nisu daleko od vrha, ali kao i u ostatku Europe i njihovo stanovništvo stari.
Izazov diljem Europe je odgoditi eksploziju demografske bombe. Osobito mediteranske zemlje kao da su ušle u spiralu kvantitativnog i kvalitativnog kolapsa populacije mladih. To zauzvrat umanjuje izglede regije za budući razvoj i prosperitet. Glavni i hitni prioritet za ove teritorije je uspostavljanje učinkovitog plana djelovanja kroz koji se demografske transformacije i mladi ljudi stavljaju u središte javnih politika.
Znakovi takvih ambicija vidljivi su u Španjolskoj i Portugalu, gdje rastu ulaganja u obiteljske politike. Nakon toliko godina pada broja stanovnika, Portugal je upravo najavio povećanje broja rođenih od 5 posto u 2022. godini. Za zemlju koja je u deset godina izgubila više od 200.000 stanovnika, ovo je sigurno ohrabrujući znak.

Članak je originalno objavljen na portalu 24+. Na H-Alter je prenesen u suradnji s Europskom mrežom za data novinarstvo.​

demografijaEuropska unijanatalitet
FacebookTwitterWhatsApp
Michela Finizio

https://h-alter.org/europa/stope-nataliteta-u-eu-strmoglavo-padaju/

 
И треба. Увели су капитализам (тј. сналажење и социјал-дарвинизам), и секс и сексуалност сматрају табуом и неморалном стварју. Од секса су направили посао, емоције су се изгубиле, само богаташи имају права на љубав ако љубав данас и постоји, лицемерје је постала позитивна особина. Говоре "боље ми је да будем сам сиромашан него сиромашан с неким". Заслужили су, ја нажалост нисам заслужио да се родим и живим у таквом друштву.


Сад лепо изумирите :jede2:
 
И треба. Увели су капитализам (тј. сналажење и социјал-дарвинизам), и секс и сексуалност сматрају табуом и неморалном стварју. Од секса су направили посао, емоције су се изгубиле, само богаташи имају права на љубав ако љубав данас и постоји лицемерје је постала позитивна особина. Заслужили су, ја нажалост нисам заслужио да се родим и живим у таквом друштву.


Сад лепо изумирите :jede2:
e ti nemaš tu povlasticu da ne smeš da rađaš, danas je greh rađati
 

Back
Top