POLITOLOG DAVOR GJENERO ZA "SB": Pobjeda Petera Magyara mijenja sve, loše su to vijesti za vlasti u Beogradu i Banjoj Luci...
-Što god netko mislio, ideja europske integracije, ali i vrijednosti na kojima je zasnovan europski mirovni poredak uspostavljen nakon II svjetskog rata vitalne su, a pokazalo se kako su one vrlo važne mađarskim biračima, kazao je Gjenero.
Prije 1h
Ilustracija: SLOBODNA BOSNA
Mađari su jučer glasali na izborima na kojima uvjerljivu pobjedu odnosi stranka Tisza Orbanovog protivnika Petera Magyara. Dosadašnji premijer Viktor Orban priznao je proraz.
Izbrojani su gotovo svi glasovi i Tisza je na 138 mandata, a Fidesz na 55. U parlament ulazi i Mi Hazank sa 6 mandata.
Magyarova Tisza ima dvotrećinsku većinu u parlamentu i može formirati vladu. Izlaznost na izborima oborila je sve rekorde.
Ovime je okončana 16-godišnju Orbanova vladavina, a rezultati izbora uzdrmat će Rusiju i potresti desničarske krugove širom Zapada, uključujući Bijelu kuću američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Orban, euroskeptični nacionalist, stvorio je model "neliberalne demokracije" koji Trumpov pokret Učinimo Ameriku ponovo velikom (MAGA) i njegovi poštovatelji u Europi smatraju uzorom, piše Reuters. No, mnogi Mađari sve su nezadovoljniji Orbanom nakon tri godine ekonomske stagnacije i rasta životnih troškova te izvještajima o oligarsima bliskim vladi koji gomilaju sve veće bogatstvo.
98.94 % obrađenih glasova: Tisza na 138 mandata, Fidesz na 55
Raspodjela mandata jutros u 6 sati izgleda ovako:
Tisza - 138 (45 s lista, 93 pojedinačno)
Fidesz–KDNP - 55 (42 s lista, 13 pojedinačno)
Mi Hazánk - 6 (6 s lista)
Davor Gjenero, politolog i neovisni analitičar, komentirao je za "Slobodnu Bosnu" reultate na mađarskim izborima i nadmoćnu pobjedu oporbenog kandidata Petera Magyara.
-Ozbiljni mađarski politički analitičari prije nedjeljnijih izbora 12. travnja bili su uvjereni da nije pitanje hoće li Tisza predvođena Peterom Magyarom osvojiti većinu u mađarskom parlamentu, nego da je samo pitanje hoće li ta većina biti dvotrećinska. Kad je pred zatvaranje biračkih mjesta postalo jasno da je odaziv na izbore 80 postotni, bilo je jasno da će se najave analitičara ostvariti.
Visok odaziv na izbore uvijek znači samo jedno, da su se angažirali „glasači promjene”, oni koji ne izlaze na svake izbore, nego samo na one za koje vjeruju da mogu donijeti veliku društvenu promjenu, koja je vrijedna njihova osobnog angažmana, komentira Gjenero za „Slobodnu Bosnu“ te nastavlja:
- Glasači promjene uvijek su najtvrđi kritičari dotadašnje administracije, ali su ujedno vrlo volatilno tijelo, koje se ubrzo nakon formiranja nove administracije razočara u svojim izabranicima, pa se ti glasači „vraćaju u rezignaciju”.
Nakon 16 godina vladavine i četiri mandata, od kojih je barem onaj posljednji, koji koincidira s razdobljem Putinove totalne invazije na Ukrajinu, moguće ocijeniti kao posve neuspješan, nasuprot pogotovo prvom mandatu, u razdoblju 2010-14, koji je bio izrazito uspješan, Mađarskoj je jednostavna bila nužna smjena vlasti.
Naravno, ona nije „pala s neba”, bilo je potrebno da se raspadne cijela dotadašnja opozicija, unutar koje je najgoru ulogu igrana Socijalistička stranka izrazito neuspješnog bivšeg premijera Ferenca Gyurcsanyja, i da se pojavi skupina koja razumije javne politike, koja ima iskustva upravljanja i u javnom i u privatnom sektoru, ali prije svega koja razumije da su Mađari proeuropski orijentirani i da taj narod još uvijek pamti nesretno razdoblje ruske supremacije u vrijeme Hladnog rata i krvavo gušenje Mađarske revolucije 1956. Za razliku od nekih drugih europskih država, Putinov režim u Mađarskoj nikad nije uspostavio „meku moć”, ni blizu onoj kakvu ima u Bugarskoj, a kamo li u Srbiji, na primjer.
