dr.milan.popovic
Početnik
- Poruka
- 2
ŠTA JE REBT PSIHOTERAPIJA
Zasnovan na staroj tvrdnji koju je formulisao još grčki filozof Epiktet da “ljudi nisu uznemireni događajima samim po sebi, već svojim viđenjem tih događaja”, REBT uzima u obzir kako emocije, tako i kognicije i ponašanja klijenta. Situacije koje nam se događaju u svakodnevnom životu ne čine nas srećnim, uznemirenim ili zabrinutim, već način na koji mi posmatramo te situacije. Od načina na koji razmišljamo zavisi način na koji ćemo se ponašati i osećati.
Kako REBT funkcioniše?
Nekoliko naizgled jednostavnih principa leži u osnovi REBT psihoterapije:
REBT je terapijski pravac usmeren na ostvarivanje jasno postavljenih ciljeva klijenta na kojima se radi uz precizno praćenje terapijskih efekata. Rad na problemima odvija se uz direktivan pristup terapeuta, ali i angažovanost klijenta koji pored rada u okviru seanse, na svom problemu radi i kroz domaće zadatke čime se promena ubrzava i učvršćuje. Između terapeuta i klijenta postoji ravnopravan i saradnički odnos. Osim toga, REBT svoj repertoar intervencija dosta bazira i na humoru. Iskustvo REBT terapeuta ukazuje na to da ovakav metod rada pogoduje najvećem broju klijenata u rešavanju njihovih emotivnih i psiholoških problema.
Da li REBT može da reši moj problem?
REBT pripada grupi kognitivno-bihejvioralnih intervencija, čija efikasnost je više puta dokazana u radu sa različitim psihološkim problemima. To je za posledicu imalo širenje ovog terapijskog pravca terapije u celom svetu i milione zadovoljnih klijenata koji su pomoću REBT-a uticali na promenu svog života.
REBT se uspešno primenjuje za pomaganje ljudima sa veoma različitim kliničkim i nekliničkim problemima:
Zasnovan na staroj tvrdnji koju je formulisao još grčki filozof Epiktet da “ljudi nisu uznemireni događajima samim po sebi, već svojim viđenjem tih događaja”, REBT uzima u obzir kako emocije, tako i kognicije i ponašanja klijenta. Situacije koje nam se događaju u svakodnevnom životu ne čine nas srećnim, uznemirenim ili zabrinutim, već način na koji mi posmatramo te situacije. Od načina na koji razmišljamo zavisi način na koji ćemo se ponašati i osećati.
Kako REBT funkcioniše?
Nekoliko naizgled jednostavnih principa leži u osnovi REBT psihoterapije:
- Osećamo se onako kako mislimo, odnosno naša uverenja u najvećoj meri određuju naše emocije. Kao što je već napomenuto, događaji, sami po sebi, ne čine nas tužnim ili besnim, već nas ono što mi govorimo u tim situacijama dovodi do toga.
- Mi smo odgovorni za naše emocije i ponašanja, što znači da sebe uznemiravamo pogrešnim načinom razmišljanjem koji možemo da promenimo ukoliko smo motivisani za promenu. Naši emocionalni poremećaji potiču od naših nekonstruktivnih uverenja.
- Naša uverenja se mogu menjati, a kao posledica menjanja našeg razmišljanja, tj. uverenja promeniće se naša osećanja i ponašanje.
REBT je terapijski pravac usmeren na ostvarivanje jasno postavljenih ciljeva klijenta na kojima se radi uz precizno praćenje terapijskih efekata. Rad na problemima odvija se uz direktivan pristup terapeuta, ali i angažovanost klijenta koji pored rada u okviru seanse, na svom problemu radi i kroz domaće zadatke čime se promena ubrzava i učvršćuje. Između terapeuta i klijenta postoji ravnopravan i saradnički odnos. Osim toga, REBT svoj repertoar intervencija dosta bazira i na humoru. Iskustvo REBT terapeuta ukazuje na to da ovakav metod rada pogoduje najvećem broju klijenata u rešavanju njihovih emotivnih i psiholoških problema.
Da li REBT može da reši moj problem?
REBT pripada grupi kognitivno-bihejvioralnih intervencija, čija efikasnost je više puta dokazana u radu sa različitim psihološkim problemima. To je za posledicu imalo širenje ovog terapijskog pravca terapije u celom svetu i milione zadovoljnih klijenata koji su pomoću REBT-a uticali na promenu svog života.
REBT se uspešno primenjuje za pomaganje ljudima sa veoma različitim kliničkim i nekliničkim problemima:
- Depresija
- Krivica
- Generalizovana anksioznost i specifični poremećaji anksioznosti, uključujući napade panike, opsesivno-kompulzivni poremećaj, agorafobiju i druge specifične fobije
- Poremećaji ishrane
- Zavisnost
- Hipohondrija
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
- Poremećeni bračni odnosi
- Seksualne disfunkcije i problemi sa seksualnošću
- Ljubomora
- Kontrola besa
- Poremećaj kontrole impulsa
- Antisocijalna ponašanja
- Poremećaji ličnosti
- Oporavak od seksualnog zlostavljanja
- Prilagođavanje na hronične zdravstvene probleme, fizičke onesposobljenosti ili mentalne poremećaje
- Kontrola bola
- Kontrola stresa
- Problemi u partnerskim, bračnim i porodičnim odnosima
- Problemi separacije (prekid ljubavne veze, razvod, smrt bliske osobe)
Poslednja izmena od moderatora: