STIZE RACUN TADICEVE POGUBNE POLITIKE: Za pola godine nece biti para za penzije!!!!!!

Тихи

Starosedelac
Poruka
184.011
Za pola godine neće biti penzija?
Izvor: Novosti

Beograd -- Novac za isplatu penzija ovim bi se tempom mogao istrošiti za pola godine, upozoravaju iz Radne grupe za reformu Penzijskog fonda Srbije.


14190387074e9e114e84cc5434728231_orig.jpg


A, koliko je kasa plitka, ilustruju podacima prema kojima je Fond PIO u 2010. po jednom penzioneru bio u minusu 57.879 dinara!

To znači da su po jednom osiguraniku naplaćeni doprinosi u iznosu od 42.818 dinara za godinu dana (obračunato na najnižu osnovicu) dok je po jednom penzioneru isplaćeno minimalno 100.697 dinara godišnje.

Kada se uzme u obzir da Fond ima skoro dva miliona osiguranika i 1,6 miliona penzionera, jasno se može zaključiti koliki su gubici. Iz tog je razloga Radna grupa poslala Vladi ”pismo o namerama” u kojem najavljuje korake kojima će se pozabaviti u narednom periodu.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011&mm=10&dd=19&nav_id=550623

Za 6 meseci tj negde posle izbora penzije ce se kretati od 20 do 50 evra

Sve je rezultat pogubne politike Borisa Tadica i Demokratske Stranke koji su svojom privatizacijom i liberalizacijom razorili srpsku privredu i privatni sektor tako da vise jednostavno ne moze da se skupi novca za isplatu penzija

U svakom gradu Srbije, osim u Beogradu privreda zamire. Nekadasnji giganti koji su drzali ekonomije tih gradocva usu svi do jednog zatvoreni.

Samim tim nema posla za ljude , a sa nezaposlenoscu nema ni punjenja budzeta od doprinosa a samim tim ni penzija za penzionere.

Gledam sad zbog toga sto vise nema para za penzije Tadic uvodi propis da firme prvo isplate doprinose pa tek onda plate radnicima. To je klasicno mamuzanje mrtvog konja. To ce dovesti da se jos firmi u Srbiji zatvori, da jos vise radnika ostane bez posla i da poslodavci sede kuci ili predju u sivu zonu . Sve u svemu slede veoma teski dani i za srpske radnike i za srpske penzionere.

Sve je to posledica politike "Ulaska u EU" . Jer ako se secate u vremenu SFRJ trziste te drzave je bilo veoma zatvoreno . Sve sto smo mi proizvodili bilo je zasticeno visokim carinama . Zato je nezaposlenost bila mala a fabrike su radile .

Onda su dosli Tadicevci , uveli liberalizaciju , i nasa privreda je propala zbog toga jer je zbog 10 godina sankcija zapada bila nespremna da se sa tom konkurencijom nosi.

To je kao da coveka koji je imao tezak prelom noge koji je tek sanirao isterate na livadu da igra fudbal protiv mancester junajteda.

Zato nam sledi pod Tadicem i sa Tadicem - totalni kolaps.
 
MILOŠ OBRADOVIĆ - PENZIJSKI FOND PRESUŠUJE

Prema zvaničnoj statistici Penzionog fonda, u Srbiji ima 2,65 miliona osiguranika, odnosno onih koji bi trebalo da plaćaju penzijske doprinose i 1,62 miliona penzionera, što znači da na jednog penzionera dolazi 1, 6 zaposlenih. Prema podacima Unije poslodavaca Srbije zaposleno je svega 1,74 miliona ljudi, pa ispada da jedan zaposleni finansira jednog penzionera. Ali kada se od zaposlenih oduzme oko 510.000 do 530.000 ljudi koji rade u državnoj službi i javnim preduzećima-gubitašima, i koji su faktički izdržavana lica, ispada da ima više penzionera nego onih koji privređuju. Kada se tome dodaju još i deca, jedan zaposleni izdržava tri stanovnika. Slika je i crnja kada se zna da u industriji radi svega 296.000 radnika, odnosno svaki šesti zaposleni radi u proizvodnji.

Onda ni ne čudi podatak da čak 46 odsto novca za penzije dolazi iz budžeta, a tek nešto više od polovine iz doprinosa koji stignu na račun PIO fonda.

