Србија и Црна Гора као једна држава - 2006. и данас

Inače takvi ko Guslač će hiljadu puta da izmenjaju ideologije, tu nema nikakvog kontinuiteta
Svaka čast ljudima koji uče na greškama i menjaju mišljenje.
Ti da bi formirao mišljenje moraš da ga potkrepiš nekakvom logikom i dokazima, a da bi promenio mišljenje moraš da pronađeš još uverljivije dokaze i superiorniju logiku koji će te na to naterati. Samim tvoje novo mišljenje i novi stavovi su još uverljiviji i čvršći od prethodnih.
 
Svaka čast ljudima koji uče na greškama i menjaju mišljenje.
Ti da bi formirao mišljenje moraš da ga potkrepiš nekakvom logikom i dokazima, a da bi promenio mišljenje moraš da pronađeš još uverljivije dokaze i superiorniju logiku koji će te na to naterati. Samim tvoje novo mišljenje i novi stavovi su još uverljiviji i čvršći od prethodnih.
to možeš ako su nijanse u pitanju, recimo da promeniš mišljenje o nekoj državi, režimu, ideologiji itd.

od Deretićevca da postaneš Sekula Drljević (ili obrnuto) možeš jedino ako nemaš čvrsta uverenja i ideš kako vihor dune
 
nemoj da kenjas!

ja nisam bio drzavljanin druge zemlje lazovcino vec do tog maja 2006te bio sa mdrzavljanin scg i crne gore!


to mi je stajao u krstenici , drzavljanin srbije i crne gore (pre toga srj a pre toga sfrj) i CRNE GORE!


nemoj da kenjas!

kada smo bili u sfrj meni je pisalo u drzavljanstvu sledece;

drzavljanin sfrj i CRNE GORE

a hrvatima iz hrvatske je pisalo , drzavljanin sfrj i hrvatske


dakle moje je drzavljanstvo bilo vezano za cg a on mi nije dao pravo glasa!
I ja sam bio novorođenče. Više nisam.

Prošlost se ne uvažava u zakonima i pravilima. To je kao kad bi rekao da imaš pravo na državljanstvo Italije, jer je Srbija prije cirka 2000 godina bila u sastavu Rimskog Carstva. Stvarno si smiješan. :lol: Ne možeš biti državljanin države koja više ne postoji.
 
Pa promasio si kao vecina poentu tog citata. Da CG nece se pokorit nikome, ni strancu ni svome. CG je prezivjela sve koje su nju napadali.
CG (tačnije Zeta) nije preživela Nemanjin napad, jer ju je pokorio. To je ujedno bio i kraj viševekovnih međusrpskih ratova oko prevlasti srpskih kneževica u kojima je pobedila Raška čime je omogućeno kasnije uspostavljenje jedinstvene srpske kraljevine 1217.
 
CG (tačnije Zeta) nije preživela Nemanjin napad, jer ju je pokorio. To je ujedno bio i kraj viševekovnih međusrpskih ratova oko prevlasti srpskih kneževica u kojima je pobedila Raška čime je omogućeno kasnije uspostavljenje jedinstvene srpske kraljevine 1217.

Ha ha. Prezivjela i nadzivjela. Kraj medjusobnih ratova je kada Sv Sava pomirio Vukana i Stevana.
 
Zeta je tad bila samo oblast sa lokalnim vladarima, tj. lokalnim kneževima potčinjim Nemanjićkom kralju. Recimo Balšići nisu imali ništa veću nezavisnost od Brankovića koji su kasnije preuzeli i samu Zetu.

Ne bas, Vukan Nemanjić je nosio titulu kralja Zete, pozivajuci na kraljevstvo Vojislavljevica. Sto je i Nemanja pozivao prije njega. Balšići su bili sasvim nezavisni, pa Crnojevici još više, koji su i nadzivjeli Nemanjice i sve srpske feudalce.
 
