- Poruka
- 42.025
Ауторска тема.Кажу руски малигни утицај, како онда назвати ову диспропорцију?Србија је на незгодном географском простору НАТО утицаја, прогнозе шта ће бити са Србије у смислу потенцијалног озбиљнијег војног сукоба НАТО и Русије.Да ли је реално остати неутралан у смислу војних савеза?Чему се надати, којем Богу се молити?
BEOGRAD - Srbija je od 2006, kada je postala članica Partnerstva za mir s NATO alijansom, do danas konstantno unapređivala saradnju s najvećom vojnom alijansom na svijetu.
Iako se Srbija, s obzirom na politiku vojne neutralnosti, opredijelila za vojnu saradnju i s NATO-om i s Rusijom, prema podacima Centra za bezbjednosnu politiku, Srbija u znatno većoj mjeri sarađuje s NATO članicama nego s Rusijom. Prema podacima ovog centra, od 2006. do 2017. godine Srbija je učestvovala u više od 150 vježbi s NATO članicama, dok je u istom periodu održala 12 vježbi s Rusijom i njenim partnerima.
Nakon početka rata u Ukrajini Srbija je uvela moratorijum na sve vojne vježbe, ali je ove godine, nakon sastanka Dereka Šolea, specijalnog izaslanika američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, i Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, Srbija odlučila da nastavi seriju vježbi s vojskom SAD i desetak drugih NATO zemalja "Platinasti vuk", koje se od 2014. održavaju u Srbiji. Ova vježba osmišljena je kao poligon za saradnju Vojske Srbije s vojskama članicama NATO-a za uvježbavanje učešća u vojnim misijama održavanja mira širom svijeta.
Inače, zbog rata u Ukrajini Srbija je prisiljena da smanji vojnu saradnju s Rusijom, i to ne samo zbog političkih obaveza usklađivanja svoje spoljne politike s politikom EU u vezi s Rusijom. Naime, zbog rata u Ukrajini Rusija je prisiljena da otkazuje brojne ugovore koje ima s međunarodnim partnerima o prodaji oružja i opreme, kao i njihovog održavanja, jer su potrebe za ovom opremom značajne zbog velikih vojnih gubitaka u Ukrajini. Stručni vojni portal Balkanska bezbednosna mreža nedavno je objavio intervju s neimenovanim NATO zvaničnikom u kojem je istaknuto da zbog ovih problema vojna saradnja Srbije i Rusije nema perspektivu. Što se tiče saradnje s Kinom, u ovom intervjuu je istaknuto da Srbija može da nabavlja opremu iz te zemlje, ali da mora biti svjesna da će zbog tenzija između Zapada i Kine biti teže u mogućnosti da nabavlja zapadnu vojnu opremu, posebno sofisticiranu, jer se zapadni partneri brinu da bi to ugrozilo tajnost tehnologije. Inače, to ne bi bio prvi slučaj da NATO vojna industrija otkazuje ugovore zbog bezbjednosnih rizika. SAD su, na primjer, isključile Tursku iz programa nabavke borbenog aviona pete generacije F-35 nakon što je ta zemlja nabavila ruski protivvazdušni sistem S-400.
Odluka Srbije da izuzme vježbu "Platinasti vuk" iz moratorijuma izazvala je veliku pažnju međunarodne javnosti, a reagovala je i Vlada Rusije.
Dmitri Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je da će ta zemlja pažljivo pratiti sve što se dešava na toj vježbi.
Ministarstvo odbrane Srbije izuzimanje ove vježbe iz moratorijuma opravdalo je potrebom da ta zemlja nastavi sa ispunjavanjem svojih međunarodnih obaveza. Ova vježba biće održana po sedmi put između 16. i 30. juna, a pored Vojske Srbije učestvovaće i vojske SAD, Velike Britanije i još desetak vojski NATO zemalja.
I Ambasada SAD u Beogradu je pozdravila odluku Srbije, istakavši da ta zemlja veoma cijeni srpsku vojsku i njeno liderstvo. Istakli su da su posvećeni jakom bilateralnom i odbrambenom partnerstvu s fokusom na mir i stabilnost u regionu.
Što se tiče saradnje Srbije i NATO-a, u toj alijansi ističu da je partnerstvo produbljeno 2015. godine, kada je Srbija s Alijansom usaglasila prvi dvogodišnji Individualni partnerski akcioni plan IPAP.
"Srbija je trenutno u procesu tranzicije prema novom Individualnom prilagođenom parnerskom programu (ITPP), koji pruža unaprijeđeni okvir koji je skrojen specijalno za potrebe ispunjavanja ciljeva svake od partnerskih zemalja u njihovoj saradnji s NATO-om", kažu u toj alijansi.
Srbija je održavala i direktne vojne vježbe s NATO-om, od kojih je vjerovatno najpoznatija vježba "Srbija 2018", kojoj je Srbija bila domaćin. Vježba je uključivala oko 2.000 učesnika iz 40 zemalja, a cilj je treniranje međunarodne saradnje u slučaju katastrofalnog zemljotresa. Kao zemlja učesnik, Srbija je u ovom tipu NATO vježbi učestvovala pet puta.
BEOGRAD - Srbija je od 2006, kada je postala članica Partnerstva za mir s NATO alijansom, do danas konstantno unapređivala saradnju s najvećom vojnom alijansom na svijetu.
Iako se Srbija, s obzirom na politiku vojne neutralnosti, opredijelila za vojnu saradnju i s NATO-om i s Rusijom, prema podacima Centra za bezbjednosnu politiku, Srbija u znatno većoj mjeri sarađuje s NATO članicama nego s Rusijom. Prema podacima ovog centra, od 2006. do 2017. godine Srbija je učestvovala u više od 150 vježbi s NATO članicama, dok je u istom periodu održala 12 vježbi s Rusijom i njenim partnerima.
Nakon početka rata u Ukrajini Srbija je uvela moratorijum na sve vojne vježbe, ali je ove godine, nakon sastanka Dereka Šolea, specijalnog izaslanika američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, i Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, Srbija odlučila da nastavi seriju vježbi s vojskom SAD i desetak drugih NATO zemalja "Platinasti vuk", koje se od 2014. održavaju u Srbiji. Ova vježba osmišljena je kao poligon za saradnju Vojske Srbije s vojskama članicama NATO-a za uvježbavanje učešća u vojnim misijama održavanja mira širom svijeta.
Inače, zbog rata u Ukrajini Srbija je prisiljena da smanji vojnu saradnju s Rusijom, i to ne samo zbog političkih obaveza usklađivanja svoje spoljne politike s politikom EU u vezi s Rusijom. Naime, zbog rata u Ukrajini Rusija je prisiljena da otkazuje brojne ugovore koje ima s međunarodnim partnerima o prodaji oružja i opreme, kao i njihovog održavanja, jer su potrebe za ovom opremom značajne zbog velikih vojnih gubitaka u Ukrajini. Stručni vojni portal Balkanska bezbednosna mreža nedavno je objavio intervju s neimenovanim NATO zvaničnikom u kojem je istaknuto da zbog ovih problema vojna saradnja Srbije i Rusije nema perspektivu. Što se tiče saradnje s Kinom, u ovom intervjuu je istaknuto da Srbija može da nabavlja opremu iz te zemlje, ali da mora biti svjesna da će zbog tenzija između Zapada i Kine biti teže u mogućnosti da nabavlja zapadnu vojnu opremu, posebno sofisticiranu, jer se zapadni partneri brinu da bi to ugrozilo tajnost tehnologije. Inače, to ne bi bio prvi slučaj da NATO vojna industrija otkazuje ugovore zbog bezbjednosnih rizika. SAD su, na primjer, isključile Tursku iz programa nabavke borbenog aviona pete generacije F-35 nakon što je ta zemlja nabavila ruski protivvazdušni sistem S-400.
Odluka Srbije da izuzme vježbu "Platinasti vuk" iz moratorijuma izazvala je veliku pažnju međunarodne javnosti, a reagovala je i Vlada Rusije.
Dmitri Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je da će ta zemlja pažljivo pratiti sve što se dešava na toj vježbi.
Ministarstvo odbrane Srbije izuzimanje ove vježbe iz moratorijuma opravdalo je potrebom da ta zemlja nastavi sa ispunjavanjem svojih međunarodnih obaveza. Ova vježba biće održana po sedmi put između 16. i 30. juna, a pored Vojske Srbije učestvovaće i vojske SAD, Velike Britanije i još desetak vojski NATO zemalja.
I Ambasada SAD u Beogradu je pozdravila odluku Srbije, istakavši da ta zemlja veoma cijeni srpsku vojsku i njeno liderstvo. Istakli su da su posvećeni jakom bilateralnom i odbrambenom partnerstvu s fokusom na mir i stabilnost u regionu.
Što se tiče saradnje Srbije i NATO-a, u toj alijansi ističu da je partnerstvo produbljeno 2015. godine, kada je Srbija s Alijansom usaglasila prvi dvogodišnji Individualni partnerski akcioni plan IPAP.
"Srbija je trenutno u procesu tranzicije prema novom Individualnom prilagođenom parnerskom programu (ITPP), koji pruža unaprijeđeni okvir koji je skrojen specijalno za potrebe ispunjavanja ciljeva svake od partnerskih zemalja u njihovoj saradnji s NATO-om", kažu u toj alijansi.
Srbija je održavala i direktne vojne vježbe s NATO-om, od kojih je vjerovatno najpoznatija vježba "Srbija 2018", kojoj je Srbija bila domaćin. Vježba je uključivala oko 2.000 učesnika iz 40 zemalja, a cilj je treniranje međunarodne saradnje u slučaju katastrofalnog zemljotresa. Kao zemlja učesnik, Srbija je u ovom tipu NATO vježbi učestvovala pet puta.
