ludishinter
Domaćin
- Poruka
- 4.194
Upravo završena poseta predsednika Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva Srbiji ima dva zanimljiva simbolička značenja. Naime, reč je o prvoj poseti šefa ruske države Srbiji kao nezavisnoj državi. Takođe, poseta je bila 20. oktobra, na 65. godišnjicu oslobođenja Beograda od nemačkog okupatora zajedničkom borbom partizanskih jedinica i Crvene armije. Međutim, ta poseta realno ima i istorijski značaj zbog izuzetno važnog i sadržajnog, dugoročno trasiranog ekonomskog i političkog partnerstva. Ona će, verovatno, staviti tačku na brojne kontroverze i spekulacije u Srbiji o karakteru i budućnosti odnosa Srbije i Rusije. Reč je pre svega, o tvrdnjama da su dugoročni i krupni ekonomski aranžmani sa Rusijom cena njene snažne podrške teritorijalnom integritetu Srbije, odnosno njenog stava o Kosovu.
Istina je, međutim, da se odnosi među državama danas, kao i oduvek, zasnivaju na realnim ekonomskim i političkim interesima. Odnosi Srbije i Rusije prvenstveno imaju karakter strateškog ekonomskog partnerstva. Reč je, naime, o velikim projektima u oblasti energetike (NIS, „Južni tok“, podzemna skladišta gasa), koji za Srbiju imaju ogroman dugoročni ekonomski značaj. Tu je, takođe, izgradnja velikih infrastrukturnih objekata (beogradski metro, železnička stanica Prokop, luke na Dunavu), obnova Đerdapa, dolazak „Gasprom banke“, dalje širenje liste proizvoda iz Srbije koji će se bescarinski uvoziti u Rusiju itd. I, najzad, reč je o izuzetno važnom i povoljnom kreditu u iznosu od jedne milijarde dolara za finansiranje ključnih infrastrukturnih objekata i za sanaciju budžetskog deficita Srbije. Sve to govori da nije reč o kratkoročnom, već o dugoročnom i strateškom partnerstvu Srbije sa Rusijom. S tim je, svakako, u vezi i interes Rusije da, ne samo ekonomski, već i politički bude prisutna na Balkanu, posebno u Srbiji kao strateški bitnoj i prijateljskoj državi, za čiji se teritorijalni integritet energično zalaže. Rusija je, takođe, garant Dejtonskog sporazuma, pa se i na taj način javlja kao političko-bezbednosni činilac na Balkanu.
S obzirom na to da se veoma odužio i iskomplikovao proces evrointegracije Srbije, dosta su prisutne i teze da intenziviranje ekonomske i političke saradnje sa Rusijom predstavlja uvod u zaokret strateškog spoljnopolitičkog kursa Srbije ka Istoku, to jest Rusiji i Kini. To, naravno, nije tačno, kao što nije tačno ni to da će ubrzanje procesa evrointegracije Srbije dovesti do revidiranja njene dugoročne ekonomske i političke saradnje sa Rusijom. Uostalom, Srbija praktično samo sa EU i sa Rusijom ima dugoročne strateške, prvenstveno ekonomske interese i odnose. O tome najbolje svedoči podatak da u ukupnoj ekonomskoj razmeni Srbije sa svetom, EU i Rusija učestvuju sa 66 odsto, odnosno sa dve trećine! Takođe, Rusija i EU su strateški ekonomski partneri visokog nivoa. Zato Rusija podržava pristupanje Srbije EU jer će time dobiti još jedan siguran most saradnje sa Evropom.
http://www.blic.rs/temadana.php?id=116949
Istina je, međutim, da se odnosi među državama danas, kao i oduvek, zasnivaju na realnim ekonomskim i političkim interesima. Odnosi Srbije i Rusije prvenstveno imaju karakter strateškog ekonomskog partnerstva. Reč je, naime, o velikim projektima u oblasti energetike (NIS, „Južni tok“, podzemna skladišta gasa), koji za Srbiju imaju ogroman dugoročni ekonomski značaj. Tu je, takođe, izgradnja velikih infrastrukturnih objekata (beogradski metro, železnička stanica Prokop, luke na Dunavu), obnova Đerdapa, dolazak „Gasprom banke“, dalje širenje liste proizvoda iz Srbije koji će se bescarinski uvoziti u Rusiju itd. I, najzad, reč je o izuzetno važnom i povoljnom kreditu u iznosu od jedne milijarde dolara za finansiranje ključnih infrastrukturnih objekata i za sanaciju budžetskog deficita Srbije. Sve to govori da nije reč o kratkoročnom, već o dugoročnom i strateškom partnerstvu Srbije sa Rusijom. S tim je, svakako, u vezi i interes Rusije da, ne samo ekonomski, već i politički bude prisutna na Balkanu, posebno u Srbiji kao strateški bitnoj i prijateljskoj državi, za čiji se teritorijalni integritet energično zalaže. Rusija je, takođe, garant Dejtonskog sporazuma, pa se i na taj način javlja kao političko-bezbednosni činilac na Balkanu.
S obzirom na to da se veoma odužio i iskomplikovao proces evrointegracije Srbije, dosta su prisutne i teze da intenziviranje ekonomske i političke saradnje sa Rusijom predstavlja uvod u zaokret strateškog spoljnopolitičkog kursa Srbije ka Istoku, to jest Rusiji i Kini. To, naravno, nije tačno, kao što nije tačno ni to da će ubrzanje procesa evrointegracije Srbije dovesti do revidiranja njene dugoročne ekonomske i političke saradnje sa Rusijom. Uostalom, Srbija praktično samo sa EU i sa Rusijom ima dugoročne strateške, prvenstveno ekonomske interese i odnose. O tome najbolje svedoči podatak da u ukupnoj ekonomskoj razmeni Srbije sa svetom, EU i Rusija učestvuju sa 66 odsto, odnosno sa dve trećine! Takođe, Rusija i EU su strateški ekonomski partneri visokog nivoa. Zato Rusija podržava pristupanje Srbije EU jer će time dobiti još jedan siguran most saradnje sa Evropom.
http://www.blic.rs/temadana.php?id=116949