Zato je uzeo ime dukljanskog vladara Stefana Vojislava za svoju titulu i nazvao je svojom djedovinom,
Stefan nije bilo ime već titula. Vojislav i Nemanja su imena.
Vojislavova država se po Jovanu Skilici zvala Srbija.
To u vezi dedovine nije ništa drugo nego tvrdnja iznesena samo radi prestiža i prava na tamošnji presto.
I u himni Svetog Save Hercegovina se spominje kao dedovina Svetog Save samo zato što je on bio zahumski princ.
 
Kakve to sve ima veze? Poenta je da je to sve jedan narod koji živi u dve ili više države. Amerikanci su bili poreklom Britanci, pa su se opet na oružje digli protiv Britanaca ne bi li izvojevali nezavisnost.
Srbi su etnička nacija, dok Britanci i Amerikanci nisu. Amerikanci su ionako više Nemci poreklom nego Britanci.

Razlike između Crnogoraca i Srba (Srbijanaca) su mnoge.
Srbijanci i Crnogorci nisu jedinstvene grupe pa da pravimo razlike međusobno. Razlike su zapravo na regionalnom nivou. Nema baš nikakvih razlika između Srba iz srbijanskog i crnogorskog dela Raške (Priboj i Pljevlja npr.) ali se zato i jedni i drugi razlikuju od vojvođana ili primoraca.

Za početak Crna Gora je vekovima plemenski uređena što u Srbiji nije slučaj.
Širom Balkana postojali su plemenski sistemi, samo su najduže sačuvani u srednjoj Crnoj Gori i zapadnoj Makedoniji (Mijaci)

Crna Gora i Srbija imaju zasebnu istoriju državnosti, različitu viševekovnu istoriju.
Razlike su isto tako po regijama a ne današnjim državama.
Primorje je bilo vekovima pod Mlecima a sever CG pod osmanlijama.

Najdužu nezavisnost imala je srednja CG slično kao što je u Srbiji to imala Šumadija, odnosno srednja Srbija.

Što se tiče ''iste kulturne, pravoslavne i nemanjićke baštine'' možeš onda slično da kažeš i za Turke, jer su i oni kada su osvajali ova područja doneli svoju arhitekturu gradeći džamije i druge objekte u svom karakterističnom arhitektonskom stilu.
Ništa se to ne razlikuje od drugih stranih uticaja poput Habsburga ili Mletaka.
 
Ne bas, Vukan Nemanjić je nosio titulu kralja Zete, pozivajuci na kraljevstvo Vojislavljevica. Sto je i Nemanja pozivao prije njega. Balšići su bili sasvim nezavisni, pa Crnojevici još više, koji su i nadzivjeli Nemanjice i sve srpske feudalce.
Pa oblasni vladari su imali solidnu nezavisnost, imali svoje vojske vodili građanske ratove i slično, ali i dalje su bili potčinjeni kralju. Po tome se ne razlikuju Brankovići i Balšići u njihovom odnosu prema Nemanjičima i kasnije Lazarevićima.
 
Srbi su etnička nacija, dok Britanci i Amerikanci nisu. Amerikanci su ionako više Nemci poreklom nego Britanci.


Srbijanci i Crnogorci nisu jedinstvene grupe pa da pravimo razlike međusobno. Razlike su zapravo na regionalnom nivou. Nema baš nikakvih razlika između Srba iz srbijanskog i crnogorskog dela Raške (Priboj i Pljevlja npr.) ali se zato i jedni i drugi razlikuju od vojvođana ili primoraca.


Širom Balkana postojali su plemenski sistemi, samo su najduže sačuvani u srednjoj Crnoj Gori i zapadnoj Makedoniji (Mijaci)


Razlike su isto tako po regijama a ne današnjim državama.
Primorje je bilo vekovima pod Mlecima a sever CG pod osmanlijama.

Najdužu nezavisnost imala je srednja CG slično kao što je u Srbiji to imala Šumadija, odnosno srednja Srbija.


