- Poruka
- 108.180
Питање је у наслову теме.
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: Za ovu funkciju potrebno je da sajtu pristupite pomoću ugrađenog pregledača "Safari".
U stvari, borba između teže i otpornosti ujedinjuje estetski materijal arhitekture, a njena zadaća se i sastoji u tome da tu borbu istakne savršeno jasno na razne načine. Ona tu zadaću rešava na taj način što sprečava da te neuništive snage nađu zadovoljenje najkraćim putem, već ih vodi na zaobilazne puteve, pa tako borba biva produžena, a neiscrpno stremljenje obe sile biva vidljivo. Sveukupna masa građevine, prepuštena svojoj prvobitnoj težnji, predstavljala bi samo bezobličnu gomilu, što je moguće čvršće povezanu za zemljinu masu, ka kojoj je neumorno gura teža, koja ovde predstavlja volju, dok se otpornost, takođe objektiviteta volje, tome odupire. Arhitektura sprečava te težnje, ta stremljenja da se neposredno manifestuju, i dozvoljava im da se zadovolje samo okolišno. Tako na primer, balvani, arhitrav, mogu da pritiskaju zemlju samo posredstvom stubova, svod mora sam sebe da nosi, a svoje stremljenje ka zemlji on može da zadovolji samo posredstvom pilastera, itd. Шопенхауер
"Kompozitor otkriva najdublju suštinu sveta i tu najdublju mudrost izgovara jednim jezikom koji njegov razum ne shvata." Шопенхауер
Pokušavam shvatiti, ne negiram vezu, naprotiv, ali ipak ne mogu direktno da povežem filozofiju sa arhitekturom koje se drže za ruku, odnosno vidim sledeća dva tipa konekcije, gde su samo poslednje dve stavke u direktnoj vezi:Firmitas, utilitas, venustas...
Za ljude koji nisu duboko u materiji, ovakav naslov ili pitanje moze prilicno rogobatno da zvuci..
Vecina se pita -ma hajde molim te, kakve veze ima filozofija sa arhitekturom..
Ima...filozofija plus arhitektura je u prakticnom smislu disciplina promisljanja i razmisljanja o vezi izmedju recimo kulture
i vremena u kom je neko arhitektonsko cudo nastalo...
Dakle, filozofiju ne interesuje nacin interesuje je razlog..interesuje je sta je snaga, sta je korisnost, sta lepota
i koliko sve to zajedno ima veze sa vremenom, kulturom i uopste percepcijom prostora...
Fina je misao, ali opet, "uhvatiti zvuk" je umjetnost pre nego filozofija, kao što je i muzika prvenstveno umjetnost.Mislim da Gete kaže da je arhitektura zamrznuta muzika. Filozofija tj. smisao arhitekture je u tome da uhvati zvuk.
Zvuk prati razne energetske tokove koje svakodnevna svest prosto ne primećuje. Za mene je čitanje filozofije neka vrsta alhemije koja me upravo podigne iznad te nazovi svakodnevne svesti. Nama je teško prihvatiti da mnoge znamenite ličnosti tokom istorije nisu preskočili kako bi reko Niče ni prag svesti a tu spadaju naročito ličnosti iz muzičke sfere, velika većina muzičkih dela meni prosto ne zvuče kako treba a poznate su i zavere da su "vladari iz senke" raštimovali zvuk na instrumentima. Nešto nedostaje današnjoj muzici i arhitekturi, šta više lepše su mi gradjevine iz 18 veka ili neki kameni blokovi i brvnare iz drevne prošlosti nego moderne gradjevine.Fina je misao, ali opet, "uhvatiti zvuk" je umjetnost pre nego filozofija, kao što je i muzika prvenstveno umjetnost.
Starije gradjevine izgledaju "ljepše", modernije gradjevine izgledaju "ružnije", možda je kod nekoga ovo u obrnutom redosledu, ko je u pravu i po čemu sudimo koje je ljepše u odnosu na drugo?Zvuk prati razne energetske tokove koje svakodnevna svest prosto ne primećuje. Za mene je čitanje filozofije neka vrsta alhemije koja me upravo podigne iznad te nazovi svakodnevne svesti. Nama je teško prihvatiti da mnoge znamenite ličnosti tokom istorije nisu preskočili kako bi reko Niče ni prag svesti a tu spadaju naročito ličnosti iz muzičke sfere, velika većina muzičkih dela meni prosto ne zvuče kako treba a poznate su i zavere da su "vladari iz senke" raštimovali zvuk na instrumentima. Nešto nedostaje današnjoj muzici i arhitekturi, šta više lepše su mi gradjevine iz 18 veka ili neki kameni blokovi i brvnare iz drevne prošlosti nego moderne gradjevine.