Ne samo da penzionera ima skoro koliko i zaposlenih, već država ne obavlja ni svoju osnovnu funkciju, a to je naplata poreza i doprinosa, pa se do sada nagomilalo čak 230 milijardi dinara duga PIO fondu po osnovu neplaćenih doprinosa.

Penzije iz stranog kredita

Dragoljub Rajić, član UO PIO fonda ispred Unije poslodavaca ističe da milijardu evra koje smo uzeli od MMF-a mogu da pokriju isplatu penzija do sredine sledeće godine, a onda lako može doći do kašnjenja penzija i vraćanja na stari sistem iz devedesetih godina.

“To nije nemoguće, u BiH isplaćuju po osam, devet penzija godišnje, koliko se skupi. Broj privrednih subjekata i broj zaposlenih se smanjuje. Za tri godine broj zaposlenih je smanjen za 13-14 odsto, a u najboljem slučaju to znači smanjenje prihoda PIO fonda za desetak odsto. Međutim, manji broj firmi i zaposlenih znači i manje prihode budžeta, odakle bi trebalo da se isplaćuje razlika. Krpi se do izbora, a posle kada se potroši ovih milijardu evra od MMF-a, ostaće vruć krompir u rukama naredne vlade”, upozorava on.

Za ovu godinu planirano je da se iz budžeta za transfere organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, gde se gro odnosi na penzije, isplati 274 milijarde dinara, a to će biti uvećano za još oko sedam milijardi dinara rebalansom budžeta. S druge strane, preduzeća u Srbiji duguju 230 milijardi dinara za doprinose na ime penzijskog osiguranja. Od toga, prema informacijama Poreske uprave, može da se naplati svega 54 milijarde dinara.

Lista beznadežnih dužnika

“Do 2008. godine deficit fonda bio je do 30 odsto, ali se zadnje dve godine to otelo kontroli. Upravni odbor PIO fonda je napravio radnu grupu koja je trebalo da napravi analizu stanja fonda i predloži kratkoročne mere za popravljanje finansijske situacije. U ovom trenutku PIO fond zapravo nije fond već samo jedan račun Ministrastva finansija. Spajalice ne mogu da nabave ako ne dobiju odobrenje iz Trezora. Sada je to samo protočni račun, a cela služba PIO fonda služi samo za obračun penzija. Mi ćemo svoje predloge poslati Vladi, ministrima, poslaničkim grupama, jer Fond mora da se reformiše, a za to je potreban konsenzus”, ističe Rajić.

On kaže da im je na sednici upravnog odbora pokazana lista najvećih dužnika, čije se objavljivanje najavljuje već nedeljama, i da su na vrhu preduzeća u restrukturiranju i firme u državnom vlasništvu, od kojih će se dugovi teško naplatiti.

“Toliko smo čekali tu uredbu o naplati potraživanja i javnost je pritiskala a sada će po svemu sudeći iz toga biti izuzeta javna preduzeća koja su i najveći dužnici”, rezignirano kaže Rajić.

Preti istrebljenje penzionera?

Osim toga, fondu se uskraćuje i raspolaganje imovinom koja je stvorena sredstvima iz fonda, poput banja i lečilišta. “Pre dvadeset godina novac je stizao na račun fonda do 15. ili 20. u mesecu i onda se taj novac mogao staviti u banku dok ne dođe vreme za isplatu penzija. Tako se moglo nadoknaditi oko 2,5 odsto deficita, što sada iznosi oko 10 milijardi dinara. Međutim, stalno se pokušava oteti ta imovina fondu. Sada je u toku privatizacija Bukovičke banje, a veliki deo banje je izgrađen od para fonda. Imovinu treba vratiti osiguranicima, ona treba da se revitalizuje, da se dovedu strateški investitori i da još donose novac za penzije. U Slovačkoj su 130 banja privatizovali tako što su našli strateškog partnera, a njihovi fondovi su ostali većinski vlasnici”, ukazuje naš sagovornik.

Ekonomista Zoran Popov, bivši predsednik UO PIO fonda, ističe da je naš penzijski sistem reformisan i da je isti kao i u Nemačkoj, Švedskoj ili Hrvatskoj, ali da je problem u privredi koja to ne može da finansira.

“Privreda čija je proizvodnja na nivou 1961. godine i jedva trećina proizvodnje iz 1989. godine ne može da finansira ni penzije niti ša drugo. Problem penzionera je što su to najveći javni rashod u državi, a oni ne mogu da štrajkuju. Ovo usklađivanje sa inflacijom i BDP-om ako potraje deset godina moći će da se meri sa Ajhmanovom politikom prema Jevrejima u Drugom svetskom ratu. Doći će se do masovnog istrebljenja penzionera”, kategoričan je Popov.