Ništa se to ne razlikuje od drugih stranih uticaja poput Habsburga ili Mletaka.
Sada si našao da vadiš iz naftalina ove postove i bukvalno u svakoj rečenici da mi kontriraš i da me teraš da ti odgovaram.

1. Amerikanci koji su dizali revoluciju, četiri Oca nacije su poreklom Britanci i digli su ustanak protiv Velike Britanite, odnosno Ujedinjenog Kraljevstva.
2. Ja ne govorim o razlikama unutar regija neke države, nego o državama uopšte. Sever Crne Gore je deo države Crne Gore. Na popisu 1948. gotovo svi Pljevljaci su se izjasnili kao Crnogorci. Mislim da je Srba bilo oko 1%. To govori da su se Pljevljaci itekako poistovećivali sa crnogorskom državom i identitetom.
3. Mijaci su ranoslovensko pleme koje se doselilo na Balkan. Nema veze sa crnogorskim plemenima koje spominjemo. Današnja crnogorska plemena su nastala pretežno u kasnom srednjem veku na slovensko-vlaško-arbanaškoj bazi. Dakle etnija i poreklo nisu igrali ulogu u njihovo kreiranje, već geografija i kultura čiji deo očigledno Srbija nije bila.
4. Postoje delovi Crne Gore i delovi Srbije koji su duže ili kraće u sastavu tih država, tačno, ali oni se danas podjednako smatraju delovima tih država. Ni manje ni više. I ljudi iz Pljevalja i iz Cetinja i Bara se poistovećuju sa državom Crnom Gorom i njenom istorijom i istu prosvetu imaju u školama, kao što je i u Srbiji slučaj sa Vranjem i Suboticom recimo.
 
Srbi su etnička nacija, dok Britanci i Amerikanci nisu. Amerikanci su ionako više Nemci poreklom nego Britanci.


Srbijanci i Crnogorci nisu jedinstvene grupe pa da pravimo razlike međusobno. Razlike su zapravo na regionalnom nivou. Nema baš nikakvih razlika između Srba iz srbijanskog i crnogorskog dela Raške (Priboj i Pljevlja npr.) ali se zato i jedni i drugi razlikuju od vojvođana ili primoraca.


Širom Balkana postojali su plemenski sistemi, samo su najduže sačuvani u srednjoj Crnoj Gori i zapadnoj Makedoniji (Mijaci)


Razlike su isto tako po regijama a ne današnjim državama.
Primorje je bilo vekovima pod Mlecima a sever CG pod osmanlijama.

Najdužu nezavisnost imala je srednja CG slično kao što je u Srbiji to imala Šumadija, odnosno srednja Srbija.


Ništa se to ne razlikuje od drugih stranih uticaja poput Habsburga ili Mletaka.

Prvi Amerikanci su sve bili Englezi, i borili se protiv Engleza.

Danasnja razlika kao i odnos između Srbije i CG jeste kao izmedju SAD i Britanije, postoji taj rivalitet, različit način razmišljanja, kult države, rijeci akcenat itd.
 
Srbijanci i Crnogorci nisu jedinstvene grupe pa da pravimo razlike međusobno. Razlike su zapravo na regionalnom nivou. Nema baš nikakvih razlika između Srba iz srbijanskog i crnogorskog dela Raške (Priboj i Pljevlja npr.) ali se zato i jedni i drugi razlikuju od vojvođana ili primoraca.

Ovo je blesava floskula. Izmedju Srbije i CG je vjekovima postojala barijera sto zbog brda sto zbog muslimana/turske.

Danas prosjecan Pljevljak osjeća bliže Podgorici i Primorju, nego Priboju ili tim mjestima u Raškoj koja su ionako prazna i muslimanska. Glavni crnogorski političari trenutno su Pljevljaci, Milojko Spajić, Nebojsa Medojević i Danijel Živković (dps) i od njihovog Crnogorstva može da se rikne.

