Srbija se gradi

Gradi se Beograd budućnosti: Vozom direktno do aerodroma, kineske krtice se spremaju za "mali metro", a stiže i 100 autobusa za sedam novih gradskih linija​

Prenosi:Kurir Web
Sub, 09.05.2026. 6:55h
Komentariši

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Bulevar Despota Stefana.jpg

Foto: Printskrin, Beobuild
Gradski menadžer Miroslav Čučković najavio je velike infrastrukturne projekte u Beogradu, uključujući izgradnju saobraćajnog tunela, novu železničku vezu sa aerodromom "Nikola Tesla", dolazak novih vozova i uvođenje električnih autobusa do početka Ekspa 2027.

Slušaj vest
04:29


Gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković izjavio je u emisiji "U središtu pažnje" na Prvom programu Radio Beograda da je cilj da glavni grad do početka Ekspa 2027. bude potpuno saobraćajno povezan i spreman za dolazak miliona posetilaca. Najavio je izgradnju takozvanog "malog metroa", nove železničke veze sa aerodromom "Nikola Tesla", uvođenje novih vozova i električnih autobusa, kao i realizaciju velikih infrastrukturnih projekata širom grada.

Prema rečima Čučkovića, aktivnosti su podeljene u dve ključne teme – pripremu za Ekspo i "realizaciju velikih saobraćajnih rešenja" planiranih za naredni vek, a cilj je da Beograd 15. maja naredne godine "potpuno spreman dočeka milione posetilaca", a da je ključni deo tog plana železničko povezivanje centra grada sa aerodromom "Nikola Tesla" i prostorom Ekspa.

- Stanice 'Prokop' i 'Novi Beograd' biće glavna mesta presedanja. Pruga će ići direktno do aerodroma, a stanica na samom aerodromu biće 'toplom vezom' – natkrivenim mostom sa potpunim komforom – povezana sa aerodromskom zgradom - objasnio je Čučković.
Potvrdio je da je rok za završetak pruge, železničke stanice i nabavku novih vozova upravo početak Ekspa. Vlada je, kako navodi, već kupila devet garnitura vozova za liniju do aerodroma, dok prvi vozovi stižu u novembru. Takođe, kako je istaknuto, planirano je uvođenje 100 novih električnih autobusa na sedam novih gradskih linija koje će voditi ka Ekspu.

"Mali metro" i tunel ispod Beograda​

Jedan od, kako je rečeno, najambicioznijih projekata je izgradnja saobraćajnog tunela, takozvanog "malog metroa", koji će spojiti Bulevar despota Stefana i Ekonomski fakultet. Prema planu, tunel će biti dužine 2.400 metara i predstavljaće direktnu vezu između Pančevačkog mosta i novog Savskog mosta.
Mali metro

Foto: Gemini ilustracija
- Ovaj tunel će se graditi krticama, baš kao i železnički tunel za metro. Za razliku od Terazijskog tunela, ovaj će imati dve potpuno nezavisne cevi - naveo je Čučković.

Izgradnja metroa: Gde će biti najkritičnije?​

Govoreći o prvoj liniji metroa, Čučković je precizirao da će mašine (krtice) da se kreću sa dve strane – iz Makiša i sa Pančevačkog mosta – a cilj je da se, kako je naglasio, sretnu na Sajmu za oko 550 dana rada.

- Najkritičnije će biti na mestima gde ćemo morati potpuno da zatvorimo saobraćaj. Prvo je ulaz mašine iz pravca Makiša, gde će već ove godine biti zatvorena Vodovodska ulica u Žarkovu. Druga krizna tačka je raskrsnica Požeške i Blagoja Parovića na Banovom brdu - objasnio je gradski menadžer.

