Srbi i izlaz na Jadran - Povlacenje novih granica na Balkanu

Ti si daleko bliži katoličkom Srbinu nego Krišna pravoslavnom Hrvatu. Iz prostog razloga što je ovo drugo veoma retka pojava. Eto ja znam samo za Subašića (kog je svekar hteo da kolje jer je Srbin) i Dadoa Pršoa(čiji je rođeni brat Srbin u BG). Ima i fon Bojna ali je on bio poprilično šizofrena osoba tako da ne znam da li se računa.

Godine 2011. u Hrvatskoj se 16.000 stanovnika izjasnilo kao pravoslavni Hrvati. ;)
 
Godine 2011. u Hrvatskoj se 16.000 stanovnika izjasnilo kao pravoslavni Hrvati. ;)

Тих 16 000 православних "Хрвата" су Срби који су се тако изјаснили да би олакшали себи живот у држави у којој су Срби дискриминисани најблаже речено.

Колико се изјаснило као Хрвати муслимани?
 
Кад служба позове нема далеко ми је, него идеш и крај приче.
Хварани у млетачкој служби су ратовали против Турака у бици код Лепанта 1571, а то је Пелопонез који је врло удаљен од Хвара.
Крајишници у аустријској служби су ишли на Французе. А Наполен је регрутовао нешто Крајишника против Руса 1812.
Jedno je organizirana vojska, a drugo lokalna milicija koja čuva svoj kraj i bori se oko njega.
 
Тих 16 000 православних "Хрвата" су Срби који су се тако изјаснили да би олакшали себи живот у држави у којој су Срби дискриминисани најблаже речено.

Колико се изјаснило као Хрвати муслимани?
Hrvata muslimana ima nešto preko 10 000, e sad i ima izvjestan broj Hrvata budista, Hrvata židova, Hrvata starokatolika, Hrvata hinduista itd.
Vjera je jedno, a narod drugo.
S menom u vojsci krajem devedesetih je bio pripadnik Hare Krišne, čak je dobio na traženje prostoriju za sebe gdje si je uredio svetište i kuhao svoju hranu.
 
Jedno je organizirana vojska, a drugo lokalna milicija koja čuva svoj kraj i bori se oko njega.

Ратко Ђурић је имао чин поручника у млетачкој војсци (tenente) и због тога је добио надимак Телента.

На Врбнику код Книна је било Срба са презименом Телента, очито да им је предак по коме су добили презиме службовао у млетачкој војсци и имао чин поручника https://sr.wikipedia.org/wiki/Врбник_(Бискупија)#Презимена
 
Hrvata muslimana ima nešto preko 10 000, e sad i ima izvjestan broj Hrvata budista, Hrvata židova, Hrvata starokatolika, Hrvata hinduista itd.
Vjera je jedno, a narod drugo.
S menom u vojsci krajem devedesetih je bio pripadnik Hare Krišne, čak je dobio na traženje prostoriju za sebe gdje si je uredio svetište i kuhao svoju hranu.

Више православних "Хрвата" него "хрватског цвијећа", ма јел' то могуће. :think:
 
Ратко Ђурић је имао чин поручника у млетачкој војсци (tenente) и због тога је добио надимак Телента.

На Врбнику код Книна је било Срба са презименом Телента, очито да им је предак по коме су добили презиме службовао у млетачкој војсци и имао чин поручника https://sr.wikipedia.org/wiki/Врбник_(Бискупија)#Презимена
I u miliciji postoji poredak kojeg ustrojava organizator milicije.
Pod Turcima i Nijemcima opet je bilo drugačije na osnovu čega ima izvedenica prezimena.
 
Фришко покатоличена породица.
Јеркани у Кољанима су православци и славе Светог Николу https://sr.wikipedia.org/wiki/Кољане#Презимена
Душан а Хрват, хахахаааа...
Da, Dušan Jerkan je Hrvat iz Hrvaca, od oca Stipana Jerkana. Mislim, što je tu čudno? Hrvata Dušana, Stojana, Milana, Radovana itd ima koliko hoćeš i nemaju nikakve veze sa Srbima.
Ima tek nekoliko imena za koje bih stavio ruku u vatru da je netko Srbin, kao što su Stevan, Jovan, Zaharija ili Jevrosim. Čak više ne bih stavio ruku u vatru na ime Nemanja, obzirom da je u povijesti prvi spomen imena Nemanja zabilježen na otoku Krku u XI stoljeću, i tada i sada čisto čakavskom kraju, stoljeće prije Stefana Nemanje: pa neki ortodoksni Hrvat može bez problema dati ime sinu Nemanja.
Rano umrli sin kralja Zvonimira je bio Radovan, majstor Radovan je u XIII stoljeću izradio portal Togirske katedrale, itd itd,.. Srbi nas prate u imenima, skoro sva njihova sada tradicionalna imena u Hrvatskoj i BiH, zabilježena su prije u Hrvata nego kod njih. To se pogotovo odnosi na imena hrvatskih pravoslavaca. Prije par godina sam gledao jednu nezavisnu listu na izborima u Korenici, nijedan kandidat nije imao neko prepoznatljivo srpsko ime, svi su bili neki Petar, Nikola, Vladimir i sl. Nije bilo čak ni Dušana, a kamoli Stevana ili Jovana.
A o modernim ženskim imenima kod Srpkinja zapadno od Drine da ne govorim, valjda 95% njih dobivaju imena kakva su dobivale Hrvatice prije ovog rata, a i sada.
Tebi inače svaka čast i još jednom "Krajinašu" (lički gusar?), što ne vrijeđate. Za razliku od velike većine ovdašnjih srpskih forumaša.
Ali, argumentacija ti je ajme:
- najprije si tvrdio da su Jerkani Srbi iz nekog "vašeg" sela
- pa kad ti je netko dokumentirao da su Hrvati, onda si pisao da ima i jednih i drugih, ali da je ovaj Dušan, pa je sigurno Srbin
- onda sam ti ja poslao osmrtnicu gdje se vidi da se Dušan sahranjuje na katoličkom groblju u Hrvacama i da mu je otac Stipan, a ti da onda su friško pokatoličeni
Pa dokle više?

