Sociologija religije

Utah

Elita
Banovan
Poruka
19.509
Sociologija religije je grana sociologije koja se bavi vezom i uticajem religije i drustva. Nauka se bavi religijom, kao vaznom pojavom koja utice na drustvo, nema sociologije ateizma,agnosticizma...jer te pojave nisu toliko vazne i nemaju jak uticaj na drustvo da bi se posebno istrazivale.
Teoreticari o religij znacajni za pocetak sociologije religije su Maks Veber i Emil Dirkem. karl marks i njegovi ''radovi o religiji'' nemaju znacaj u sociologiji religije, a i sam marks je nazivao sociologiju -''burzujskom naukom'' koja nema nikakve veze sa njim.
Danas je sociologija religije najznacajnije grana sociologije (pored sociologije kulture).
Dr. Zorica Kuburic je jedna od najznacajnijih sociologa religije u svetu.
Nauka koja se bavi religijom, dolazi do zakljucaka da religija ima znacajan uticaj kako na pojedinca tako i na drustvo. Broj Hriscana se povecava, ateizam dozivljava svoj fijasko u Kini ( gde je drzvna politika ateizam), tako da buducnost pripada Hriscanstvu
 
Sociologija religije je grana sociologije koja se bavi vezom i uticajem religije i drustva. Nauka se bavi religijom, kao vaznom pojavom koja utice na drustvo, nema sociologije ateizma,agnosticizma...jer te pojave nisu toliko vazne i nemaju jak uticaj na drustvo da bi se posebno istrazivale.
Teoreticari o religij znacajni za pocetak sociologije religije su Maks Veber i Emil Dirkem. karl marks i njegovi ''radovi o religiji'' nemaju znacaj u sociologiji religije, a i sam marks je nazivao sociologiju -''burzujskom naukom'' koja nema nikakve veze sa njim.
Danas je sociologija religije najznacajnije grana sociologije (pored sociologije kulture).
Dr. Zorica Kuburic je jedna od najznacajnijih sociologa religije u svetu.

Nauka koja se bavi religijom, dolazi do zakljucaka da religija ima znacajan uticaj kako na pojedinca tako i na drustvo. Broj Hriscana se povecava, ateizam dozivljava svoj fijasko u Kini ( gde je drzvna politika ateizam), tako da buducnost pripada Hriscanstvu

Lepo je sve počelo, a onda počneš da pričaš: "nema sociologije ateizma,agnosticizma...jer te pojave nisu toliko vazne i nemaju jak uticaj na drustvo da bi se posebno istrazivale".

Ja ne znam ništa o Bogu, jedva sam ovde nešto pročitao. I koja je to pojava? Nezanimanje, neznanje i nezainteresovanost za nešto nisu aktivne pojave. To je pasivnost i nema razloga da se proučava. Kada ateisti i agnostici budu napadni, dosadni, a bogami i opasni kao pojedini vernici onda će da dođu u žižu posmatranja. Šta posmatrati ako nema šta da se posmatra. Ali zato si tu da posmatraš i proučavaš kao nešto veoma važno.
Vera je opredeljenje i podrazumeva makar elementarnu informisanost o predmetu ver. Ateistu, a naročito agnostika, zabole nešto za veru.
Što se Marksa tiče on je odavno mrtav. Sa kime se ti svađaš?
Sad ćeš ti da nam otvoriš oči o značaju sociologije.
Naravno da religija ima značajan uticaj na pojedinca i društvo. Dobro jutro. To si tek sad saznala?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Juto, moze i S. S. Acquaviva, "Sumrak svetog u industrijskoj civilizaciji" (L'eclissi del sacro nella civilta industriale, 1961), autor opisuje iscezavanje (desakralizacija) dozivljaja svetog iz zivota ljudi ali ne iskljucuje mogucnost pojavljivanja novih oblika svijesti u religioznoj praksi. S druge strane imas D. Martina (The Religious and the Secular, 1969) gdje se naglasavaju rastuci oblizi praznovjerja ili "A General Theory of Secularization" iz 1978. o neminovnoj sekularizacijo modernog svijeta. Vrijedi procitati interesantan esej Andrew M. Greeleya "Superstition, Ecstasy and Tribal Consciousness" (Social Research, vol. 37, 1970). O razliticim filozofskim katergorijama svetog vidi: J. Splett, "Die Rede von Heiligen" (1971), tesko da se moze izbjeci Luckmann i njegova dojmljiva teza o nevidljivoj religiji (The Invisible Religion, 1967) i sl.
Oh, pade mi na um Ernst Bloch i ona njegova izjava novinarima kad je posjetio Rim: "Samo ateist moze biti dobar hriscanin, samo hriscanin moze biti dobar ateist". T. Parsons (Christianity and Modern Industrial Society, 1967) i protestantska reakcija na sakralizovano crkveno hriscanstvo; odmah iza coska je i D. Savramis (Predrasuda o dekristijanizaciji savremenih drustava ili Das Vorurteil von der Entchristlichung der Gegenwartsgesellschaft, 1967) i njegovo vidjenje saradnje hriscanstva i sekularnog drustva, itd. Nesto je pisao i Abdulah Sarcevic, "religija ostaje covjeku lako pristupacna empirijska filozofija", svakako u tom stilu.
 
Poslednja izmena:
Lepo je sve počelo, a onda počneš da pričaš: "nema sociologije ateizma,agnosticizma...jer te pojave nisu toliko vazne i nemaju jak uticaj na drustvo da bi se posebno istrazivale".

Ja ne znam ništa o Bogu, jedva sam ovde nešto pročitao. I koja je to pojava? Nezanimanje, neznanje i nezainteresovanost za nešto nisu aktivne pojave. To je pasivnost i nema razloga da se proučava. Kada ateisti i agnostici budu napadni, dosadni, a bogami i opasni kao pojedini vernici onda će da dođu u žižu posmatranja. Šta posmatrati ako nema šta da se posmatra. Ali zato si tu da posmatraš i proučavaš kao nešto veoma važno.
Vera je opredeljenje i podrazumeva makar elementarnu informisanost o predmetu ver. Ateistu, a naročito agnostika, zabole nešto za veru.
Što se Marksa tiče on je odavno mrtav. Sa kime se ti svađaš?
Sad ćeš ti da nam otvoriš oči o značaju sociologije.
Naravno da religija ima značajan uticaj na pojedinca i društvo. Dobro jutro. To si tek sad saznala?

Nema sociologije ateizma ,agnosticizma..vrlo jednostvno nema znacaj za nauku.
Religija ima znacajn uticaj na pojedinca i drustvo, a ateizma nema.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nemoj tako, Juto, pogledaj mnogo zanimljiv "Doprinos tipologiji ateizma" Antonia Grumellia, referat je bio izlozen na X. medjunarodnoj konferenciji religijske sociologije, odrzanoj u Rimu 1969. godine. In a nutshell, ateizam se razvija kao integralni dio kulture koja je u svojim temeljima teisticka ali se ona postepeno preobrazava u jedno novo 'poteisticko' i 'pohriscansko' drustvo. ;)
 
Nema sociologije ateizma ,agnosticizma..vrlo jednostvno nema znacaj za nauku.
Religija ima znacajn uticaj na pojedinca i drustvo, a ateizma nema.
Zorica je otkrila toplu vodu...Malo iznenađenje za nju i glupomišljenike s ovih prostora: Plemenska osećanja-grupašenje i nacionalizam su probudili i pravoslavljei islam
i dali krila katolicizmu...Posebno su dali krila idiotizmu,ali nije naučno to reči...
Naši sociolozi ,da nije Wiuki-ne bi znali ni ko je Ogist Kont...O Bečkom krugu misle da je to ekipa koja na splavu čeka Viner stek...:mrgreen:
Homo Balkanikus nije vrsta životnje-to ti je ,sejo, jedna biljka koja raste tamo gde ništa drugo ne uspeva...A osim toga iz nje niču druge biljke
koje znaju biti čak genijalne,ali...ALI...Poput Tesle-samo ubrzaju skoro nabasavanje na kraj priče...Priče o ovoj civilizaciji....:mrgreen:
 
Nemoj tako, Juto, pogledaj mnogo zanimljiv "Doprinos tipologiji ateizma" Antonia Grumellia, referat je bio izlozen na X. medjunarodnoj konferenciji religijske sociologije, odrzanoj u Rimu 1969. godine. In a nutshell, ateizam se razvija kao integralni dio kulture koja je u svojim temeljima teisticka ali se ona postepeno preobrazava u jedno novo 'poteisticko' i 'pohriscansko' drustvo. ;)
ateizam ne postoji kao posebna naucna disciplina, moze samo u okviru sociologije religije
 
