SPORAZUM KOMUNISTA I USTASA O UNISTENJU SRPSTVA

kumanovo

Domaćin
Poruka
3.096
1d271002973.jpg



..."TURCI NISU USPELI DA POTURCE STAROSRBE ALI JE ZATO BROZ USPEO DA IH POMAKEDONCI ..."
 
PO STO PRVI PUT
Mile Budak je rođen u Svetom Roku u Lici, tadašnja Austro-Ugarska. Školovao se u Sarajevu, a studirao je geografiju i istoriju na Univerzitetu u Zagrebu. Austro-Ugarske vlasti su ga uhapsile 1912. godine zbog njegovog učešća u pokušaju atentata hrvatskog bana Slavka Cuvaja. Nakon početka Prvog svetskog rata 1914. godine bio je regrutovan od strane Austro-Ugarske vojske. Srpska vojska ga je zarobila 1915. godine te je bio svedok povlačenja srpske vojske preko Albanije 1915-16. godine.
Nakon okončanja rata, Mile Budak se vratio u Zagreb. Diplomirao je prava na Univerzitetu u Zagrebu 1920. godine i postao činovnik u kancelariji Ante Pavelića. Postao je aktivista Hrvatske stranke prava i bio izabran za poslanika na gradskim izborima u Zagrebu. U 1920.-im je bio urednik političkih magazina bliskih HSP.
Godine 1932. preživeo je pokušaj atentata. Uplašen ovim događajem, emigrirao je u Italiju, gde se pridružio ustašama i postao komandat u ustaškom kampu za obuku. Vratio se u Zagreb 1938. godine, gde je pokrenuo nedeljnik "Hrvatski narod". Vlasti su zabranile časopis 1940. godine i Budak je bio uhapšen.
Posle formiranja NDH, Mile Budak je postao ministar obrazovanja i vere. Nakon javno izrečenih stavova o srpskom narodu, pokatoličavanje, proterivanje i ubijanje Srba postaje nacionalna politika. Kasnije je postao ministar inostranih poslova i hrvatski ambasador u nacističkoj Nemačkoj.
Nakon što je NDH prestala da postoji u maju 1945. godine, partizani su zarobili Budaka. Posle jednodnevnog suđena bio je osuđen i streljan zajedno sa ostalim članovima hrvatske vlade u Maksimirskoj šumi. Sahranjen je u zajedničkoj grobnici na, do danas, nepoznatoj lokaciji.
 

PO STO PRVI PUT
Mile Budak je rođen u Svetom Roku u Lici, tadašnja Austro-Ugarska. Školovao se u Sarajevu, a studirao je geografiju i istoriju na Univerzitetu u Zagrebu. Austro-Ugarske vlasti su ga uhapsile 1912. godine zbog njegovog učešća u pokušaju atentata hrvatskog bana Slavka Cuvaja. Nakon početka Prvog svetskog rata 1914. godine bio je regrutovan od strane Austro-Ugarske vojske. Srpska vojska ga je zarobila 1915. godine te je bio svedok povlačenja srpske vojske preko Albanije 1915-16. godine.
Nakon okončanja rata, Mile Budak se vratio u Zagreb. Diplomirao je prava na Univerzitetu u Zagrebu 1920. godine i postao činovnik u kancelariji Ante Pavelića. Postao je aktivista Hrvatske stranke prava i bio izabran za poslanika na gradskim izborima u Zagrebu. U 1920.-im je bio urednik političkih magazina bliskih HSP.
Godine 1932. preživeo je pokušaj atentata. Uplašen ovim događajem, emigrirao je u Italiju, gde se pridružio ustašama i postao komandat u ustaškom kampu za obuku. Vratio se u Zagreb 1938. godine, gde je pokrenuo nedeljnik "Hrvatski narod". Vlasti su zabranile časopis 1940. godine i Budak je bio uhapšen.
Posle formiranja NDH, Mile Budak je postao ministar obrazovanja i vere. Nakon javno izrečenih stavova o srpskom narodu, pokatoličavanje, proterivanje i ubijanje Srba postaje nacionalna politika. Kasnije je postao ministar inostranih poslova i hrvatski ambasador u nacističkoj Nemačkoj.
Nakon što je NDH prestala da postoji u maju 1945. godine, partizani su zarobili Budaka. Posle jednodnevnog suđena bio je osuđen i streljan zajedno sa ostalim članovima hrvatske vlade u Maksimirskoj šumi. Sahranjen je u zajedničkoj grobnici na, do danas, nepoznatoj lokaciji.
 