Regionalne razlike nestaju, još brze u Srbiji, koja se najviše prazni.

Širom Balkana postojali su plemenski sistemi, samo su najduže sačuvani u srednjoj Crnoj Gori i zapadnoj Makedoniji (Mijaci)

Ne Makedoniji, već Sjevernoj Albaniji. Makedonija nikad nije imala plemenski sistem od srednjeg vijeka. Mijaci nijesu klasično pleme niti je postojalo više plemena da bi postojalo sistem.
 
Nisu Brankoviće i Bakiće.
Kako? Ako gledamo do kad su efektivno vladali teritorijom, Crnojevići do 1496. i 1513.-1530., Brankovići do 1459., kasnije su imali titule srpskih despota u Ugarskoj, ali nisu imali nikakvu vlast nad teritorijom. Oni izumiru smrću poslednjeg titularnog despota, Jovana Brankovića 1502., od tada ugarski car daruje titulu despota Berislavićima, pa je tu titulu dobio Radič Božić, pa na kraju Pavle Bakić, koji 1537., a za njim i srpsko despotstvo.
A druge strane, Đurađ je imao 2 (možda i 3) sina, koji su imali svoje potomke. Posljednji od njih, Jovan, je umro 1621. u Veneciji.
 
Širom Balkana postojali su plemenski sistemi, samo su najduže sačuvani u srednjoj Crnoj Gori i zapadnoj Makedoniji (Mijaci)

У Херцеговини су од краја 13-ог до краја 16-ог в. постојала племена. Њихова имена су сачувана у бројним повељама и документима хумске властеле, босанских владара као и у османским дефтерима. Херцеговачка племена из касног средњег в. и раног османско периода су били: Храбрени, Красојевићи, Мириловићи, Малешевци, Предојевићи, Војнићи, Угарци, Бурмази, Влаховићи, Пилатовци, Плишчићи, Хардомилићи, Прибиновићи, Зотовићи, Борјани итд.
 
У Херцеговини су од краја 13-ог до краја 16-ог в. постојала племена. Њихова имена су сачувана у бројним повељама и документима хумске властеле, босанских владара као и у османским дефтерима. Херцеговачка племена из касног средњег в. и раног османско периода су били: Храбрени, Красојевићи, Мириловићи, Малешевци, Предојевићи, Војнићи, Угарци, Бурмази, Влаховићи, Пилатовци, Хардомилићи, Прибиновићи, Зотовићи, Борјани итд.

To nijesu bila plemena već feudalne porodice. Malesevci su jedini koji bi se nekako mogli ubrojit kao pleme, ali nestalo u 16. v.
 
To nijesu bila plemena već feudalne porodice. Malesevci su jedini koji bi se nekako mogli ubrojit kao pleme, ali nestalo u 16. v.
Племена 1/1 окупљена око катуна у влашком социјалном сталежу. Неки припадници тих племена су се уздигли из влашког статуса на ниво племства сопственом способношћу и заслугама (најчешће ратничким). Тако се једна грана влаха Косача уздигла на ниво племства и од ње је војвода Стефан Вукчић Косача (https://bs.wikipedia.org/wiki/Kosače). Од једне гране влаха Храбрена је потекла српска хумска племићка породица Милорадовић-Храбрен.
 
Племена 1/1 окупљена око катуна у влашком социјалном сталежу. Неки припадници тих племена су се уздигли из влашког статуса на ниво племства сопственом способношћу и заслугама (најчешће ратничким). Тако се једна грана влаха Косача уздигла на ниво племства и од ње је војвода Стефан Вукчић Косача (https://bs.wikipedia.org/wiki/Kosače). Од једне гране влаха Храбрена је потекла српска хумска племићка породица Милорадовић-Храбрен.

Jedino u CG se održala tradicija Katuna, sto je iz našeg govora i potjekao.

Inače na albanskom katund znaci selo, pa vjerovatno i odatle rijec katun potiče.
 

Back
Top