Novi mostovi i turističke atrakcije​

Čučković je najavio da će Novi savski most biti tri puta širi od prethodnog, sa nezavisnim tramvajskim trakama, pešačkim i biciklističkim stazama. Njegov raspon u vodi, kako je naveo, biće 166 metara, što bi trebalo da omogući nesmetan prolaz kruzera.
Miroslav Čučković

Foto: Kurir Televizija
Najavio je i izgradnju panoramskog točka na novobeogradskoj strani prečnika 80 metara, sa 40 klimatizovanih kapsula, kao i pretvaranje Starog železničkog mesta u pešačko-biciklistički, sa vidikovcima.
- To će biti most na kojem se ne žuri, namenjen za uživanje porodica i zaljubljenih parova, dok će ostali mostovi služiti za brži protok saobraćaja - rekao je Čučković, navodeći da će tokom 2026. godine biti završeno i proširenje Ulice Jurija Gagarina u bulevar, kao i Bulevara patrijarha Pavla.
Kurir.rs/RTS
 

Gradi se Beograd budućnosti: Vozom direktno do aerodroma, kineske krtice se spremaju za "mali metro", a stiže i 100 autobusa za sedam novih gradskih linija​

Prenosi:Kurir Web
Sub, 09.05.2026. 6:55h
Komentariši

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Bulevar Despota Stefana.jpg

Foto: Printskrin, Beobuild
Gradski menadžer Miroslav Čučković najavio je velike infrastrukturne projekte u Beogradu, uključujući izgradnju saobraćajnog tunela, novu železničku vezu sa aerodromom "Nikola Tesla", dolazak novih vozova i uvođenje električnih autobusa do početka Ekspa 2027.

Slušaj vest
04:29


Gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković izjavio je u emisiji "U središtu pažnje" na Prvom programu Radio Beograda da je cilj da glavni grad do početka Ekspa 2027. bude potpuno saobraćajno povezan i spreman za dolazak miliona posetilaca. Najavio je izgradnju takozvanog "malog metroa", nove železničke veze sa aerodromom "Nikola Tesla", uvođenje novih vozova i električnih autobusa, kao i realizaciju velikih infrastrukturnih projekata širom grada.

Prema rečima Čučkovića, aktivnosti su podeljene u dve ključne teme – pripremu za Ekspo i "realizaciju velikih saobraćajnih rešenja" planiranih za naredni vek, a cilj je da Beograd 15. maja naredne godine "potpuno spreman dočeka milione posetilaca", a da je ključni deo tog plana železničko povezivanje centra grada sa aerodromom "Nikola Tesla" i prostorom Ekspa.

- Stanice 'Prokop' i 'Novi Beograd' biće glavna mesta presedanja. Pruga će ići direktno do aerodroma, a stanica na samom aerodromu biće 'toplom vezom' – natkrivenim mostom sa potpunim komforom – povezana sa aerodromskom zgradom - objasnio je Čučković.
Potvrdio je da je rok za završetak pruge, železničke stanice i nabavku novih vozova upravo početak Ekspa. Vlada je, kako navodi, već kupila devet garnitura vozova za liniju do aerodroma, dok prvi vozovi stižu u novembru. Takođe, kako je istaknuto, planirano je uvođenje 100 novih električnih autobusa na sedam novih gradskih linija koje će voditi ka Ekspu.

"Mali metro" i tunel ispod Beograda​

Jedan od, kako je rečeno, najambicioznijih projekata je izgradnja saobraćajnog tunela, takozvanog "malog metroa", koji će spojiti Bulevar despota Stefana i Ekonomski fakultet. Prema planu, tunel će biti dužine 2.400 metara i predstavljaće direktnu vezu između Pančevačkog mosta i novog Savskog mosta.
Mali metro

Foto: Gemini ilustracija
- Ovaj tunel će se graditi krticama, baš kao i železnički tunel za metro. Za razliku od Terazijskog tunela, ovaj će imati dve potpuno nezavisne cevi - naveo je Čučković.

Izgradnja metroa: Gde će biti najkritičnije?​

Govoreći o prvoj liniji metroa, Čučković je precizirao da će mašine (krtice) da se kreću sa dve strane – iz Makiša i sa Pančevačkog mosta – a cilj je da se, kako je naglasio, sretnu na Sajmu za oko 550 dana rada.

