Šta se trenutno dešava u Africi: Rusija sprovodi veliku stratešku operaciju? Da li je kraj starom kolonijalnom gospodaru!

.
Укратко о Нигеру. 07.08.2023.

1. Војно руководство Нигера позвало је грађане да буду спремни за одбрану од агресије из иностранства. Оружане снаге и друге оружане структуре доведени су у стање борбене готовости. Међутим, треба имати у виду да је армија Нигера релативно слаба армија посебно у односу на нигеријску, без обзира што су је обучавали Француска и САД.

2. Како се сазнаје, једна за сада неименована земља спрема се да изврши агресију на Нигер. Вероватно се ради о некој од чланица ECOWAS (Економска заједница земаља западне Африке) иза које стоји Француска, нпр. Сенегал. Потпуно распоређивање армија ECOWAS за упад у Нигер још увек није завршено. Из САД долазе изјаве да ће за то бити потребно неко време.

3. Војне власти се не обазиру на претње и уцене и спремне су да се сукобе са агресором обећавајући му кланицу и хаос. Подразумева се да ће грађанство бити наоружано за вођење партизанског рата.

4. Јуче је Француској упућен званични захтев да непусте Нигер у року од 30 дана. Француска је раније изјавила да нема намеру да се повлачи и наступа у улози типичног колонизатора.

5. Ваздушни простор Нигера се од вечери 7. августа затвара и одлука остаје на снази до даљњег. С друге стране, авијација и ПВО Нигера су веома слаби и ту је потребна достава ПВО система и камиказе дронова.

6. Скупштина Нигерије није изгласала подршку председнику државе за његове планове агресије и позвала је на преговоре. Без обзира на то, председник Нигерије није у потпуности одустао од планова агресије.

7. Алжир је јасно ставио до знања да интервенција на Нигер представља директно угрожавање његових интереса. Чад је званично одбио учешће у интервенцији. Власти Алжира не прецизирају да ли ће подршка Нигеру бити само кроз доставу наоружања или подразумева директно учешће, остављајући простор за маневар. Алжир располажа снагама које су у стању да пруже помоћ Нигеру.

8. Војну подршку Нигеру спремне су да пруже Мали и Буркина Фасо. Гвинеја се ограничила на дипломатску подршку. На граници Нигера и Малија активирани су сукоби малијске војске и побуњеника под контролом запада.

9. Групацију САД и НАТО на територији Нигера сачињава 2,8 до 3,1 хиљаде припадника. САД формлно немају намеру да узму учешће у интервенцији, за разлику од Француза који настављају да прете властима у Нијамеју директном интервенцијом.

.
 
Pa evo, ovako ide. Pričaću ti na primeru Amerike, pošto u tom sistemu radim, ali svaka zemlja to ima u neku ruku slično, uključujući i Srbiju.

Svake godine Amerika od totalnog budžeta odvaja oko 0.5% za USAID, krovnu organizaciju koja upravlja parama za sva humanitarna davanja. To je nekih 50-tak milijardi dolara, zvuči puno ali je to kao što vidiš mali procenat suštinski. Oni u zavisnosti od dešavanja u svetu te pare praktično plasiraju u sve zemlje u određenoj razmeri, koja naravno zavisi od političkih dešavanja, prirodnih nepogoda i čega sve ne. To gledaj kao na pare za marketing, jer naravno da žele (kao i svi ostali) da imaju što bolji imidž u svetu. (koliko to uspeva, manje više... al ajde, bar pokušavaju).

Elem, USAID recimo odluči da odvoji milion dolara od tih 50 milijardi da Haitiju pomogne rešavanje problema đubreta. Oni se tim poslom ne bave, nego praktično raspišu tender. E sad, ko učestvuje na tom tenderu? Sve firme koje imaju takozvani 501(c)(3) status, tj. one koje su registrovane za izvođenje poslova humanitarne pomoći. Tu firmu i ti možeš da otvoriš kao Sofija, i ja kao Sizif. Mi vidimo USAID-ov konkurs i napišemo predlog projekta - ti kažeš "ja ću kupiti 5 kamiona, održati 200 sati savetovanja za lokalce, napraviti jednu deponiju od hektar. U tom procesu ću potrošiti 700 hiljada dolara na te radove, a sebi ću za zaposlene uzeti 300 hiljada za plate i operativne troškove.". Moj predlog bude sličan, ali ja kažem da ću potrošiti 400 hiljada da to izvedem i platim firmine troškove, a Haićani će dobiti 600 hiljada."

USAID pregleda sve ponude i na neki način ih ponderiše, ali uglavnom posao dobija ona firma koja je ponudila najbolji odnos potrošenih para i onih para koje dobija, i ti recimo dobiješ posao. Postoje situacije gde čak i više od jedne firme dobije posao, pa recimo ti radiš jedan deo, a ja radim drugi.

Recimo da si ovaj posao dobila ti, radi se finalno korigovanje ponude, potpisivanje svih grantova i sporazuma, kreira se timeline, i ti počinješ. Sve vreme radova imaš stroge kontole od strane USAID-a, da se vidi da li se pare troše namenski i da li projekat napreduje kako treba. Nije kao kod nas, gde se muva na sve strane, sistem je napravljen tako da varanje bude previše rizično i zajebano, i jedan fijasko bi značio da više nikad nemaš šanse da učestvuješ ponovo i da će neko završiti u zatvoru, i ne isplati se jer u ovom sistemu praktično sam sebi određuješ platu

Ovo je samo jako uprošćena cela procedura, ali ti je jasno da
a) pare za sam rad zapravo dolaze iz izvornog granta i deo su donacije. Oni ih donekle i obrću, jer recimo ako se kupuju vozila, kompjuteri, to moraju biti vozila i kompjuteri američke proizvodnje, itd, jasno ti je.
b) firme koje rade za USAID sasvim dobro zarađuju, i tržište je veoma konkuretno.
c) postoji centralna baza svih humanitarnih organizacija gde se vrlo transparentno vide svi troškovi, i vidi se koja firma koliko procenata uzima za operativne troškove, njena istorija, i apsolutno sve o njoj, tako da je njima u interesu da rade što bolje.

U praksi se pokazalo da najbolje prolaze firme koje imaju odnos 60-40 (60% para daju za projekat, 40% uzimaju sebi za operativu)
Inace, da bi mogli da radite za USAID (humanitarna organizacija, lol) morate imati security clearance.
Ako radis u Washington moras da imas minimalno HSPD-12, a ako radis van USA, MORAS da imas Top Secret clearance.

MIslim, svak nek izvuce svoje zakljucke iz ovoga.
 
Poslednja izmena:

Back
Top