Za početak je dobra gradjevina u kojoj imaš privatnost i zaštićen si od buke...Nastavljamo dalje sutra jer ..Starije gradjevine izgledaju "ljepše", modernije gradjevine izgledaju "ružnije", možda je kod nekoga ovo u obrnutom redosledu, ko je u pravu i po čemu sudimo koje je ljepše u odnosu na drugo?
Možda su nove zgrade funkcionalnije, ali su lošijeg estetskog izgleda, u odnosu na stare, te možda imaju više minimalizma u sebi?
Minimalizam je praktičan, predstavlja stil, pa i filozofiju na neki način, nekomplikovan je za razliku od maksimalizma.
Koja "filozofija gradnje" je bolja i potrebnija, i koju izabrati?
Odredjena gradjevina uglavnom će se graditi po volji i moći onoga ko je u mogućnosti da je izgradi, u skladu s propisi, ali ponekad i bez, dok će način gradnje biti po uzetom prioritetu, a prioriteti mogu biti razni. Ekonomičnost, kič, estetski lijepo, minimalizam, maksimalizam, otpornost na zemljotres, protivpožarni prioritet, itd. neki od ovih prioriteta mogu se primjeniti na jednoj gradjevini bez da potiru jedan drugi, dok se npr. maksimalizam i minimalizam ne mogu primjeniti na istom projektu. Izabrani prioritet takodje ima i svoj intenzitet, tj. mininalan i maksimalan nivo primjene.Za početak je dobra gradjevina u kojoj imaš privatnost i zaštićen si od buke...Nastavljamo dalje sutra jer ..![]()
Pokušavam shvatiti, ne negiram vezu, naprotiv, ali ipak ne mogu direktno da povežem filozofiju sa arhitekturom koje se drže za ruku, odnosno vidim sledeća dva tipa konekcije, gde su samo poslednje dve stavke u direktnoj vezi:
1. filozofija - estetika - umjetnost - arhitektura
2. filozofija - psihologija - arhitektura
Umjetnost i arhitektura su očigledna veza, ali i prelijepe gradjevine, zatim gipsani lavovi mnogo govore o direktnoj vezi psihologije i arhitekture.
Kič i ružnoća nastaju kada zbog ljubavnice porušiš do temelja palatu i crkvu a na tom mestu napraviš letnjikovac u nekom kvazi kič orijent stilu. Ovo je po istinitim dogadjajima, eh ti zidari i arhitekte baš znaju nekad na kvarno. U svakom slučaju u pravu si, široka temilica za razgovore.Odredjena gradjevina uglavnom će se graditi po volji i moći onoga ko je u mogućnosti da je izgradi, u skladu s propisi, ali ponekad i bez, dok će način gradnje biti po uzetom prioritetu, a prioriteti mogu biti razni. Ekonomičnost, kič, estetski lijepo, minimalizam, maksimalizam, otpornost na zemljotres, protivpožarni prioritet, itd. neki od ovih prioriteta mogu se primjeniti na jednoj gradjevini bez da potiru jedan drugi, dok se npr. maksimalizam i minimalizam ne mogu primjeniti na istom projektu. Izabrani prioritet takodje ima i svoj intenzitet, tj. mininalan i maksimalan nivo primjene.
Takodje o tom intenzitetu, odnosno okvirima prioriteta u ovom slučaju može se raspravljati, npr. gde je granica izmedju maksimalizma i minimalizma, gde je granica izmedju kiča i estetskog lijepog, kada počinje jedno, a završava se drugo i ima li donju i gornju granicu?
Питање је у наслову теме.
Pokušavam shvatiti, ne negiram vezu, naprotiv, ali ipak ne mogu direktno da povežem filozofiju sa arhitekturom ...
Obiliću, bolje da si otvorio flašu piva, nego toplovod...To je zato što ne znaš šta je filozofija.
Ali tu sam ja da vas izvedem iz mraka tupljenja kurtza !
Filozofija je sklonost ka mudrom promišljanju !
Ha !!
Vidiš li sad vezu između arhitekture i filozofije ?!
Da li može arhitektura bez mudrog promišljanja ?
Pa bre i ciganska kartonjara ima neku logiku postojanja ... sa sve auto gumom na krovu !
...
Ali zašto iz konteksta vadiš samo jednu rečenicu, to isto može protumačiti uskostručna psihologija.