- Najkritičnije će biti na mestima gde ćemo morati potpuno da zatvorimo saobraćaj. Prvo je ulaz mašine iz pravca Makiša, gde će već ove godine biti zatvorena Vodovodska ulica u Žarkovu. Druga krizna tačka je raskrsnica Požeške i Blagoja Parovića na Banovom brdu - objasnio je gradski menadžer.

Novi mostovi i turističke atrakcije​

Čučković je najavio da će Novi savski most biti tri puta širi od prethodnog, sa nezavisnim tramvajskim trakama, pešačkim i biciklističkim stazama. Njegov raspon u vodi, kako je naveo, biće 166 metara, što bi trebalo da omogući nesmetan prolaz kruzera.
Miroslav Čučković

Foto: Kurir Televizija
Najavio je i izgradnju panoramskog točka na novobeogradskoj strani prečnika 80 metara, sa 40 klimatizovanih kapsula, kao i pretvaranje Starog železničkog mesta u pešačko-biciklistički, sa vidikovcima.
- To će biti most na kojem se ne žuri, namenjen za uživanje porodica i zaljubljenih parova, dok će ostali mostovi služiti za brži protok saobraćaja - rekao je Čučković, navodeći da će tokom 2026. godine biti završeno i proširenje Ulice Jurija Gagarina u bulevar, kao i Bulevara patrijarha Pavla.
Kurir.rs/RTS
Zaista impresivno! Skoro mi rece jedan prijatelj koji je prvi put posle 15-ak godina posetio rodni Beograd da nije mogao da veruje koliko se grad promenio, naravno na bolje. Kaze, morao je da se stipa, da mozda nije san.
 
ovaj sam sebi pise sa dva naloga, kakva bruka i sramota
Који мислиш да је? Ја имам 3-4 фаворита ко би могао бити.

Verovao ti to ili ne, postoji jako puno ljudi ovde koji cene uspehe Srbije i zadovoljni su radom ove vlasti. Sigurno da treba da bude jos bolje, ali tu svi zajedno trebamo da radimo na tome.
Обично мафијаши, криминаци, пропалитети, празноглавци и они испраног мозга. Биће боље кад се цео СНС, ДОС, ДС и екипа отера у Забелу, а после на друштвено корисни рад. Кад већ толико воле да зидају и граде, могу да засуку рукаве, и да једном се презноје од поштеног рада, место крађе, пљачке, малверзација и слично.
 
Verovao ti to ili ne, postoji jako puno ljudi ovde koji cene uspehe Srbije i zadovoljni su radom ove vlasti. Sigurno da treba da bude jos bolje, ali tu svi zajedno trebamo da radimo na tome.
zaradi ti tvoju dnevnicu koji uspesi srbije? par autoputeva?

pa svuda se grade putevi, kada srpski inzenjeri pocnu da probijaju gradjevinske rekorde kao sto je to SFRJ radila onda cemo pricati. Ajde metro da naprave pre 2040
 
zaradi ti tvoju dnevnicu koji uspesi srbije? par autoputeva?

pa svuda se grade putevi, kada srpski inzenjeri pocnu da probijaju gradjevinske rekorde kao sto je to SFRJ radila onda cemo pricati. Ajde metro da naprave pre 2040
U Srbiji se u poslednjih 10-ak godina izgradilo preko 600 km brzih saobracajnica, sto je vise nego u prethodnih 60 godina.
 