Prema njegovim rečima, penzije se usklađuju sa zvaničnom inflacijom koja je desetak odsto, a ono što penzioneri najviše troše, lekovi i osnovne životne namirnice su poskupeli daleko više.
 
nastavak

Samo razvoj penzije spasava

“Tako država rešava problem, inflacijom i kresanjem rashoda i to može godinu, dve, ali ne može dugo da traje. Jeste da je kod nas prosečna penzija 60 odsto prosečne plate i to je visoko, ali su penzije i dalje niske. Osim toga, stvarne plate su 20, 30 odsto više nego što to statistika kaže zbog sive ekonomije. Tu je i problem što država ne obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je prikupljanje poreza. Procene su da je 40 odsto BDP-a u sivoj ekonomiji. U svim zemljama toga ima, pet, šest do deset odsto, ali skoro pola BDP-a je previše. Suština je u ekonomskom razvoju i kada se jednom počne sa rastom bar će se videti kraj mukama, ali sada to nije nigde na vidiku”, pesimista je Popov.

Budući penzioneri imaju još jednu brigu, a to je trend starenja populacije ne samo u Srbiji, već i u celoj Istočnoj Evropi. Prema dokumentu Ujedinjenih nacija, populacija Istočne Evrope će se od 1950. do 2100. godine smanjiti za 46,3 miliona ljudi. Tako ovaj region ima ekonomiju zemalja u razvoju, ali demografiju razvijenih zapadnih zemalja.

Popov ukazuje da će penzije u budućnosti svakako biti, ali glavno pitanje je koliko.

“Treba štedeti za starost. U Velikoj Britaniji su uveli drugi stub, obavezno privatno osiguranje, da bi naterali građane da štede za starost dok su mladi i sposobni, jer su znali da ako ne uštede dovoljno da će pasti na teret državi. Sistem ovakav kakav je ne može se menjati, već samo doterivati. Penzije se mogu zamrzavati, pa ko može da izdrži sa 15.000 dinara… Suština je da se mora pokrenuti ekonomski razvoj i to se može učiniti državnim ulaganjima”, poručuje Popov.

Prosečna penzija U Srbiji je svega 23.435 dinara, dok su najniže penzije po 12.077 dinara. Oktobarska penzija će biti povećana svega 1,5 odsto, a ukupno povećanje ove godine iznosiće oko deset odsto.

Iako niska, ipak nije najniža u regionu. Tako su u Republici Srpskoj 164 evra, u Federaciji BiH 171 evro, u Makedoniji 170 evra, u Bugraskoj 125 evra, Rumuniji 175 evra, a u Albaniji svega 55 evra. Na nivou smo Letonije gde penzioneri primaju u proseku 213 evra, Estonije 232 evra i Litvanije 222 evra. U okruženju Hrvati imaju prosečnu penziju od 324 evra, a Slovenci 604 evra. Zanimljivo je da Grci koji su u dugovima do guše, imaju među u najvećima Evropi prosečne penzijama, čak 1.600 evra mesečno, a ubedljivo najbolje žive penzioneri u Luksemburgu sa primanjima od po 3.000 evra u proseku.
 
Preti istrebljenje penzionera?

Osim toga, fondu se uskraćuje i raspolaganje imovinom koja je stvorena sredstvima iz fonda, poput banja i lečilišta. “Pre dvadeset godina novac je stizao na račun fonda do 15. ili 20. u mesecu i onda se taj novac mogao staviti u banku dok ne dođe vreme za isplatu penzija. Tako se moglo nadoknaditi oko 2,5 odsto deficita, što sada iznosi oko 10 milijardi dinara. Međutim, stalno se pokušava oteti ta imovina fondu. Sada je u toku privatizacija Bukovičke banje, a veliki deo banje je izgrađen od para fonda. Imovinu treba vratiti osiguranicima, ona treba da se revitalizuje, da se dovedu strateški investitori i da još donose novac za penzije. U Slovačkoj su 130 banja privatizovali tako što su našli strateškog partnera, a njihovi fondovi su ostali većinski vlasnici”, ukazuje naš sagovornik.

