Srbija ide na referendum o poverenju predsedniku Vučiću

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
"Predsednik Srbije citirao je samo fragment našeg istraživanja, ne uzimajući u obzir i druge detalje", kaže za N1 programski direktor te organizacije Raša Nedeljkov. "Mi nismo ulazili u to da li je taj savetodavni referendum pravno moguć, pošto nije, i protivzakonit je i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi", kazao je Nedeljkov.


Predsednik Aleksandar Vučić zatražio je od opozicije da zatraži održavanje tzv. savetodavnog referenduma o predsedniku, kako bi se utvrdila podrška koju ima među građanima. Vučić je u postu na Instagramu naveo da je CRTA saopštila da je ogromna većina građana za njegovu smenu. Kako je istraživanje CRTA navelo predsednika i SNS da ponovo pokrene priču o takozvanom savetodavnom referendumu.

„CRTA godinama radi istraživanjima, kvantitativna i kvalitativna, pokušavamo da razumemo bolje probleme kako bismo ponudili potencijalna rešenja. Istraživanje u decembru smo naručili sami, naručili i platili našim sredstvima, koristili smo svoje kapacitete“, kazao je Nedeljkov u emisiji N1 Studio Live.

Među ključnim nalazima, on navodi rezultate na pitanje o tome koliki procenat građana podržava proteste i studentske blokade na kojima se traži da institucije počnu da rade svoj posao.

„Radi se o 60 posto građana koji podržavaju proteste. Zabrinjava podatak koliki je procenat ljudi stava da živimo u ozbiljnoj krizi, a to kaže 70 posto ljudi. Stav da zemlja ide u pogrešnom pravcu ima 60 posto ispitanih. To znači da je čak i birače koji su na izborima davali svoju podršku nekima iz vlasti, nakon tragedije u Novom Sadu, ona dovela do najdubljih osećaja zabrinutosti, straha, uplašenosti“, naglasio je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, to je okolnost koju mi kao društvo, a pre svega institucije treba da razumeju.

„Ali, vidimo da se predstavnici institucija bave samim sobom i ulaze lako u manipulacije protivzakonske i protivustavne i pokazuju da nisu dostojni funkcije koje obavljaju. Javno-mnjenjskim istraživanjima se proveravaju stavovi građana o različitim političkim pitanjima. Jedno od pitanja koje je vlast stavila sama na dnevni red jeste izlaz iz krize kroz vanredne izbore. Oni su najavljeni krajem prošle godine za početak ove godine. Jedan od načina izlaska iz krize bio je i tzv. savetodavni referendum o poverenju predsedniku“, podseća Nedeljkov.

Nedeljkov naglašava da u istraživanju nisu zaključivali da li je savetodavni referendum moguć ili ne.

„Nismo ulazili u to da li je on moguć, pošto nije, i protivzakonit i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi. I to je nešto što smo proveravali s građanima. I oni ne misle da je bilo kakav referendum uopšte način za izlazak iz političke krize, odnosno, građani vide krivičnu odgovornost u onim firmama, javnim ili privatnim, koje su trebale da kontrolišu izgradnju ili rekonstrukciju železničke stanice. U drugom koraku vide nadležne ministre. A kada govorimo o političkoj odgovornosti, e tu se vidi odgovornost nadležnih ministara, i na drugom mestu građani vide odgovornost predsednika“, rekao je Nedeljkov.

Kako je rekao, nikakav referendum nije rešenje za izlazak iz krize.

„I građani su prepoznali taj spin, kao što su ga videli i studenti“, dodao je.

I na tom hipotetičkom referendumu, građani Vučiću ne bi dali podršku, 52 odsto ispitanih glasalo bi protiv njegovog ostanka na funkciju predsednika.

„To je poruka da on nije tema. To je za nas najveće razočarenje, da najviši državni funkcioneri sa toliko političkog iskustva ne mogu da shvate da se paradigma igre menja, nju su promenili studenti. Oni su u fokus sklonili sve one koji pokušavaju da skrenu pažnju na sebe, i reklsi su – ne, ti nisi važan, hoćemo zakon, hoćemo institucije“, naglašava programski direktor CRTA.

U studentima se, dodaje, vidi nada. „Vidimo potpuno časnu, nevinu snagu koja daje ozbiljnu podršku svim naporima da se konačno u Srbiji vlada na osnovu zakona a ne samovolje, pa ma ko to bio“, izjavio je.

Ana Brnabić je ponudiola 100 potpisa poslanika vladajuće koalicije za savetodavni referendum.

„Ja neću da se bavim tim jednim besmislenim pravnim nasiljem. Sto potpisa nije dovoljno. Nije dovoljno za šta? Za šta njima im treba 167 potpisa, za koji pravni postupak“, upitao je Nedeljkov.

On kaže da ako baš hoće, SNS sa trećinom poslanika može da pokrene postupak za razrešenje predsednika. „Referendum ne postoji. Oni zloupotrebljavaju jedan institut koji i ne može da bude korišćen u izbornim nadležnostima Skupštine Srbije. Ja bih vratio priču na ključne poruke – građani traže odgovornost institucija, a izlaz iz krize vide u tome da institucije, tj. tužilaštvo počne da radi svoj posao“, kaže.

Takođe, moraju da se objave svi tajni dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, kao i da građani prestanu da se obmanjuju da su ispunjeni svi zahtevi studenta, jer nisu.

„Očajnički potez“​

„Vučić citira mali fragment našeg istraživanja. Mi smo se juče našli u prvim sekundama Dnevnika RTS-a bez da je bilo ko od njih pozvao nekog istraživača CRTA da kaže o čemu se radi“, naveo je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, radi se o „očajničkom potezu predstavnika vlasti da skrenu pažnju“. „I da odu u ono u čemu imaju veliku moć, a to je kampanja – da se vratimo u vreme pritisaka i zastrašivanja, možemo da pretpostavimo nove spiskove onih koji podržavaju predsednika… I dalje, recimo, nemamo rešeno pitanje biračkog spiska. To je utakmica u kojoj oni kontrolišu svaki segment, a opet, to nije tema“, rekao je.

„Za to vreme se skida pažnja sa onoga što građani i mladi pokušavaju da pokrenu i ostave kao ključno putanje – a to je odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i činjenici da je država toliko ogrezla u korupciji da je ona počela da ubija ljude“, naglasio je.

Nedeljkov postavlja i pitanje „kakvim je to papirom Ana Brnabić mahala“.

„U vezi sa potpisima poslanika SNS koje su dali. Na šta su se oni tačno potpisali? Jesmo li videli blanko potpise? Jer, ne postoji nikakva inicijativa na koju bi se poslanici mogli potpisati. To vam je samo jedna ilustracija koliko je ovo pravni nonsens, zamajavanje javnosti i skretanje pažnje i manipulisanje viđeno više puta“, zaključio je Nedeljkov.
 

Šta bi Vučiću sad više odgovaralo – izbori ili referendum?

L. Valtner danas 18:15


U SNS ne znaju šta sa novonastalim okolnostima i protestima studenata, zato probaju razne taktike, od najave izbora, preko pritisaka i nasilja do svatodavnog referenduma o poverenju predsedniku države, Aleksandru Vučiću, iako je on svestan da je priča o referendum o njemu, čist „bonapartizam“, kažu sagovornici Danasa komentarišući šta u ovom momentu više odgovara naprednjacima, održavanje vanrednih izbora ili savetodavni referendum o povedenju predsedniku.

Od 1. novembra i pada nadstrešnice u Novom Sadu, koja je ubila 15 ljudi, pominjani su novi parlamentarni izbori, a Vučić je jednom čak i rekao da oni nisu nemogući.
Ali tokom prošle godine, Vučić je više puta pomenuo savetodavni referendum o poverenju njenu, da bi u utorak njegovo održavanje i najavio ukoliko opozicija preda 67 potpisa za inicijativu o takvom referendumu, što bi podržalo i 100 naprednjaka.

Zasad do inicijative nije došlo, ali se otvorilo pitanje, šta bi za Vučića u ovom trenutku bilo isplativije, novi izbori i savetodavni referedum koji su opozicija i deo stručne javnosti pravno osporili, bio bi održan u martu, aprilu ili maju.

Dragoljub Anđelković, za Danas kaže da je Vučić svestan da je njegova priča o referendum o njemu, čist „bonapartizam“, tj. zaklanjanje predsednika koji je protivustavno uzurpirao niz ovlašćenja, iza volje naroda koju on u velikoj meri lažno produkuje.
– Referendum te vrste mogao bi da prođe samo kada bi studenti, opozicija i generalno nezadovoljni građani, upali u njegovu zamku. Pošto se to nije desilo, a izazvan je nemali ne samo unutrašnji već i međunarodni odjek, našem spin diktatoru se ne isplati da na tome insistira. Stoga, vratiće se staroj „dobroj“ izbornoj prevari – smatra Anđelković.

Vučićevo pominjanje izbora, on komentariše rečima “kada Alek bez Kosova i demokratije ne zna šta će, seti se svojih poslovično nameštenih izbora, gde se unapred zna ishod, pa iz zato „galantno“ nudi”.
– Biračka mesta i dalje nisu pokrivena kamerama (koje su npr. u Bugarskoj, poznatoj po izbornim krađama, njih iskorenile), živimo u medijskom totalitarizmu, nema efikasnih mehanizama sprečavanja zloupotrebe budžeta i drugih nacionalnih resursa od strane režima. Sve to pruža Vučiću mogućnost da sprovodi izbore kao što je to radio, recimo, njegov kartel-autokratski kolega Norijega u Panami, pre nego što je završio u američkom zatvoru – opisuje on.

Odgovor demokratskih faktora na srpskoj društveno-političkoj sceni na njegove priče o izborima kao i o referendumu, kaže, trebalo bi da bude samo jedan: formirajmo tehničku vladu koja će sprovesti poštene izbore ili referendum o poverenju u predsednika, pa onda Vučiću biraj šta hoćeš od toga.
– Bilo šta što bi bilo sprovedeno pošteno, loše bi se završilo za nepošteni režim čiji je on noseći stub. Jer Vučiću odgovaraju izbori pod sadašnjim uslovima ili uz kozmetičku korekciju – konstatuje.
Dodaje da, ako bi izašao na referendum ili izbore na način koji proizlazi iz formiranja tehničke vlade (sa koministrima u ključnim resorima za kontrolu predizbornog i izbornog procesa, od finansijskog do bezbednosnog aspekta), u oba slučaja loše bi prošao.
– Zato za sada neće prihvatiti ni izbore, niti referendum, na transparentan način.Nudiće i dalje fejk izore pa povremeno ponovo i referendum, ne zato što misli da je to realno, već radi propagandnog efekta kod gledalaca njegovih sredstava masovnog dezinformisanja. Rečeno ne znači da u nekom trenutku neće pristati na pošteno odmeravanje snaga i formiranje tehničke vlade. Kada proceni da se Srbija toliko uskomešala da mu preti „rumunski scenario“, na taj način će pokušati da kupi vreme za beg iz zemlje – navodi Anđelković.
Dok Dejan Bursać, istraživač Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, smatra da u SNS ne znaju šta sa novonastalim okolnostima i protestima studenata.

– Svašta su pokušali da bi smanjili nezadovoljstvo, od delegitimizacije, pritisaka, svojhi pozitivnih kampanja, nasilja, najava izbora i sad najava referenduma. Nisam siguran šta im od toga radi posao. Oni to vrlo uredno mere u istraživanjima javnog mnejnja i fokus grupama i zasad vidimo da nemaju ujednačenu strategiju – kaže on odgovarajući na pitanje šta mu više odgovar referendum ili izbori.
Prema njegovim rečima, očigledno da se SNS komunikaciono baš ne snalazi najbolje u celoj ovoj situaciji koja traje još od novembra i pokušava razne taktike samo da bi izbegao da ispuni zahteve koji sad već očigledno zalaze u temelje te stranke.

– Jedna od taktika jeste bacanje dimne zastave sa referendumom, pa gledanje da li će se javnost i opozicione političke stranke “upecti” na to. Verovatno je generalna ideja da se prebaci fokus sa protesta i traženja odgovornosti na izjašnjavanje o Vučiću gde su u SNS svesni da je Vučić i dalje popularan i da mogu da se sakriju iza njegove ličnosti i rejtinga. Ali vidimo da oni nisu baš sigurni šta hoće – zaključuje Bursać.
 
"Predsednik Srbije citirao je samo fragment našeg istraživanja, ne uzimajući u obzir i druge detalje", kaže za N1 programski direktor te organizacije Raša Nedeljkov. "Mi nismo ulazili u to da li je taj savetodavni referendum pravno moguć, pošto nije, i protivzakonit je i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi", kazao je Nedeljkov.


Predsednik Aleksandar Vučić zatražio je od opozicije da zatraži održavanje tzv. savetodavnog referenduma o predsedniku, kako bi se utvrdila podrška koju ima među građanima. Vučić je u postu na Instagramu naveo da je CRTA saopštila da je ogromna većina građana za njegovu smenu. Kako je istraživanje CRTA navelo predsednika i SNS da ponovo pokrene priču o takozvanom savetodavnom referendumu.

„CRTA godinama radi istraživanjima, kvantitativna i kvalitativna, pokušavamo da razumemo bolje probleme kako bismo ponudili potencijalna rešenja. Istraživanje u decembru smo naručili sami, naručili i platili našim sredstvima, koristili smo svoje kapacitete“, kazao je Nedeljkov u emisiji N1 Studio Live.

Među ključnim nalazima, on navodi rezultate na pitanje o tome koliki procenat građana podržava proteste i studentske blokade na kojima se traži da institucije počnu da rade svoj posao.

„Radi se o 60 posto građana koji podržavaju proteste. Zabrinjava podatak koliki je procenat ljudi stava da živimo u ozbiljnoj krizi, a to kaže 70 posto ljudi. Stav da zemlja ide u pogrešnom pravcu ima 60 posto ispitanih. To znači da je čak i birače koji su na izborima davali svoju podršku nekima iz vlasti, nakon tragedije u Novom Sadu, ona dovela do najdubljih osećaja zabrinutosti, straha, uplašenosti“, naglasio je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, to je okolnost koju mi kao društvo, a pre svega institucije treba da razumeju.

„Ali, vidimo da se predstavnici institucija bave samim sobom i ulaze lako u manipulacije protivzakonske i protivustavne i pokazuju da nisu dostojni funkcije koje obavljaju. Javno-mnjenjskim istraživanjima se proveravaju stavovi građana o različitim političkim pitanjima. Jedno od pitanja koje je vlast stavila sama na dnevni red jeste izlaz iz krize kroz vanredne izbore. Oni su najavljeni krajem prošle godine za početak ove godine. Jedan od načina izlaska iz krize bio je i tzv. savetodavni referendum o poverenju predsedniku“, podseća Nedeljkov.

Nedeljkov naglašava da u istraživanju nisu zaključivali da li je savetodavni referendum moguć ili ne.

„Nismo ulazili u to da li je on moguć, pošto nije, i protivzakonit i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi. I to je nešto što smo proveravali s građanima. I oni ne misle da je bilo kakav referendum uopšte način za izlazak iz političke krize, odnosno, građani vide krivičnu odgovornost u onim firmama, javnim ili privatnim, koje su trebale da kontrolišu izgradnju ili rekonstrukciju železničke stanice. U drugom koraku vide nadležne ministre. A kada govorimo o političkoj odgovornosti, e tu se vidi odgovornost nadležnih ministara, i na drugom mestu građani vide odgovornost predsednika“, rekao je Nedeljkov.

Kako je rekao, nikakav referendum nije rešenje za izlazak iz krize.

„I građani su prepoznali taj spin, kao što su ga videli i studenti“, dodao je.

I na tom hipotetičkom referendumu, građani Vučiću ne bi dali podršku, 52 odsto ispitanih glasalo bi protiv njegovog ostanka na funkciju predsednika.



U studentima se, dodaje, vidi nada. „Vidimo potpuno časnu, nevinu snagu koja daje ozbiljnu podršku svim naporima da se konačno u Srbiji vlada na osnovu zakona a ne samovolje, pa ma ko to bio“, izjavio je.

Ana Brnabić je ponudiola 100 potpisa poslanika vladajuće koalicije za savetodavni referendum.

„Ja neću da se bavim tim jednim besmislenim pravnim nasiljem. Sto potpisa nije dovoljno. Nije dovoljno za šta? Za šta njima im treba 167 potpisa, za koji pravni postupak“, upitao je Nedeljkov.

On kaže da ako baš hoće, SNS sa trećinom poslanika može da pokrene postupak za razrešenje predsednika. „Referendum ne postoji. Oni zloupotrebljavaju jedan institut koji i ne može da bude korišćen u izbornim nadležnostima Skupštine Srbije. Ja bih vratio priču na ključne poruke – građani traže odgovornost institucija, a izlaz iz krize vide u tome da institucije, tj. tužilaštvo počne da radi svoj posao“, kaže.

Takođe, moraju da se objave svi tajni dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, kao i da građani prestanu da se obmanjuju da su ispunjeni svi zahtevi studenta, jer nisu.

„Očajnički potez“​

„Vučić citira mali fragment našeg istraživanja. Mi smo se juče našli u prvim sekundama Dnevnika RTS-a bez da je bilo ko od njih pozvao nekog istraživača CRTA da kaže o čemu se radi“, naveo je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, radi se o „očajničkom potezu predstavnika vlasti da skrenu pažnju“. „I da odu u ono u čemu imaju veliku moć, a to je kampanja – da se vratimo u vreme pritisaka i zastrašivanja, možemo da pretpostavimo nove spiskove onih koji podržavaju predsednika… I dalje, recimo, nemamo rešeno pitanje biračkog spiska. To je utakmica u kojoj oni kontrolišu svaki segment, a opet, to nije tema“, rekao je.

„Za to vreme se skida pažnja sa onoga što građani i mladi pokušavaju da pokrenu i ostave kao ključno putanje – a to je odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i činjenici da je država toliko ogrezla u korupciji da je ona počela da ubija ljude“, naglasio je.

Nedeljkov postavlja i pitanje „kakvim je to papirom Ana Brnabić mahala“.

„U vezi sa potpisima poslanika SNS koje su dali. Na šta su se oni tačno potpisali? Jesmo li videli blanko potpise? Jer, ne postoji nikakva inicijativa na koju bi se poslanici mogli potpisati. To vam je samo jedna ilustracija koliko je ovo pravni nonsens, zamajavanje javnosti i skretanje pažnje i manipulisanje viđeno više puta“, zaključio je Nedeljkov.
I ti i ja znamo da je čuvena CRTA objektivna koliko i Informer, a i oni umeju da daju objašnjenja.
 
"Predsednik Srbije citirao je samo fragment našeg istraživanja, ne uzimajući u obzir i druge detalje", kaže za N1 programski direktor te organizacije Raša Nedeljkov. "Mi nismo ulazili u to da li je taj savetodavni referendum pravno moguć, pošto nije, i protivzakonit je i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi", kazao je Nedeljkov.


Predsednik Aleksandar Vučić zatražio je od opozicije da zatraži održavanje tzv. savetodavnog referenduma o predsedniku, kako bi se utvrdila podrška koju ima među građanima. Vučić je u postu na Instagramu naveo da je CRTA saopštila da je ogromna većina građana za njegovu smenu. Kako je istraživanje CRTA navelo predsednika i SNS da ponovo pokrene priču o takozvanom savetodavnom referendumu.

„CRTA godinama radi istraživanjima, kvantitativna i kvalitativna, pokušavamo da razumemo bolje probleme kako bismo ponudili potencijalna rešenja. Istraživanje u decembru smo naručili sami, naručili i platili našim sredstvima, koristili smo svoje kapacitete“, kazao je Nedeljkov u emisiji N1 Studio Live.

Među ključnim nalazima, on navodi rezultate na pitanje o tome koliki procenat građana podržava proteste i studentske blokade na kojima se traži da institucije počnu da rade svoj posao.

„Radi se o 60 posto građana koji podržavaju proteste. Zabrinjava podatak koliki je procenat ljudi stava da živimo u ozbiljnoj krizi, a to kaže 70 posto ljudi. Stav da zemlja ide u pogrešnom pravcu ima 60 posto ispitanih. To znači da je čak i birače koji su na izborima davali svoju podršku nekima iz vlasti, nakon tragedije u Novom Sadu, ona dovela do najdubljih osećaja zabrinutosti, straha, uplašenosti“, naglasio je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, to je okolnost koju mi kao društvo, a pre svega institucije treba da razumeju.

„Ali, vidimo da se predstavnici institucija bave samim sobom i ulaze lako u manipulacije protivzakonske i protivustavne i pokazuju da nisu dostojni funkcije koje obavljaju. Javno-mnjenjskim istraživanjima se proveravaju stavovi građana o različitim političkim pitanjima. Jedno od pitanja koje je vlast stavila sama na dnevni red jeste izlaz iz krize kroz vanredne izbore. Oni su najavljeni krajem prošle godine za početak ove godine. Jedan od načina izlaska iz krize bio je i tzv. savetodavni referendum o poverenju predsedniku“, podseća Nedeljkov.

Nedeljkov naglašava da u istraživanju nisu zaključivali da li je savetodavni referendum moguć ili ne.

„Nismo ulazili u to da li je on moguć, pošto nije, i protivzakonit i protivustavan, ali smo hteli da vidimo u kojoj meri to građani vide, oni koji su izloženi jednoj propagandi. I to je nešto što smo proveravali s građanima. I oni ne misle da je bilo kakav referendum uopšte način za izlazak iz političke krize, odnosno, građani vide krivičnu odgovornost u onim firmama, javnim ili privatnim, koje su trebale da kontrolišu izgradnju ili rekonstrukciju železničke stanice. U drugom koraku vide nadležne ministre. A kada govorimo o političkoj odgovornosti, e tu se vidi odgovornost nadležnih ministara, i na drugom mestu građani vide odgovornost predsednika“, rekao je Nedeljkov.

Kako je rekao, nikakav referendum nije rešenje za izlazak iz krize.

„I građani su prepoznali taj spin, kao što su ga videli i studenti“, dodao je.

I na tom hipotetičkom referendumu, građani Vučiću ne bi dali podršku, 52 odsto ispitanih glasalo bi protiv njegovog ostanka na funkciju predsednika.



U studentima se, dodaje, vidi nada. „Vidimo potpuno časnu, nevinu snagu koja daje ozbiljnu podršku svim naporima da se konačno u Srbiji vlada na osnovu zakona a ne samovolje, pa ma ko to bio“, izjavio je.

Ana Brnabić je ponudiola 100 potpisa poslanika vladajuće koalicije za savetodavni referendum.

„Ja neću da se bavim tim jednim besmislenim pravnim nasiljem. Sto potpisa nije dovoljno. Nije dovoljno za šta? Za šta njima im treba 167 potpisa, za koji pravni postupak“, upitao je Nedeljkov.

On kaže da ako baš hoće, SNS sa trećinom poslanika može da pokrene postupak za razrešenje predsednika. „Referendum ne postoji. Oni zloupotrebljavaju jedan institut koji i ne može da bude korišćen u izbornim nadležnostima Skupštine Srbije. Ja bih vratio priču na ključne poruke – građani traže odgovornost institucija, a izlaz iz krize vide u tome da institucije, tj. tužilaštvo počne da radi svoj posao“, kaže.

