Шта Београђани знају о "Београду на води"

Kupci čekaju uslove za BG na vodi
IZVOR: B92Dok neki misle da je projekat Beograd na vodi samo pusti san, iz Vlade Srbije stižu uveravanja da će postati stvarnost.

457937632541bfc5565cdd553368458_640x453.jpg



Deo domaće javnosti je skeptičan, ali sa druge strane, prema saznanjima B92, strani investitori se uveliko raspituju kako da ulože svoj novac u ovaj kompleks.
Međutim, problem je to što od srpske strane još ne dobijaju bilo kakav odgovor o tome kakve uslove mogu da očekuju.
Završen je master rad projekta koji je i predstavljen javnosti – prve na listi za gradnju su kula i dva stambena zdanja, a, nezvanično, već sada postoji nekoliko stranih investitora koji su ozbiljno zainteresovani za kupovinu nekretnina u "Beogradu na vodi".

Očekivano, reč je o investitorima iz Emirata, ali i iz Indije, Pakistana i Jemena.

Bogate, poslovne ljude sa Bliskog Istoka prvenstveno zanima da li će moći da dobiju boravišnu vizu u Srbiji ukoliko kupe neki stan, odnosno, da li naša zemlja ima program za investitore sličan onom u na primer Kanadi, Australiji, Velikoj Britaniji.

U Emiratima zakon propisuje da je za "investitorsku" boravišnu vizu neophodno kupiti nekretninu u vrednosti od najmanje 200.000 evra. Viza traje dve godine i može da se obnovi.

Da bi viza ostala validna, investitor ne sme da bude duže od šest meseci van UAE.

Zainteresovanim stranama za ulaganje u Srbiji prema našim informacijama, najviše bi odgovaralo da imaju boravišnu vizu tokom vlasništva nad nekretninom, uz jasno uređenu birokratiju, a neophodno je i jasno regulisati odnos između stanara i stanodavaca.

Podsetimo, gradonačelnik Beograda Siniša Mali ranije je najavio da će kupci za oko 80 odsto stanova koji budu bili izgrađeni u Beogradu na vodi doći van granica Srbije.

Jasan razlog za takva očekivanja jeste platežna moć, a nade se ulažu i u gastarbajtere.

Ljudi koji stoje iza projekta se nadaju da će više faktora privući kupce. Kao prvu navode atraktivnu lokaciju, ali pre svega cenu i kažu da je taj faktor je skoro uvek odlučujuć.

Oni procenjuju da su cene nekretnina u Srbiji na dnu evropskog tržišta, kao i naša ekonomija, ali da je to s druge strane i naša prednost, tim pre što nam se otvaraju vrata Evropske unije, pa postajemo zanimljiviji investitorima sa Istoka



Arapi su nedavno otvorili i prvi Arapski biznis klub u Srbiji, koji bi trebalo da radi na povezivanju privreda Srbije, arapskih i ostalih islamskih zemalja, a probijanje na zapadno tržište, očigledan je cilj kompanije Igl Hils.

Zbog toga se može očekivati i da će cene i uslovi plaćanja kad je reč o nekretninama u Beogradu na vodi biti konkurentne.

Ukoliko Arapi budu prvi kupci stanova u Beogradu na vodi, autori projekta se nadaju da bi to mogao da bude poziv i za mnoge Evropljane, koje bi mogla da privuče cena, ali i grandioznost samog projekta.

Adut je i poverenje biznismena iz Emirata, Indije i Pakistana u Mohameda Alabara, izvršnog direktora kompanije “Igl hils“. Naš izvor kaže da sam Alabar ulaže velike nade i očekivanja u projekat, ali i u srpsku ekonomiju.

Alabar je veoma cenjen u UAE, a inače je i najbliži savetnik i čovek od poverenja šeika Mohameda Bin Rašida, vladara Dubaija koji se smatra najzaslužnijim za njegov munjeviti razvoj.

Prema informacijama iz Dubaija, zainteresovani investitori žele pre svega kupovinu više stanova odjednom.

"Na pitanje otkud uverenje da će ova investicija uopšte biti realizovana, rekli su da im je dovoljna informacija da je u pitanju projekat firme Mohameda Alabara", kaže Vojislav Radosavljević iz Emaar Properties PJSC , građevinskoj firmi iz Emirata, čiji je generalni direktor jedan od osnivača firme Igl Hils, koja će graditi "Beograd na vodi".

Projekat je od početka označen kao nešto što će "preporoditi Srbiju", probuditi građevinski sektor, ali i kao jedan od ključnih elemenata za ekonomski razvoj uz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Pored toga, zarada od prodaje stanova velikim delom slivala bi se i u budžet Srbije.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić i princ prestolonaslednik šeik Muhamed bin Zajed al Najhan juče su Beogradu dogovarali nastavak gradnje ovog projekata. Kako su rekli, projekat donosi potpuno novu promenu slike i uloge Beograda i Srbije u svetu. Dodaje da će srpska vlada biti istrajna kada je reč o tom projektu i da će napraviti rezultat kao što je i sa Er Srbijom, koja je, prema rezultatima, postala najjača na Balkanu. Šeik je poručio da će uraditi sve što može kako bi se ovaj projekat realizovao.