Ekonomista Zoran Popov, bivši predsednik UO PIO fonda, ističe da je naš penzijski sistem reformisan i da je isti kao i u Nemačkoj, Švedskoj ili Hrvatskoj, ali da je problem u privredi koja to ne može da finansira.

“Privreda čija je proizvodnja na nivou 1961. godine i jedva trećina proizvodnje iz 1989. godine ne može da finansira ni penzije niti ša drugo. Problem penzionera je što su to najveći javni rashod u državi, a oni ne mogu da štrajkuju. Ovo usklađivanje sa inflacijom i BDP-om ako potraje deset godina moći će da se meri sa Ajhmanovom politikom prema Jevrejima u Drugom svetskom ratu. Doći će se do masovnog istrebljenja penzionera”, kategoričan je Popov.

Prema njegovim rečima, penzije se usklađuju sa zvaničnom inflacijom koja je desetak odsto, a ono što penzioneri najviše troše, lekovi i osnovne životne namirnice su poskupeli daleko više.

Pa i ja to napisah .. Lapot .. :cool:

Kad se setimo PUPS i njihove predizborne parole ,, Penzioneri podignite glavu i glasajte za nas !! .. :rotf::rotf::rotf::rotf:

Sad se vidi da su demokratske one drzave koje obezbedjuju svojim penzionerima osnovno pravo - pravo na mirnu i dostojansvenu starost . Rusija kvartalno podize penzije i po tome se razlikuje od Zapada .. , a amerika je vec pripremila milione plasticnih kesa za oko 78 milona penzionera koji ce tokom sledecih godina otici u penziju .. :sad2:
 
Poslednja izmena:
Iako niska, ipak nije najniža u regionu. Tako su u Republici Srpskoj 164 evra, u Federaciji BiH 171 evro, u Makedoniji 170 evra, u Bugraskoj 125 evra, Rumuniji 175 evra, a u Albaniji svega 55 evra. Na nivou smo Letonije gde penzioneri primaju u proseku 213 evra, Estonije 232 evra i Litvanije 222 evra. U okruženju Hrvati imaju prosečnu penziju od 324 evra, a Slovenci 604 evra. Zanimljivo je da Grci koji su u dugovima do guše, imaju među u najvećima Evropi prosečne penzijama, čak 1.600 evra mesečno, a ubedljivo najbolje žive penzioneri u Luksemburgu sa primanjima od po 3.000 evra u proseku.
E bas prosecna penzija je duplo veca od plate u Grckoj,i prosecna penzija u Portugalu 3000 evra,sta pricas?ajde pokazi neki link za ove podatke?
 
tih para moze da bude samo iz kredita

vidisd a je PIO fond puko

i sada se pola para dotira iz budzeta koji se takodje pokriva iz kredita

pukli smo nacisto zbog vas Tadicevaca
Ovako si se kezio i na nemanje većine za rebalans. Eno, ispalio te BoTa. :hahaha:
Onda ti Srbi propuštaju KFOR na granici s Kosovom... :hahaha1:
Cerekao si se za veto Mađarske oko Srbije i EU. ENo i to BoTa odradio... :cepanje:

Pa hoće li ti nekad nešto poći za rukom? :lol:

Evo da te malo razveselim:
http://www.********************/casopis/slike/duplerice/243.jpg

Kontam da u ovom smeću tražiš inspiraciju. Kao da sam dobio štampano izdanje Politike Krstarice u ruke. :rotf:


PS
'ladno Krsta ne da link do tabloida, ahahaha :D
 
Hahaha, a ako bude, ti prestaješ da smaraš po Politici? Kao Vučić i Toma ako izgube izbore? :lol:

Baš bi me zanimalo tvoje viđenje stvari i vremena koje dolazi. Ako smatraš da ovaj TIHI ni u čemu nije u pravu, da je zlonameran i tendeciozan i u svemu vidi zlo, daj nas malo razuveri nekim argumentima. Možda sve nije tako crno kao što izgleda, ili ti ne vidiš ponajbolje zbog dioptrije (stranačke )
 
E bas prosecna penzija je duplo veca od plate u Grckoj,i prosecna penzija u Portugalu 3000 evra,sta pricas?ajde pokazi neki link za ove podatke?
Napisao ti je da je prosečna penzija u LUKSEMBURGU 3000, a ne u PORTUGALU kako si ti pročitao. Pogledaj još jednom !!?? Luksemburg i Portugal nemaju čak ni isto početno slovo :))
 

Back
Top