Takođe, moraju da se objave svi tajni dokumenti o rekonstrukciji nadstrešnice, kao i da građani prestanu da se obmanjuju da su ispunjeni svi zahtevi studenta, jer nisu.

„Očajnički potez“​

„Vučić citira mali fragment našeg istraživanja. Mi smo se juče našli u prvim sekundama Dnevnika RTS-a bez da je bilo ko od njih pozvao nekog istraživača CRTA da kaže o čemu se radi“, naveo je Nedeljkov.

Prema njegovim rečima, radi se o „očajničkom potezu predstavnika vlasti da skrenu pažnju“. „I da odu u ono u čemu imaju veliku moć, a to je kampanja – da se vratimo u vreme pritisaka i zastrašivanja, možemo da pretpostavimo nove spiskove onih koji podržavaju predsednika… I dalje, recimo, nemamo rešeno pitanje biračkog spiska. To je utakmica u kojoj oni kontrolišu svaki segment, a opet, to nije tema“, rekao je.

„Za to vreme se skida pažnja sa onoga što građani i mladi pokušavaju da pokrenu i ostave kao ključno putanje – a to je odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i činjenici da je država toliko ogrezla u korupciji da je ona počela da ubija ljude“, naglasio je.

Nedeljkov postavlja i pitanje „kakvim je to papirom Ana Brnabić mahala“.

„U vezi sa potpisima poslanika SNS koje su dali. Na šta su se oni tačno potpisali? Jesmo li videli blanko potpise? Jer, ne postoji nikakva inicijativa na koju bi se poslanici mogli potpisati. To vam je samo jedna ilustracija koliko je ovo pravni nonsens, zamajavanje javnosti i skretanje pažnje i manipulisanje viđeno više puta“, zaključio je Nedeljkov.
Zanimljivo i da “agencija za istraživanje javnog mnjenja” daje i ovakve komentare (o onim potpisima), CESID i IPSOS to nekako izbegavaju.

Ili mu je u opisu posla da daje političke ocene “zakonitosti”? Jedini Đilasov problem je što njegova CRTA ipak ne broji glasove.
 
„U vezi sa potpisima poslanika SNS koje su dali. Na šta su se oni tačno potpisali? Jesmo li videli blanko potpise? Jer, ne postoji nikakva inicijativa na koju bi se poslanici mogli potpisati. To vam je samo jedna ilustracija koliko je ovo pravni nonsens, zamajavanje javnosti i skretanje pažnje i manipulisanje viđeno više puta“, zaključio je Nedeljkov.
Kada lažov kaže da laže, a laže, da li tada istinu kaže? Ovaj CIA lažov sada pokušava sa novim lažima da "dokazuje" kako nije ono "istraživanje" napisano u CIA-Crti, već da je to objavio i istraživao neko drugi .... Lagali ste, kao i uvek, izazvali ste Vučića i on, demokrata u duši, izašao vam je u susret i stao na crtu da biste dokazali koliko su ta i takva CIA istraživanja validna ... Poslanici SNS su, takođe, sve je to predviđeno ustavom Srbije i zakonime iz tog pravnog područja, tim lažovčinama izašli u susret, stali na crtu i jasno i glasno rekli da žele da narod odluči da li je za Vučića ili za CIA-Crtu i ostale belosvetske ale i budale ... 🇷🇸 🇷🇺
 
Pa ne znam šta da ti odgovorim?! Ako ostane, a vjerovatno hoće, biće kažnjavanja i stezanja oko vrata. Ako ne ostane biće polaganja računa o svemu i svačemu, što takođe može izazvati svašta.
Dakle ne znaš, ali znaš da, kao zmija prisojkinja, siktaš fašističke metode obračuna sa nama Srbima ...Zašto nas toliko mrziš? 🇷🇸 🇷🇺
 
Dakle stoličica za tvog AV.
Mog? Zar ti tako o koalicionom partneru svoga šefa?

5A1D867B-C9EE-4BF0-84FA-E2156F30B262.jpeg
 

Back
Top