Naprotiv, vrhunskog su kvaliteta (130 km/h). Takodje, Srbija je nisko zaduzena zemlja, tako da ima dosta para za novu infrastrukturu.
Замајавање.
Од почетка 2026. године, Србија нема критично висок ниво јавног дуга у односу на БДП, са односом од приближно 44%–47%, што је испод границе од 60% прописане Мастрихтским критеријумима. Међутим, земља се суочава са високим и скупим трошковима задуживања за тај дуг у поређењу са просеком ЕУ и има висок ниво дуга домаћинстава. Кључни детаљи о дужничкој ситуацији у Србији: Јавни дуг према БДП-у: Јавни дуг се сматра умереним, са прогнозама да ће до краја 2025./почетком 2026. године бити око 44,5% до 47,4% БДП-а. Трошкови задуживања: Србија плаћа високу каматну стопу на свој дуг, у просеку око 4,1% прошле године, што је знатно више од просека ЕУ (отприлике 2,3%). Спољни дуг: Спољни дуг (новац који се дугује страним кредиторима) је порастао, достигавши преко 60% БДП-а у 2024. години, што изазива забринутост због трошкова отплате. Дуг домаћинстава: Грађани се суочавају са „епидемијом задуживања“ са високим нивоима потрошачких и готовинских кредита за покривање основних животних трошкова. Изложеност спољном дугу: Иако је већина дуга јавна, постоји забринутост због потенцијалног „скривеног дуга“ од страних инфраструктурних кредита, иако се сматра релативно малим у поређењу са другим иницијативама „Појас и пут“. Иако влада одржава управљив однос дуга и БДП-а, укупни трошкови задуживања и притисак на финансије домаћинстава су високи.
 
U Srbiji se u poslednjih 10-ak godina izgradilo preko 600 km brzih saobracajnica, sto je vise nego u prethodnih 60 godina.

Tražio sam ti već da navedeš eksplicitno:

- Ukupan broj km autoputa izgrađenih u periodu 1966-2026.
- Ukupan broj km autoputa koji su izgrađeni za vreme SNS vlasti, ali koji su pogođeni od strane DS vlasti
- Ukupan broj km autoputa koji su pogođeni i izgrađeni za vreme SNS vlasti

Dok ne vidimo detaljnu analizu, ja ovu tvoju tvrdnju neću uzimati zdravo za gotovo.
 
Tražio sam ti već da navedeš eksplicitno:

- Ukupan broj km autoputa izgrađenih u periodu 1966-2026.
- Ukupan broj km autoputa koji su izgrađeni za vreme SNS vlasti, ali koji su pogođeni od strane DS vlasti
- Ukupan broj km autoputa koji su pogođeni i izgrađeni za vreme SNS vlasti

Dok ne vidimo detaljnu analizu, ja ovu tvoju tvrdnju neću uzimati zdravo za gotovo.
Ма и да је његова тврдња неким чудом тачна, то је урађено лоше и наплаћено десет пута више него што треба да буде.
Њима није овде циљ да деле истину него пропаганду.
Сећам се чланака у новинама када је Милошевић давао изјаве како је Југославија/Србија бити лидер у Европи или тако неке будалаштине.
Слична ствар овде. Покренули машинерију испирања мозга.
Заборавите безакоње, криминалце у униформама, рекете, малверзације, преваре, издаје, немар, охолост и приземност, само Гледајте у БГ на води и станове тамо који су фушерај али које нећете моћи да приуштите икада. Један земљотрес и има све да се сручи, и онда ће опет бити "несреће се дешавају."
 
Ne moraš mene ubeđivati da budem protiv SNS, ja jedva čekam da im vidim leđa svakako.

Što se tiče autoputeva, pitam ga zato što je slično nešto izjavio njegov vođa pre neki dan, pa sad pošto je to počelo da se masovno koristi kao propagandna tema, interesuje me imaju li podatke da podrže tu tvrdnju.
 
Ne moraš mene ubeđivati da budem protiv SNS, ja jedva čekam da im vidim leđa svakako.

Što se tiče autoputeva, pitam ga zato što je slično nešto izjavio njegov vođa pre neki dan, pa sad pošto je to počelo da se masovno koristi kao propagandna tema, interesuje me imaju li podatke da podrže tu tvrdnju.
Ако немају, измислиће, као што раде манипулацију БДПа и дуга.
 