Zorica je otkrila toplu vodu...Malo iznenađenje za nju i glupomišljenike s ovih prostora: Plemenska osećanja-grupašenje i nacionalizam su probudili i pravoslavljei islam
i dali krila katolicizmu...Posebno su dali krila idiotizmu,ali nije naučno to reči...
Naši sociolozi ,da nije Wiuki-ne bi znali ni ko je Ogist Kont...O Bečkom krugu misle da je to ekipa koja na splavu čeka Viner stek...:mrgreen:
Homo Balkanikus nije vrsta životnje-to ti je ,sejo, jedna biljka koja raste tamo gde ništa drugo ne uspeva...A osim toga iz nje niču druge biljke
koje znaju biti čak genijalne,ali...ALI...Poput Tesle-samo ubrzaju skoro nabasavanje na kraj priče...Priče o ovoj civilizaciji....:mrgreen:
Zorica Kuburic je profesor na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu, objavila milion radova, drzala predavanja sirom sveta, priznati ekspert, i sada ces ti da kazes nesto za nju. pubertetlija
 
Nema sociologije ateizma ,agnosticizma..vrlo jednostvno nema znacaj za nauku.
Religija ima znacajn uticaj na pojedinca i drustvo, a ateizma nema.
Pišeš ono što je i malo obrazovanom čoveku jasno. Otkrila si Ameriku.

Ako se proučava fašizam, zašto bi se proučavali nefašisti?
Ako je vera ta koja se proučava, neće se proučavati nevernici.

Šta to ateisti rade u smislu ateizma pa da bi bili proučavani? Ništa. Pa šta onda da bude proučavano? I naravno da onda nema značaj za nauku.

Sociologija proučava društvene pojave i grupacije koje učestvuju u tim pojavama. A društvena pojava je svako delovanje i ponašanje pojedinaca ili grupa koje je neposredno ili posredno povezano sa delovanjem i ponašanjem drugih pojedinaca i grupa.

A religija je kroz celu istoriju čovečanstva imala raznog uticaja i to ne samo pozitivnog. Razni rituali i ponašanja su vezani za religiju. Služila je da se opravdavaju ratovi, pa su nazvani verski ratovi. Korišćena je da bi se narod držao u pokornosti. Inkvizicija je značajan primer uticaja i verske represije. Ima psihološkog uticaja na pojedinca, što pozitivnog što negativnog. Naravno da je to pojava koja zaslužuje pažnju sociologije.
I šta si ti sad novo otkrila?
Dodaješ kako se ne proučava ateizam (neverovanje). Pa ateizam nije pojava već teizam. To su manipulatori verom sebi našli pandam i protivnika u onima koji ne žele da im se priključe.
Pedofilija je pojava, kriminal je pojava. Pa normalno je da seciologija pruoučava pedofiliju i kriminal, a ne nepedofiliju i nekriminal, kao što ne proučava nereligioznost. Religija je pojava a ne nereligija.
Tebi treba da se crta i opet ne kapiraš. Problem je što još ima zatucanih i priglupih koji jedva i prostu rečenicu mogu da razumeju (piše jedno - čita drugo).
 
Zorica Kuburic je profesor na Beogradskom i Novosadskom univerzitetu, objavila milion radova, drzala predavanja sirom sveta, priznati ekspert, i sada ces ti da kazes nesto za nju. pubertetlija
Evo ti od pubertetlije tvoje profesorice:
Ko joj brani da tako misli-ali,ako tako uči studente...Pitaću ćerku-ona je na sociologiji...
 
Pišeš ono što je i malo obrazovanom čoveku jasno. Otkrila si Ameriku.

Ako se proučava fašizam, zašto bi se proučavali nefašisti?
Ako je vera ta koja se proučava, neće se proučavati nevernici.

Šta to ateisti rade u smislu ateizma pa da bi bili proučavani? Ništa. Pa šta onda da bude proučavano? I naravno da onda nema značaj za nauku.

Sociologija proučava društvene pojave i grupacije koje učestvuju u tim pojavama. A društvena pojava je svako delovanje i ponašanje pojedinaca ili grupa koje je neposredno ili posredno povezano sa delovanjem i ponašanjem drugih pojedinaca i grupa.

