Ratovali protiv NATO-a, sad ratuju za povišicu
Već punih šest godina traje borba vojnih penzionera za pravo na vanredno usklađivanje penzija, na ono što im pripada po zakonu. Tada im je uskraćena povišica od 11,06 odsto pa se dug do danas nagomilao na neverovatnih 20 milijardi dinara. Nakon poslednje odluke Ustavnog suda kojom je vojnim penzionerima pravo na ovo usklađivanje u potpunosti priznato, to više nije samo njihov problem, nego i državni. Ukoliko ne uspeju pred domaćim pravosuđem, vojni penzioneri najavljuju da će od suda u Strazburu tražiti da natera Srbiju da im isplati zakinuto usklađivanje penzija.
Republički fond PIO doneo je 1. januara 2008. godine odluku o vanrednom usklađivanja za sve penzionere, bez obzira na to gde su radili. Međutim, i naredne četiri godine vojne penzije su i dalje isplaćivane preko Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, naravno, bez povišice.
Mi vojni penzioneri Srbije tražili smo da se i na nas primeni povećanje, ali su nam u Fondu za socijalno osiguranje vojnih osiguranika donosili negativna rešenja, pa su usledile tužbe Upravnom sudu. Sve presude bile su negativne, pa smo pisali ustavne žalbe. Ustavni sud je već prvom odlukom 2012. g. naložio Upravnom sudu da nam prizna pravo na usklađivanje od 11,06 odsto. Iako je zakonski rok bio 60 dana, Upravni sud osam meseci nije donosio novu presudu u našu korist. A kad ju je konačno doneo, naložio je da prvostepeni organ RF PIO utvrdi da li su naše penzije bile veće ili manje od 60 odsto prosečne zarade, čime smo ponovo stavljeni u nepovoljan položaj. Suprotno odluci Ustavnog suda, još jednom smo izdvojeni u posebnu kategoriju iako su svi osiguranici ravnopravni .
Postoji redovno usklađivanje penzija 30. aprila i 31. oktobra, kao i vanredno, u slučaju da prosečna penzija padne ispod 60 posto prosečne zarade. To se dogodilo pre šest godina ako se gleda ukupna penzionerska populacija. Naše penzije bile su iznad proseka, ali Zakon kaže da treba gledati ukupnu masu. Nisu vojni penzioneri jedina kategorija koja ima primanja iznad 60 posto prosečne plate u državi. Upravo izdvajanjem vojnih penzionera iz celog penzionerskog korpusa, Upravni sud je počinio osnovu nezakonitost. Da je to pogrešno, dovoljno govori podatak da bi po istom principu morali biti izdvojeni i policajci, zdravstvo, prosveta, nosioci nacionalnih penzija… jer svi oni pojedinačno gledano imaju viši prosek. Pošto nijedna druga penzionerska grupa nije izdvojena, vojni penzioneri traže da se to ne radi ni sa njima.
Prosečna vojna penzija je 45.000 dinara, što znači da mesečno svako gubi između 4.500 i 5.000 dinara. Naše penzije jesu veće od državnog proseka, koji iznosi oko 27.000 dinara, ali treba imati na umu da je među vojnim penzionerima preko 60 odsto onih s visokom školskom spremom, dok je kod ostalih kategorija penzionera 6-7 odsto sa visokom školskom spremom i već sama ta činjenica podiže visinu primanja. Pored toga, treba imati u vidu i činjenicu da je prema Zakonu o Vojsci prosečna plata u Vojsci trebala biti 3 prosečne plate u privredi, odnosno da je samim tim i prosečna vojna penzija trebala biti približno 85 % od navedenog. Recimo da su 3 prosečne plate u privredi 100.000 dinara. 85 % od toga je 85.000 dinara, pa bi to bila prosečna vojna penzija da je poštovan zakon.
U celoj državi ima nas 40.000, pa je osnovni dug u ovih šest godina narastao na 14 milijardi dinara, a s kamatama preko 20 milijardi! Pošto mnogi zbog godina i bolesti ne mogu da dočekaju da se okonča ova upravno-ustavna vrteška , velik broj penzionera posegao je za privatnim parničnim tužbama. Sad će još i ovi parnični postupci dodatno uvećati dug države jer treba uračunati honorare advokata, sudskih veštaka… Već je preko 20.000 vojnih penzionera pokrenulo parnice .
Vojni penzioneri najavljuju da će od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu tražiti da natera Srbiju da im isplati zakinuto usklađivanje penzija, ukoliko Upravni sud uskoro ne donese novu presudu kako je to svojom odlukom, ocenama i stavovima u decembru 2013. godine naložio Ustavni sud.
Kad sve to dođe “na naplatu” hoće li neko snositi odgovornost zbog toga što je svojom samovoljom i nepoštovanjem Ustava i zakona zakidao vojne penzionere i time pričinio ogromne troškove državi - odnosno građanima, poreskim obveznicima? O šteti nanetoj ugledu Srbije, koju masovno tuže oni koji su je branili, u Evropi i svetu da i ne govorimo.