Arapi očigledno ne žele da razvijaju samo jedan biznis u Srbiji, već da uspostave mrežu koja bi im omogućila stabilno poslovanje. Ono što se često pominjalo, jeste da je na saradnju sa UAE uticao veliki broj prijateljskih veza koje su uspostavljene sa Srbijom. Najavljena su ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu, brodarstvo, vojnu industriju, vazduhoplovstvo, telekomunikacije…

Formiranje aviokompanije "Er Srbija", kao i započeta realizacija niza projekata u različitim oblastima između dve zemlje, nagoveštavaju saradnju čije okvire i obim još nije moguće potpuno sagledati. Predsednik "Etihad ervejza" Džejms Hogan rekao je da pozicioniranje kompanije i prihvatanje promena znači da će "Er Srbija" biti profitabilna do kraja godine, kao i da veruje da će ta kompanija biti jedna uspešna priča u vazdušnom saobraćaju - jedna od najuspešnijih u svetu.



Kada se haotično predstavljaju inicijative, planovi i vizije dobija se utisak da su u pitanju “avioni, kamioni” nerealni planovi, prazna obećanja...

Ali ako je Er Srbija (pod kakvim god uslovima, to je tema za neku drugu priliku), napravila da Aerodrom Nikola Tesla bude najprometniji tranzitni putnički aerodrom u regionu, to znači da je moguće i napraviti da bude kargo čvorište, da se transport roba obavlja između Zapada i Istoka, Azije, Afrike upravo preko ovog aerodroma. A to bi na kraju uticalo da se samo na tom osnovu poveća BDP za dva odsto.

Ukoliko se stvori kargo centar kroz najverovatniju koncesiju na Aerodrom, kako bi se našao investitor za drugu pistu, hotele i hladnjače oko aerodroma onda će ne samo biti prolazni kargo centar već će to značiti da poljoprivredni proizvod ubran u krugu od 200 kilometara od Surčina bude poslat odmah i da se pojavi na pijaci, u prodavnici bilo gde od Emirata, Moskve, Kine, ali i Londona, Stokholma ...

Drugi deo investicije u poljoprovredu, čini se da i te kako ima smisla. Paralelne investicije u turizam, otvaraju mogućnosti za vikend turizam vezan za bogat noćni beogradski život po svakako najnižim cenama u Evropi što je veoma privlačno za mlade. Česti letovi omogućavaju brzu pokretljivost. Vojna industriju u koju se ulaže 200 miliona takođe doprinose toj poslovnoj erupciji, zgušnjavaju projekata…

Kada se ova dinamika pretoči u realnost, onda ima smisla graditi kapacitete koji su najavljeni kao projekat Beograd na vodi, jer će i ti novi kapaciteti imati svoju vrednost, kao lična nekretnina onih koji su povezani sa navedenim investicijama, nekretnina koja ima svoju tržišnu vrednost u preprodaji, ili poslovni prostor za nove proizvode, usluge…za kojima će se pojaviti potreba ako se sve pobrojano realizuje.

I Izraelci zainteresovani
Vodeći čovek jedne auto - kuće u Beogradu čiji je vlasnik Izraelac govorio je da mu je isti poslovni partner iz Izraela savetovao da čak i ako nema raspoloživi keš, uzme kredit kako bi kupio neku nekretninu u objektima Beograda na vodi, jer će mu se sigurno isplatiti onoga dana kada se završi i kada novi kupci "nagrnu", a kapaciteti do tada budu već kupljeni. Na začuđen pogled odgovorio je “ti znaš kojem narodu pripadam i šta mislim o narodu kojem pripadaju investitori, ali to je odlična prilika”.


 
i nastavak

Prema najavama, prvi građevinski radovi na Beogradu na vodi početi u prvim mesecima sledeće godine. Do sada je uklonjenoe 27 kilometara pruge, a sada se radi na popisu i stanovništva koje bi trebalo da bude raseljeno. Kako je srpska strana ugovorila sa partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, naše firme biće maksimalno uključenje u projektovanje i izgradnju ovog kompleksa. Stambeni objekti, kako je najavljeno, naći će se u blizini Beogradske kule, parka i tržnog centra. Sam park trebalo bi da se prostire na oko 37.000 kvadrata. Ceo kompleks Beograda na vodi zauzimaće oko dva kilometra savske obale. Najupečatljivije zdanje posle završetka celog projekta svakako će biti Kula Beograd, koja bi sa visinom od 220 metara trebalo da postane jedan od simbola prestonice.

