Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 25.898
Jako malo o tome znam. Stoga i otvaram temu koju je inspirisao naš diskutant:
Marijan LIPOVAC
STEFAN DUŠAN - CAR I KRALJ - 1. deo
Preko prevrata do prestola
07.08.2005
Pišu: Akademik SIMA ĆIRKOVIĆ
Profesor BOŽIDAR FERJANČIĆ
Ko god može da me uputi na literaturu ili iznese svoja saznanja - dobrodošao je.
Nisam hteo da otvaram novu temu za jedno pitanje...izvinjavam se na spamu...
Nedavno sam isao na ekskurziju, izmedju ostalog smo obisli i Prag...
Vodic nam je ispricao da je Car Dusan imao prepisku sa Karlom IV, u kojoj su, izmedju ostalog, razglabali o ujedinjenoj hriscanskoj Evropi...
Zna li neko nesto vise o tome?
Hvala
Marijan LIPOVAC
Među praškim zgradama na desnoj obali Vltave tijekom turističke vožnje brodom najviše upada u oči »kuća koja pleše«, koju je 1992., uz američkog arhitekta Franka Gehryja, projektirao Zagrepčanin Vlado Milunić.
Stoga manje zapaženo prolazi obližnja crkva s dominantnom modernom, betonskom konstrukcijom nalik na brodska jedra ili krila anđela, čiji je nastanak također u izravnoj vezi s Hrvatskom. Riječ je o samostanu Emaus koji je 1347. osnovao češki kralj i rimsko-njemački car Karlo IV. i tu doveo benediktince-glagoljaše s Pašmana.
Službeni naziv samostana je Na Slovanech (arhaički: kod Slavena), no budući da se na misi posvećenja crkve čitalo evanđelje o Isusovom putu u Emaus, samostan se najčešće naziva tim imenom. Na utemeljitelja samostana i danas podsjeća njegova kamena skulptura u predvorju ispred glavnog ulaza. Karlo IV., kojeg Česi smatraju »ocem domovine«, u povijesti je najpoznatiji prema svojim zaslugama za kulturu - osnovao je praško i bečko sveučilište, započeo gradnju praške katedrale, sagradio praški Karlov most i dvorac Karlštejn, a osnutkom glagoljaškog samostana u glavnom gradu postao je i obnoviteljem slavenske liturgije u Češkoj.
Glagoljaši su u češkim zemljama djelovali od vremena sv. Ćirila i Metoda pa sve do 1097. kad je ukinut samostan u Sázavi kraj Praga, čiji član je po nekim teorijama bio i prvi zagrebački biskup Duh.
Kad je 1337. mladi češki kraljević Karlo putovao u Italiju prolazio je i kroz Senj, gdje se upoznao i oduševio slavenskom liturgijom. Senjska katedrala, gdje je Karlo odlazio na misu, uz krčku bila je jedina u katoličkom svijetu gdje mise nisu služene na latinskom nego na staroslavenskom jeziku.
Koliko je to na Karla ostavilo dojam svjedoči podatak da je od Pape zatražio dozvolu da se u njegovoj prisutnosti na bilo kojem mjestu misa može održavati na staroslavenskom, a brzo nakon dolaska na prijestolje Papu je zamolio i da mu dozvoli osnutak glagoljaškog samostana u Pragu u koji je odlučio smjestiti oko 80 hrvatskih glagoljaša.
Samostan je dovršen 1372. i posvećen je sv. Jeronimu, kojeg se smatralo Hrvatom i izumiteljem glagoljice. Crkva je pak posvećena Majci Božjoj te slavenskim apostolima Ćirilu i Metodu, drugom praškom biskupu sv. Vojtjehu i osnivaču samostana u Sázavi sv. Prokopu.
Budući da je Karlo IV. u Pragu osnovao i samostan za benediktince iz Milana koji su prakticirali obred nešto drukčiji od rimskoga, osnutak Emausa objašnjavao se Karlovom sklonošću neobičnim obredima. No, iza utemeljenja glagoljaškog samostana krili su se zapravo ambiciozni politički i vjerski planovi. Upravo u to vrijeme srpski car Dušan vodio je pregovore s Papom o uniji s Katoličkom crkvom u kojoj bi Srbi i dalje zadržali svoju liturgiju na staroslavenskom. Karlo je stoga vjerojatno zamislio Emaus kao rasadnik budućih misionara, a činjenica da u središtu katoličkog Svetog Rimskog Carstva postoji samostan sa slavenskom liturgijom trebala je biti i znak dobre volje prema pravoslavnim Srbima.
Dušanovom smrću unija se nije ostvarila pa je djelovanje redovnika iz Emausa, među kojima je uz Hrvate bilo sve više Čeha, ostalo uglavnom ograničeno na Češku. Kako bi se obnovila slavenska pismenost, glavna samostanska aktivnost bilo je prepisivanje rukopisa.