Zaoštravanje odnosa s Bruxellesom, pretvaranje Mađarske u državu koja blokira zajedničke europske politike, i koja je na svojevrsnoj europskoj „magarećoj klupi”, biračima u Mađarskoj jednostavno nije bilo prihvatljivo. Izabrali su skupinu koju predvode pripadnici prve generacije „eurokratske elite”, skupine koja je obrazovana i oblikovana u vrijeme neposredno prije velikog buma proširenja EU, i koja se razvijala u vrijeme vrlo uspješne mađarske europske tranzicije.
Koncept jačanja značenja Srednje Europe i suradnja unutar Višegradske skupine jedan su od temelja oblikovanja te generacije, a drugi je njihovo iskustvo kao spone između administracije u Bruxellesu i mađarske javne uprave.
Orban je bio rodonačelnik koncepta „neliberalne demokracije”, ali je on za razliku od drugih kvazisuverenističkih lidera bio ozbiljan upravljač. Standard koji je on zadao svojim konkurentima je zato bio visok, a kad se pojavio tim Petera Magyara bilo je jasno da je Mađarska pred velikom promjenom.
U kampanji se činilo da je pobjeda FIDESZ-a važnija američkom predsjedniku Trumpu i ruskom diktatoru Putinu, koji su uz pomoć Orbanove administracije blokirali i slabili Europsku uniju, nego što je ona važna samom Orbanu. I nakon poraza, pokazat će se, on će ostati važan politički faktor u mađarskom političkom reljefu i čekat će svoju novu izbornu šansu, možda i prije isteka ovog mandata.
Peter Magyar zapravo donosi povratak Mađarske tamo gdje je u političkom smislu ona bila 2010. godine, kad je FIDESZ-ova administracija bila najsnažnija, a Magyar važan Orbanov suradnik. Dakle, to znači restauraciju pozicije Mađarske unutar Europskog vijeća i europskih institucija, koja počinje već time što Europska pučka stranka ponovno dobiva mađarskog premijera u svojim redovima. Suradnja Poljske i Mađarske ponovno bi mogla oživjeti Višegradsku skupinu. Pragmatični ljudi koji će voditi novu politiku mađarske energetske sigurnost čvrsto će vratiti Mađarsku u Energetsku zajednicu i korak po korak gasiti suradnju s Rusijom. Naftovod Družba je već zatvoren, u 2027. će biti zatvoren i Turski tok. Jačat će suradnja Mađarske unutar euroatlantskih struktura, pa vjerojatno i unutar inicijative Tri mora, a odnosi s Rusijom će se svesti na pragmatične i primjerne onome što Rusija sa svojim hibridnim djelovanjem i patogenom politikom znači za Europsku uniju.
Ključno je da će svi oni koji žele graditi svoj identitet na kvazisuverenizmu oslonjenom na potporu onih koji nastoje oslabjeti Europsku integraciju, dramatično gube oslonac.
U Beogradu su toga već svjesni, pa je već prije nego što je potvrđena uvjerljiva pobjeda proeuropske skupine na mađarskim izborima u Vučićevu tabloidu objavljeno upozorenje o „dramatičnim posljedicama” tog mađarskog odabira.
Što god netko mislio, ideja europske integracije, ali i vrijednosti na kojima je zasnovan europski mirovni poredak uspostavljen nakon II svjetskog rata vitalne su, a pokazalo se kako su one vrlo važne mađarskim biračima.
Odlaskom FIDESZ-a u opoziciju završava razdoblje mađarskog sponzoriranja balkanskih kvazisuverenističkih populističkih pokreta, od onog oko Vučićevih naprednjaka, preko onog oko VMRO-DPMNE u Sjevernoj Makedoniji, pa do onog Milorada Dodika u manjem BiH entitetu.
Jasno je da nova mađarska administracija neće opstruirati zajedničke europske politike prema Ukrajini, ali da se neće niti uključivati u „koaliciju voljnih”, jer je očito da mađarsko političko tijelo s jedne strane ne želi izolaciju u odnosu na glavni tijek europskih politika, što je bio rizik Orbanova razdoblja, ali da je skeptično prema nekom većem mađarskom angažmanu u Ukrajini, zaključio je Gjenero.
(M.I.)