Još jedan ispravak na tvoje pisanje: svi mi u Dalmaciji u izgovoru kažemo kruv, a ne kruh. I oni Vlaji iza brda i oni čakavci uz more.
 
Ја говвана људи моји.......шта га их се накотило по форуму па само серру ли серру !! Ево "Хрватске историје" у слици !

parfem.jpg
 
Тих 16 000 православних "Хрвата" су Срби који су се тако изјаснили да би олакшали себи живот у држави у којој су Срби дискриминисани најблаже речено.

Колико се изјаснило као Хрвати муслимани?

Što to mijenja na stvari? Oni će se i dalje izjašnjavati tako, a onda će njihovoj djeci biti sasvim normalno izjašnjavati se tako.

Bilo je Bošnjaka još u 19. stoljeću, koji su se izjašnjavali Hrvatima. Budući da su bili pod pritiskom i Hrvata i Srba, neko kraće vrijeme postojale su opcije da se svi bosanski muslimani izjasne kao Hrvati ili da se izjasne kao Srbi, tako da se dio muslimanskih intelektualaca u BiH tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća pa sve do sredine tog stoljeća, nazivao Hrvatima muslimanima i Srbima muslimanima.
 
Фришко покатоличена породица.
Јеркани у Кољанима су православци и славе Светог Николу https://sr.wikipedia.org/wiki/Кољане#Презимена
Душан а Хрват, хахахаааа...

Srbi su prisvojili stara slavenska imena kao svoja i onda dižu galamu. Činjenica je samo to da su Hrvati bili izloženiji krstijanizaciji od Srba i da su ranije odbacili dobar dio narodnih imena u korist kršćanskih. U ranijem periodu su i Hrvati nosili narodna imena kakva se danas, samo zbog raširenosti u kasnijim stoljećima kod Srba i nestajanju kod Hrvata, smatraju isključivo srpskima, što ranije nije bio slučaj.
 
Da, Dušan Jerkan je Hrvat iz Hrvaca, od oca Stipana Jerkana. Mislim, što je tu čudno? Hrvata Dušana, Stojana, Milana, Radovana itd ima koliko hoćeš i nemaju nikakve veze sa Srbima.
Ima tek nekoliko imena za koje bih stavio ruku u vatru da je netko Srbin, kao što su Stevan, Jovan, Zaharija ili Jevrosim. Čak više ne bih stavio ruku u vatru na ime Nemanja, obzirom da je u povijesti prvi spomen imena Nemanja zabilježen na otoku Krku u XI stoljeću, i tada i sada čisto čakavskom kraju, stoljeće prije Stefana Nemanje: pa neki ortodoksni Hrvat može bez problema dati ime sinu Nemanja.
Rano umrli sin kralja Zvonimira je bio Radovan, majstor Radovan je u XIII stoljeću izradio portal Togirske katedrale, itd itd,.. Srbi nas prate u imenima, skoro sva njihova sada tradicionalna imena u Hrvatskoj i BiH, zabilježena su prije u Hrvata nego kod njih. To se pogotovo odnosi na imena hrvatskih pravoslavaca. Prije par godina sam gledao jednu nezavisnu listu na izborima u Korenici, nijedan kandidat nije imao neko prepoznatljivo srpsko ime, svi su bili neki Petar, Nikola, Vladimir i sl. Nije bilo čak ni Dušana, a kamoli Stevana ili Jovana.
A o modernim ženskim imenima kod Srpkinja zapadno od Drine da ne govorim, valjda 95% njih dobivaju imena kakva su dobivale Hrvatice prije ovog rata, a i sada.
Tebi inače svaka čast i još jednom "Krajinašu" (lički gusar?), što ne vrijeđate. Za razliku od velike većine ovdašnjih srpskih forumaša.
Ali, argumentacija ti je ajme:
- najprije si tvrdio da su Jerkani Srbi iz nekog "vašeg" sela
- pa kad ti je netko dokumentirao da su Hrvati, onda si pisao da ima i jednih i drugih, ali da je ovaj Dušan, pa je sigurno Srbin
- onda sam ti ja poslao osmrtnicu gdje se vidi da se Dušan sahranjuje na katoličkom groblju u Hrvacama i da mu je otac Stipan, a ti da onda su friško pokatoličeni
Pa dokle više?