Stoga manje zapaženo prolazi obližnja crkva s dominantnom modernom, betonskom konstrukcijom nalik na brodska jedra ili krila anđela, čiji je nastanak također u izravnoj vezi s Hrvatskom. Riječ je o samostanu Emaus koji je 1347. osnovao češki kralj i rimsko-njemački car Karlo IV. i tu doveo benediktince-glagoljaše s Pašmana.
Službeni naziv samostana je Na Slovanech (arhaički: kod Slavena), no budući da se na misi posvećenja crkve čitalo evanđelje o Isusovom putu u Emaus, samostan se najčešće naziva tim imenom. Na utemeljitelja samostana i danas podsjeća njegova kamena skulptura u predvorju ispred glavnog ulaza. Karlo IV., kojeg Česi smatraju »ocem domovine«, u povijesti je najpoznatiji prema svojim zaslugama za kulturu - osnovao je praško i bečko sveučilište, započeo gradnju praške katedrale, sagradio praški Karlov most i dvorac Karlštejn, a osnutkom glagoljaškog samostana u glavnom gradu postao je i obnoviteljem slavenske liturgije u Češkoj.
Glagoljaši su u češkim zemljama djelovali od vremena sv. Ćirila i Metoda pa sve do 1097. kad je ukinut samostan u Sázavi kraj Praga, čiji član je po nekim teorijama bio i prvi zagrebački biskup Duh.
Kad je 1337. mladi češki kraljević Karlo putovao u Italiju prolazio je i kroz Senj, gdje se upoznao i oduševio slavenskom liturgijom. Senjska katedrala, gdje je Karlo odlazio na misu, uz krčku bila je jedina u katoličkom svijetu gdje mise nisu služene na latinskom nego na staroslavenskom jeziku.
Koliko je to na Karla ostavilo dojam svjedoči podatak da je od Pape zatražio dozvolu da se u njegovoj prisutnosti na bilo kojem mjestu misa može održavati na staroslavenskom, a brzo nakon dolaska na prijestolje Papu je zamolio i da mu dozvoli osnutak glagoljaškog samostana u Pragu u koji je odlučio smjestiti oko 80 hrvatskih glagoljaša.
Samostan je dovršen 1372. i posvećen je sv. Jeronimu, kojeg se smatralo Hrvatom i izumiteljem glagoljice. Crkva je pak posvećena Majci Božjoj te slavenskim apostolima Ćirilu i Metodu, drugom praškom biskupu sv. Vojtjehu i osnivaču samostana u Sázavi sv. Prokopu.
Budući da je Karlo IV. u Pragu osnovao i samostan za benediktince iz Milana koji su prakticirali obred nešto drukčiji od rimskoga, osnutak Emausa objašnjavao se Karlovom sklonošću neobičnim obredima. No, iza utemeljenja glagoljaškog samostana krili su se zapravo ambiciozni politički i vjerski planovi. Upravo u to vrijeme srpski car Dušan vodio je pregovore s Papom o uniji s Katoličkom crkvom u kojoj bi Srbi i dalje zadržali svoju liturgiju na staroslavenskom. Karlo je stoga vjerojatno zamislio Emaus kao rasadnik budućih misionara, a činjenica da u središtu katoličkog Svetog Rimskog Carstva postoji samostan sa slavenskom liturgijom trebala je biti i znak dobre volje prema pravoslavnim Srbima.
Dušanovom smrću unija se nije ostvarila pa je djelovanje redovnika iz Emausa, među kojima je uz Hrvate bilo sve više Čeha, ostalo uglavnom ograničeno na Češku. Kako bi se obnovila slavenska pismenost, glavna samostanska aktivnost bilo je prepisivanje rukopisa.
STEFAN DUŠAN - CAR I KRALJ - 1. deo
Preko prevrata do prestola
07.08.2005
Pišu: Akademik SIMA ĆIRKOVIĆ
Profesor BOŽIDAR FERJANČIĆ
U kontaktima sa Srbijom toga vremena ni papska kurija nije bila spremna da Stefanu Dušanu i njegovom nasledniku Urošu prizna titulu cara. Papa Inoćentije VI je dva **** pisao caru Stefanu Dušanu ne oslovljavajući ga kao cara, a u obraćanju crkvenom poglavaru Joanikiju se naglašava da je nezakonito postao patrijarh. Rimski car Karlo IV imao je isti stav prema Dušanovoj carskoj tituli, jer ga u pismu od 19. februara 1355. godine naziva samo kraljem Raške (rex Rassie), a isto čini i u pismu vizantijskom caru Jovanu V Paleologu.
Ko god može da me uputi na literaturu ili iznese svoja saznanja - dobrodošao je.