Изградња путева у Србији је приметно висока, при чему неки пројекти коштају преко 10–20 милиона евра по километру због директних међудржавних уговора (избегавајући конкурентске тендере), недостатка транспарентности, значајних кашњења пројеката, високих трошкова рехабилитације нових путева и скупе експропријације земљишта. Ови пројекти се често финансирају путем страних кредита, стварајући висок дуг док се удвостручују првобитне процене. Кључни фактори за високе трошкове укључују: Недостатак јавних тендера: Уместо конкурентског надметања, влада често потписује међудржавне споразуме са земљама попут Кине, Русије, Турске и САД, заобилазећи стандардне процедуре које би могле смањити трошкове. Високи проблеми са корупцијом и транспарентношћу: Извештаји указују на то да се значајни делови средстава губе због лошег надзора, што доводи до тога да су коначни трошкови далеко већи од почетних процена. Рехабилитација нових путева: Путеви често захтевају опсежне поправке убрзо након завршетка - као што је у Грделичкој клисури - због лошег планирања и пројектовања, што додатно повећава трошкове. Сложен терен и експропријација: Пројекти често пролазе кроз изазован терен, а трошкови куповине земљишта од становника могу бити високи, посебно када се пројекти журе, што ствара огромне трошкове за експропријацију. Лош почетни дизајн и кашњења: Пројекти, као што је Моравски коридор, често имају продужене рокове, што доводи до тога да се трошкови удвоструче или утроструче током времена. Ови фактори значе да километар пута у Србији може коштати најмање двоструко више од пута исте дужине у другим деловима Европе.
 
Tražio sam ti već da navedeš eksplicitno:

- Ukupan broj km autoputa izgrađenih u periodu 1966-2026.
- Ukupan broj km autoputa koji su izgrađeni za vreme SNS vlasti, ali koji su pogođeni od strane DS vlasti
- Ukupan broj km autoputa koji su pogođeni i izgrađeni za vreme SNS vlasti

Dok ne vidimo detaljnu analizu, ja ovu tvoju tvrdnju neću uzimati zdravo za gotovo.
Ja sam to vec ranije postavljao ovde, konkretne cifre. I o putevima, i o dugu, o BDP-u, platama, penzijama, stabilnosti dinara, ... sve zivo. Ali sta ja tu mogu kad se citava blokaderska "kampanja" svodi na ogoljeno negiranje realnosti. I sad ti mene ovde pitas da ja opet ponavljam istu stvar.

Vidi, ja sam navikao na argumentovanu diskusiju. Ali ne mogu fizicki da postignem da odgovaram argumentima na sve besmislice. Naime, daleko je lakse smisljati besmislice nego argumentovano na njih odgovarati. Tu si u hiljadu puta vecoj prednosti od mene. Dok ja odgovorim na jednu, ti izadjes sa jos deset.
 
Odlicna vest! SAD potvrdile ucesce na Expu 2027. Srbija se ubrzano razvija.

Мали: Потврда учешћа САД важан сигнал за Србију и њен развој

Учешће САД на изложби у Београду велико признање за Србију

БЕОГРАД – Министар финансија и први потпредседник Владе Србије Синиша Мали саопштио је да је данас у Београду потписан уговор о учешћу Сједињених Америчких Држава на предстојећој изложби, оценивши да је реч о потврди значаја Србије и великој развојној шанси за земљу.
https://www.politika.rs/scc/clanak/...esca-sad-vazan-signal-za-srbiju-i-njen-razvoj
 
Ja sam to vec ranije postavljao ovde, konkretne cifre. I o putevima, i o dugu, o BDP-u, platama, penzijama, stabilnosti dinara, ... sve zivo. Ali sta ja tu mogu kad se citava blokaderska "kampanja" svodi na ogoljeno negiranje realnosti. I sad ti mene ovde pitas da ja opet ponavljam istu stvar.

Vidi, ja sam navikao na argumentovanu diskusiju. Ali ne mogu fizicki da postignem da odgovaram argumentima na sve besmislice. Naime, daleko je lakse smisljati besmislice nego argumentovano na njih odgovarati. Tu si u hiljadu puta vecoj prednosti od mene. Dok ja odgovorim na jednu, ti izadjes sa jos deset.
Све што је наведено са моје стране су чињенице, то што ти имаш задатак да понављаш режимске лажи и фатаморгане, то је до тебе, без обзира чији си клон налог.
 
Све што је наведено са моје стране су чињенице, то што ти имаш задатак да понављаш режимске лажи и фатаморгане, то је до тебе, без обзира чији си клон налог.
Jedan moj prijatelj je bas pre neki dan vozio Milosem Velikim i kaze da nije "fatamorgana". I kome ja sad da verujem, tebi ili njemu?
 