PO STO PRVI PUT
Mile Budak je rođen u Svetom Roku u Lici, tadašnja Austro-Ugarska. Školovao se u Sarajevu, a studirao je geografiju i istoriju na Univerzitetu u Zagrebu. Austro-Ugarske vlasti su ga uhapsile 1912. godine zbog njegovog učešća u pokušaju atentata hrvatskog bana Slavka Cuvaja. Nakon početka Prvog svetskog rata 1914. godine bio je regrutovan od strane Austro-Ugarske vojske. Srpska vojska ga je zarobila 1915. godine te je bio svedok povlačenja srpske vojske preko Albanije 1915-16. godine.
Nakon okončanja rata, Mile Budak se vratio u Zagreb. Diplomirao je prava na Univerzitetu u Zagrebu 1920. godine i postao činovnik u kancelariji Ante Pavelića. Postao je aktivista Hrvatske stranke prava i bio izabran za poslanika na gradskim izborima u Zagrebu. U 1920.-im je bio urednik političkih magazina bliskih HSP.
Godine 1932. preživeo je pokušaj atentata. Uplašen ovim događajem, emigrirao je u Italiju, gde se pridružio ustašama i postao komandat u ustaškom kampu za obuku. Vratio se u Zagreb 1938. godine, gde je pokrenuo nedeljnik "Hrvatski narod". Vlasti su zabranile časopis 1940. godine i Budak je bio uhapšen.
Posle formiranja NDH, Mile Budak je postao ministar obrazovanja i vere. Nakon javno izrečenih stavova o srpskom narodu, pokatoličavanje, proterivanje i ubijanje Srba postaje nacionalna politika. Kasnije je postao ministar inostranih poslova i hrvatski ambasador u nacističkoj Nemačkoj.
Nakon što je NDH prestala da postoji u maju 1945. godine, partizani su zarobili Budaka. Posle jednodnevnog suđena bio je osuđen i streljan zajedno sa ostalim članovima hrvatske vlade u Maksimirskoj šumi. Sahranjen je u zajedničkoj grobnici na, do danas, nepoznatoj lokaciji.

Kazi JOZA sto te muci...............?????????????????
 
koliko je tito ubio Srba na sremskom frontu ?
koliko je tito ubio Srba u Golom Otoku?

Tokom borbi na Sremskom frontu od 172 dana ukupno je poginulo oko 13.000 boraca Narodnooslobodilačke vojske (utvrđeno imenom i prezimenom, a podaci nisu konačni), zatim 1.100 boraca Crvene armije, 623 borca Bugarske narodne armije i 163 borca brigade "Italija". I svi poginuli nisu bili Srbi.

Momcino probaj da zamislis sta bi bilo da su u vreme sukoba sa Rusima pobedili golootocani?
Danas bi bili ruska gubernija.
 
Tokom borbi na Sremskom frontu od 172 dana ukupno je poginulo oko 13.000 boraca Narodnooslobodilačke vojske (utvrđeno imenom i prezimenom, a podaci nisu konačni), zatim 1.100 boraca Crvene armije, 623 borca Bugarske narodne armije i 163 borca brigade "Italija". I svi poginuli nisu bili Srbi.

Тито свесно жртвоваво 13.000 Срба, и ти још имаш образа да браниш ком. идеологију. Срами се, рђо.:evil:
 
Tokom borbi na Sremskom frontu od 172 dana ukupno je poginulo oko 13.000 boraca Narodnooslobodilačke vojske (utvrđeno imenom i prezimenom, a podaci nisu konačni), zatim 1.100 boraca Crvene armije, 623 borca Bugarske narodne armije i 163 borca brigade "Italija". I svi poginuli nisu bili Srbi.

Momcino probaj da zamislis sta bi bilo da su u vreme sukoba sa Rusima pobedili golootocani?
Danas bi bili ruska gubernija.

Ooooooooooooo pa jel ovo neki vic
623 borca Bugarske narodne armije :hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha:DA BOGDA OVIM CIGO BLGARIMA POUMRE SVE ZIVO OD 7-77GODINA .
 

Back
Top