Čelnici kompanije Igl Hils najavili su da su spremni da u projekat Beograd na vodi investiraju više od tri milijarde dolara. Radosavljević kaže da tri milijarde dolara za jednu takvu firmu spada u red prosečnih investicija. A kada je reč o individualnim investitorima, tj. krajnjim kupcima, kod njih postoji nekoliko različitih profila:
Long term investors - investitori na duže staze, koji očekuju određeni povratni kapital kroz izdavanje stanova.
Short term investors - investitori na kraće staze, koji veruju da će nakon određenog vremena kupljena nekretnina dostići zadovoljavajuću vrednost i nakon toga je preprodati u uslovima povećane potražnje.


Krajnji korisnik, koji kupuje nekretninu za ličnu upotrebu, tj. stanovanje.
 
u sustini od one cele makete ispada samo da ce kula biti napravljena, ostalo je ukras :)

ne kapiram onda svrhu makete.. maketa bi trebala da pokaze kak oce nesto izgledati kad se realizuje.. sta je onda od onog tamo realno ?
ako je pola stvari tamo radi ukrasa ostatka kako mozemo onda da imamo "sliku" u glavi o realnom izgledu jednog dana?

Sve je to fatamorgana.
 
Beograd na vodi na javnom uvidu

IZVOR: TANJUG
Beograd -- Gradonačelnik Beograda Siniša Mali očekuje da će prostorni plan za Beograd na vodi, koji je stavljen na javni uvid, biti usvojen do 1. decembra.

359393308543103415c284609456457_640x427.jpg



On je naveo da je to jedan od koraka kojim se stvaraju uslovi da gradnja počne na proleće 2015. godine.
U izjavi Tanjugu, gradonačelnik ističe da aktivnosti oko Beograda na vodi idu svojim tokom, te da se radi na rašcišćavanju lokacije, pa je tako do petka srušeno 66 nelegalnih objekata u Savskom amfiteatru.

Mali je podsetio da je u ponedeljak 29. septembra plan Savskog amfiteatra stavljen na javni uvid, pa svi zainteresovani gradjani mogu da vide kako će taj deo grada izgledati u narednom periodu.

Prema njegovim rečima, javni uvid traje 30 dana i u tom roku svako može da daje komentare i primedbe, a potom se očekuje zasedanje planske komisije.

"Do 1. decembra očekujemo usvajanje tog dokumenta, a reč je o planskom dokumentu, odnosno planu posebne namene tog dela grada na osnovu koga se posle izdaju lokacijske i gradjevinske dozvole i pripremaju projekti", naveo je Mali.

Kako je zaključio, to je prvi neophodan korak po pitanju planske dokumentacije, kako bi se stvorili preduuslovi za započinjanje gradnje na proleće 2015. godine, kao što je i obećano.
 
Najlepse bi bilo da ne naprave nista vise od 20 metara (6 spratova) jer ono sto sam cuo je... teska uvreda zdravog razuma.
Objasnjenje o zaklanjanju glasi da odmah do reke nece da budu zgrade vise od 40 metara a takodje i kod Savske ulice... ali ce u sredini da budu solitercine po 100 metara. Pa ako se to zove "ostavili smo pogled na reku"... :roll:
I jos su rekli "ostavili su koridore pogleda". A sta je koridor? Jedno "crevce" koje nece ni moci da bude iskorisceno iz bilo koje zgrade, nego je samo moguce lebdeci izmedju zgrada, iznad same ulice... :roll:
 
ja verujem da hoce jer arapima nafta presusuje za maksimum 50 godina i oni moraju da investraju svoj novac a nigde nece naci mogucnost zidanja malog dubaija u srcu evropskog grada.

Taman ce i za 50 godina da Beograd bude na vodi, seti se samo koliko dugo se gradi metro.Studija prva objavljena 1968, druga 1976, a kada ce kraj , stvarno se ne zna.
 
Највећи бисер што су променили закон о максималној спратности стамбених објеката да би могли да граде ово солитерско ђубриште. Па ваљда је тај закон био донет управо зато да се не би више зидале солитерчине. Међутим у Србији закони не значе ништа, свака гарнитура политичких паразита доноси законе какви њима одговарају.
 
Највећи бисер што су променили закон о максималној спратности стамбених објеката да би могли да граде ово солитерско ђубриште. Па ваљда је тај закон био донет управо зато да се не би више зидале солитерчине. Међутим у Србији закони не значе ништа, свака гарнитура политичких паразита доноси законе какви њима одговарају.

Zato marina na Dorcolu nije bila napravljena (barem do sada). Plan je odobravao 70000 kvadrata a investitor je hteo 140000... duplo. E sad cemo da dobijemo zid na svakom mestu. Ovi se ionako ne razumeju u estetiku.
 

Back
Top