koju korupciju?...čemu izmišljanja protiv političkih protivnika kao nedavno u rumunjskoj protiv predsjedničkog kandidata - ima puno važnijih slučajeva npr.
Slučaj "Pfizergate" – što se točno zna o optužbama protiv Ursule von der Leyen u nabavi cjepiva protiv COVID-19.Glavna stvar oko koje se vrti cijela priča je nabava oko 1,8 milijardi doza Pfizer/BioNTech cjepiva (900 milijuna + opcija za još 900 milijuna) za Europsku uniju, procijenjene vrijednosti do 35 milijardi eura. To je bio jedan od najvećih ugovora tijekom pandemije.
Ključni elementi optužbi:
- SMS poruke s Albertom Bourlom (izvršni direktor Pfizera): U travnju 2021. New York Times je objavio da je von der Leyen osobno pregovarala s Bourlom preko tekstualnih poruka i poziva mjesec dana prije finalizacije velikog ugovora. Komisija je kasnije tvrdila da te poruke nisu pronađene ili da nisu arhivirane jer su "kratke" i ne sadrže važne informacije. Ombudsman EU-a je 2022. to ocijenio maladministracijom (lošim upravljanjem). U svibnju 2025. Sud EU-a (General Court) presudio je da je Komisija pogriješila što nije objavila te poruke i nije dovoljno objasnila zašto ih smatra nevažnima. Poruke i dalje nisu javne.
- Nedostatak transparentnosti: Komisija nije htjela otkriti detalje ugovora (cijene, uvjete, točan postupak). Europski revizorski sud i Ombudsman kritizirali su to. Neki ugovori su bili redigirani, a dijelovi ostali tajni zbog "povjerljivosti s tvrtkama".
- Količina cjepiva: EU je naručio ogromne količine. Kasnije se pokazalo da je dio ostao neiskorišten i uništen, a bilo je problema s renegocijacijom isporuka. Kritičari kažu da je nabavljeno više nego što je bilo realno potrebno.
- Postupak nabave: Von der Leyen je preuzela aktivnu ulogu u pregovorima (što nije bilo uobičajeno za predsjednicu Komisije), umjesto standardnih timova. Optužbe idu na to da je zaobišla uobičajene procedure.
Tko ju je optužio i što se dogodilo s tužbama:
- Belgijski lobist Frédéric Baldan podnio je 2023. kaznenu prijavu u Liègeu protiv von der Leyen za: zlouporabu položaja, uništavanje dokumenata (SMS-ova), korupciju i sukob interesa. Kasnije su se pridružile Mađarska i Poljska (ali su se povukle ili slučaj nije išao dalje u tom obliku). Belgijski vrhovni sud je 2025. zaključio da je tužba nedopuštena i slučaj je završen u tom dijelu.
euractiv.com
- Europski javni tužitelj (EPPO) je 2024. preuzeo istragu o nabavi cjepiva (ne nužno osobno protiv von der Leyen, nego o postupku nabave). EPPO je potvrdio da istražuje moguća kaznena djela u vezi s ugovorima, ali do 2026. nema javnih optužnica ni presuda protiv nje osobno.
- Bilo je i drugih tužbi (npr. od nekih eurozastupnika), zahtjeva za istragu u Europskom parlamentu, ali nisu doveli do njezine smjene ili kazne.
Što se ne zna ili nije dokazano:
- Sadržaj SMS-ova nikad nije objavljen. Nema javnih dokaza o mitu, osobnoj koristi ili klasičnoj korupciji (npr. da je von der Leyen dobila novac ili neku direktnu korist).
- Nema sudske presude kojom je proglašena krivom za korupciju. Većina kritike ide na nedostatak transparentnosti, moguće zaobilaženje procedura i loše upravljanje javnim novcem.
- Neki mediji (posebno kritični prema EU) to zovu "najvećim korupcijskim skandalom", dok drugi kažu da je riječ samo o problemu transparentnosti u hitnoj situaciji pandemije.
Postoji ozbiljan problem s nedostatkom transparentnosti u nabavi cjepiva vrijednoj desecima milijardi eura – SMS-ovi su nestali, detalji ugovora djelomično tajni, a količine su bile ogromne. Europski sudovi i institucije (Ombudsman, revizori) kritizirali su Komisiju. Međutim, nema javno dostupnih dokaza da je von der Leyen osobno uzela mito ili da je osuđena za korupciju. Istrage su se vodile, neke tužbe odbačene, a EPPO još istražuje postupak nabave.
