Identifikacija lokacija
U pokušaju da se ovih pet utvrđenja ranog bronzanog doba identifikuje kao pet Gradova Ravnice, korišćene su mnoge različite discipline, uključujući arheologiju, geologiju i proučavanje semena.
U Postanju 13:10 dat je opis oblasti zemlje koju je Lot izabrao: „I Lot podiže oči i ugleda svu Jordansku ravnicu, da je svuda bila dobro navodnjena, pre nego što je Gospod uništio Sodomu i Gomoru, čak kao vrt Gospodnji, kao zemlja egipatska, dok dolazite u Sigor. „Jordanska ravnica“ koju je izabrao Lot bila je južni Gor. Upravo je ovo područje bilo 'dobro zaliveno'. Hebrejske reči su "Kullahh Mashgeh" što bukvalno prevedeno znači "biti potpuno i potpuno navodnjavan".
Paleoetnobotaniku, koja je proučavanje biljaka koje je drevna kultura koristila ili sakupljala da bi odredila njihov poljoprivredni sistem i ishranu, koristio je David McCreeri u Bab edh-Dhra. Iz ove studije uspeo je da rekonstruiše njihovu ishranu koja se sastojala od pšenice, ječma, urmi, divljih šljiva, breskvi, grožđa, smokava, pistacija, badema, maslina, pinjola, sočiva, slanutka, bundeve i lubenice. Zbog veličine pronađenog lanenog semena, vrlo je verovatno da je korišćeno navodnjavanje. Grožđe Sodome i Gomore pominje se u Ponovljenim zakonima 32:32, a greh Sodome koji se pominje u Jezekilju 16:49 bio je u tome što su bili previše hranjeni. Naš Gospod opisuje stanje u Sodomi kao "jeli su, pili, kupovali, prodavali, sadili, gradili"; Luka 17:28. Vrlo je moguće da je Bab edh-Dhra jedan od Gradova Ravnice.
(photo source)
Izvor vode za sistem za navodnjavanje dolazio bi sa istočnih brda. Na mestu gde su ovi izvori ulazili u Gor nalazilo se svih pet gradova. Ovi gradovi bi nadgledali i kontrolisali tok navodnjavanja.
Izraz, Gradovi Ravnice, u Postanju 13:12 i 19:29 nalazi se u onome što je na hebrejskom poznato kao "konstruisati stanje". To znači da reč „gradovi“ ima veoma blisku asocijaciju sa rečju „ravnica“, ali ne znači da su gradovi bili u ravnici. Strateški položaj gradova koji gledaju na Gor bi delovao kao prirodna odbrana. Takođe, gradovi ne bi bili izgrađeni na ravnici jer je zemlja bila previše korisna i dragocena. Isto tako, bilo bi izuzetno vruće živeti na 1200 stopa (366 m) ispod nivoa mora gde bi temperatura porasla i do 130 F (54 C). Bilo bi hladnije na višem nivou gde su gradovi bili otkriveni.