Jedan moj prijatelj je bas pre neki dan vozio Milosem Velikim i kaze da nije "fatamorgana". I kome ja sad da verujem, tebi ili njemu?
Ја нисам рекао да није изграђен, ја сам рекао да је жестоки фушерај који је наплаћен по ненормалној цени, за који је извађен дуг са великом каматом. Читај написано.
 
Urušavanje novog puta u Kragujevcu, u blizini naučnog kompleksa Centar izvrsnosti, dogodilo se krajem novembra 2025. godine, izazivajući veliku zabrinutost građana i pažnju javnosti. [1, 2, 3]
Ključni detalji urušavanja:
  • Lokacija: Put se urušio kod kompleksa Centar izvrsnosti u Kragujevcu, a prema izveštajima, došlo je do obrušavanja potpornih zidova i dela pristupne saobraćajnice.
  • Vreme: Incident se dogodio 28. novembra 2025. nakon višednevne kiše i snega.
  • Uzroci: Prema navodima izvođača radova, kompanije RP Invest, nepovoljni vremenski uslovi (kiša i sneg) doveli su do odronjavanja, tvrdeći da je stanje "pod kontrolom". Međutim, izveštaji ukazuju da je investitor gradio bez potrebne građevinske dozvole, a teren je bio potkopan usled izgradnje objekta.
  • Posledice: Put je bio vidno oštećen i nestabilan, a nadležne inspekcije su izašle na teren radi uviđaja
 
Urušavanje potpornih zidova i kosina na Koridoru 10, posebno u Grdeličkoj klisuri i kod Predejana (2017–2018), izazvalo je veliku pažnju javnosti zbog višestrukog pada konstrukcija tokom izgradnje. Nadležni su tada incidente nazivali "normalnim" za zahtevne projekte, dok su stručnjaci ukazivali na pogrešne tipove potpora. [1, 2, 3, 4]
Ključne činjenice o urušavanju na Koridoru 10 (Grdelica/Predejane):
  • Učestalo obrušavanje: Potporni zid na južnom kraku Koridora 10 urušavao se više puta, a stručnjaci su predviđali dalja rušenja usled klizišta.
  • Reakcije i odgovornost: Ministarstvo građevinarstva podnelo je prijave Sudu časti protiv 16 inženjera, a izvođač radova (španska kompanija "Azvi") bio je dužan da sanira štetu o svom trošku.
  • Stav Koridora Srbije: Zvaničnici su tvrdili da obrušavanje tokom gradnje nije neobično i da su podzemne vode i klizišta normalna pojava na velikim projektima.
  • Sanacija i završetak: I pored rušenja, najavljivano je da će deonica biti završena u roku, te da će se "sporno brdo srušiti" radi stabilizacije.
  • Novija situacija: Problemi sa klizištima i odronima na putevima u Srbiji, uključujući klizišta na novim saobraćajnicama, zabeleženi su i u kasnijim godinama (npr. 2021, 2024), što ukazuje na stalne izazove sa geologijom i kvalitetom izvođenja radova. [1, 2, 3, 4, 5, 6]
 
Prema izveštajima iz maja 2025. godine, usled jakog nevremena došlo je do obrušavanja krovne konstrukcije/nadstrešnice sa zgrade u Mladenovcu. [1]
Ključne informacije o tom događaju:
  • Incident: Konstrukcija krova se obrušila na glavnu ulicu tokom oluje.
  • Rekonstrukcija: Prema navodima, krov koji se srušio bio je rekonstruisan manje od godinu dana pre incidenta.
  • Nadzorne kamere: Snimci sa nadzornih kamera zabeležili su trenutak pada. [1, 2, 3]
Često se u javnom diskursu ovaj događaj pominje zajedno sa drugim infrastrukturnim problemima, ali se konkretno ovaj pad krovne konstrukcije u Mladenovcu dogodio u maju 2025. usled vremenskih nepogoda. [1]
 

Back
Top