Još jedan ispravak na tvoje pisanje: svi mi u Dalmaciji u izgovoru kažemo kruv, a ne kruh. I oni Vlaji iza brda i oni čakavci uz more.

Нађи ми још којег Хрвата осим Душана Биланџића који се зове Душан! Срба Душана има јако пуно.

Петар и Никола су библијска и интернационална имена, а Владимир је словенско име које највише дају Руси.

Имена Стјепан и Стипан су код Срба из Далмације старија него Стеван и Стефан. Да је тако указује то што код Срба из Далмације не постоје презимена Стевановић и Стефановић, а постоје Стипановић (Кољане код Врлике) и Стјепановић (Смилчић код Бенковца).
У тим крајевима у прошлости је било Срба Стипана колко оћеш, а Стеван је преовладало од друге половине 18-ог в. (сувише касно да се по том имену формира неко презиме).
У млетачком попису Плавна из 1736 пописани су ови чланови породице Зорић: Зорић харамбаша Стипан, Зорић Вучен Велић, Зорић Васил покојног Луке, Зорић Веселин покојног Мијаила, Зорић Јанко покојног Луке, Зорић Вучен покојног Вује, Зорић Лазо звани Голуб.
Зориће је у Плавно довео бјелајски кнез Тодор Зорић 1692 . Славе Ђурђевдан.
 
Poslednja izmena:
Нађи ми још којег Хрвата осим Душана Биланџића који се зове Душан! Срба Душана има јако пуно.

Петар и Никола су библијска и интернационална имена, а Владимир је словенско име које највише дају Руси.

Имена Стјепан и Стипан су код Срба из Далмације старија него Стеван и Стефан. Да је тако указује то што код Срба из Далмације не постоје презимена Стевановић и Стефановић, а постоје Стипановић (Кољане код Врлике) и Стјепановић (Смилчић код Бенковца).
У тим крајевима у прошлости је било Срба Стипана колко оћеш, а Стеван је преовладало од друге половине 18-ог в. (сувише касно да се по том имену формира неко презиме).
У млетачком попису Плавна из 1736 пописани су ови чланови породице Зорић: Зорић харамбаша Стипан, Зорић Вучен Велић, Зорић Васил покојног Луке, Зорић Веселин покојног Мијаила, Зорић Јанко покојног Луке, Зорић Вучен покојног Вује, Зорић Лазо звани Голуб.
Зориће је у Плавно довео бјелајски кнез Тодор Зорић 1692 . Славе Ђурђевдан.

Душан Биланџић и поменути Алкар Душан Јеркан су сињски Влаји, тако да је јасно оклен им име Душан.

Нека нађе неко неког чакавца или Загорца који се зове Душан, оће шиш!
 
Što to mijenja na stvari? Oni će se i dalje izjašnjavati tako, a onda će njihovoj djeci biti sasvim normalno izjašnjavati se tako.

Bilo je Bošnjaka još u 19. stoljeću, koji su se izjašnjavali Hrvatima. Budući da su bili pod pritiskom i Hrvata i Srba, neko kraće vrijeme postojale su opcije da se svi bosanski muslimani izjasne kao Hrvati ili da se izjasne kao Srbi, tako da se dio muslimanskih intelektualaca u BiH tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća pa sve do sredine tog stoljeća, nazivao Hrvatima muslimanima i Srbima muslimanima.

Осман Ђикић је био Србин душом и срцем и то кад је Аустро-Угарска владала Босном и Херцеговином, а није био једини српски муслимански интелектуалац из БиХ у то доба.

3-39 (1).jpg
 
Осман Ђикић је био Србин душом и срцем и то кад је Аустро-Угарска владала Босном и Херцеговином, а није био једини српски муслимански интелектуалац из БиХ у то доба.

Pogledajte prilog 723584

Pa to sam i napisao. Neki problem? :think:
 
Pa to sam i napisao. Neki problem? :think:

Не знам каде су се неки босанско-херцеговачки муслимани почели изјашњавати Хрватима.
Србима су се поједини (већином интелектуални) изјашњавали и у аустроугарско доба, осим Османа Ђикића познати Срби муслимани из тог периода су били: Мехмед Спахић, Авдо Карабеговић, Смаил-ага Ћемаловић, Абдуселам Џумхур, Мухамед Мехмедбашић, Хасан Ребац, Сулејман Спахо итд.
 
Нађи ми још којег Хрвата осим Душана Биланџића који се зове Душан! Срба Душана има јако пуно.
Kod Srba je ime Dušan popularno tek u "novije " vrijeme kao i druga imena po nekim vladarima iz povijesti, kod drugih naroda je isto tako da se razumijemo.
Prije toga su prevladavala narodna i crkvena imena.
U Hrvatskoj su Dušani najčešće bili doseljeni Česi i Slovaci i poneki Hrvat.
20200702_145909.jpg
 

Back
Top