A religija je kroz celu istoriju čovečanstva imala raznog uticaja i to ne samo pozitivnog. Razni rituali i ponašanja su vezani za religiju. Služila je da se opravdavaju ratovi, pa su nazvani verski ratovi. Korišćena je da bi se narod držao u pokornosti. Inkvizicija je značajan primer uticaja i verske represije. Ima psihološkog uticaja na pojedinca, što pozitivnog što negativnog. Naravno da je to pojava koja zaslužuje pažnju sociologije.
I šta si ti sad novo otkrila?
Dodaješ kako se ne proučava ateizam (neverovanje). Pa ateizam nije pojava već teizam. To su manipulatori verom sebi našli pandam i protivnika u onima koji ne žele da im se priključe.
Pedofilija je pojava, kriminal je pojava. Pa normalno je da seciologija pruoučava pedofiliju i kriminal, a ne nepedofiliju i nekriminal, kao što ne proučava nereligioznost. Religija je pojava a ne nereligija.
Tebi treba da se crta i opet ne kapiraš. Problem je što još ima zatucanih i priglupih koji jedva i prostu rečenicu mogu da razumeju (piše jedno - čita drugo).
Sta ce ti sociologija onda ako je sve poznato ? Po tebi treba ukinuti katedru za sociologiju.
Ne razumes osnovne stvari. Sociologija je nauka ciji je predmet drustvo. Sociologija kao i svaka nauka ima svoj predmet,metode,zakone...
U okviru sociologije postoji vise disciplina jedna je sociologija religije, koja proucava kako religija utice na drustvo. Ne izucava posobno ateizam,agnosticizam,...jer su te pojave ne bitne za nauku usput se spomenu u okviru sociologije religije i to je to.
Sada ti je objasnjeno kao za decu u zabavistu, mada ako ti i dalje nije jasno neko ti neko od tvojih nacrta, ti mozes ko malo dete da se ljutis sto ne postoji sociologija ateizam i sto se ne izucava, ateizam ne zasluzuje paznju sociologije da se posebno izuzava, kao religija.
 
Evo ti od pubertetlije tvoje profesorice:
Ko joj brani da tako misli-ali,ako tako uči studente...Pitaću ćerku-ona je na sociologiji...
Posalji taj snimak ministru prosveta i dekanu fakulteta gde ona predaje, ima odmah da je otpuste, kada im ti objasnis
Ona je profesor i priznati ekspert za sociologiju religije, a ti mozes samo da joj zavidis.
 
Posalji taj snimak ministru prosveta i dekanu fakulteta gde ona predaje, ima odmah da je otpuste, kada im ti objasnis
Ona je profesor i priznati ekspert za sociologiju religije, a ti mozes samo da joj zavidis.
Ja njoj svakako ne mogu da zavidim-tim budalaštinama da se bavim kojim ona-nema šanse,a ona bi radije da se bavi mojim budalaštinama...:mrgreen:
Međutim-kratka si ti sa svojim moronima za takve stvari...:lol:
 
Ja njoj svakako ne mogu da zavidim-tim budalaštinama da se bavim kojim ona-nema šanse,a ona bi radije da se bavi mojim budalaštinama...:mrgreen:
Međutim-kratka si ti sa svojim moronima za takve stvari...:lol:
Hitno javi dekantu fakulteta gde radi dr. Zorica Kuburic da ti tvrdis da se ona bavi budalastinama, ima odmah da je izbace sa fakulteta jer si ti tako rekao...
Ti si dugacak sa tvojim ateistima...
 
Sta ce ti sociologija onda ako je sve poznato ? Po tebi treba ukinuti katedru za sociologiju.
Ne razumes osnovne stvari. Sociologija je nauka ciji je predmet drustvo. Sociologija kao i svaka nauka ima svoj predmet,metode,zakone...
U okviru sociologije postoji vise disciplina jedna je sociologija religije, koja proucava kako religija utice na drustvo. Ne izucava posobno ateizam,agnosticizam,...jer su te pojave ne bitne za nauku usput se spomenu u okviru sociologije religije i to je to.
Sada ti je objasnjeno kao za decu u zabavistu, mada ako ti i dalje nije jasno neko ti neko od tvojih nacrta, ti mozes ko malo dete da se ljutis sto ne postoji sociologija ateizam i sto se ne izucava, ateizam ne zasluzuje paznju sociologije da se posebno izuzava, kao religija.

Šta bre lupaš. Gde pišem da je sve poznato? Šta ti uopšte čitač?
Poznato je to što ti pišeš.
A tema se svodi na informaciju da sociologija proučava religiju, a ne ateizam. I?
Zamisli otkrića.
Dobro jutro Kolumbo.
Čemu onda služi ova tema?
Za informaciju dece u obdaništu koja i ne znaju šta je sociologija? Šta je svrha teme???

Hoćeš da kažeš kako je to velika stvar za religiju što je proučava sociologija i kako je religija zbog toga nešto pozitivno?
Pa sociologija proučava i kriminal kao pojavu.
To što sociologija nešto proučava ne daje tome nikakvu pozitivnu ili negativnu konotaciju.

A da si pročitala šta sam napisao znala bi da i ja tvrdim da ateizam nije toliko interesantan za sociološko istraživanje kao religija.
Sve vreme pišem da je vera društvena pojava (pa se zato i izučava). Nereligioznost nije pojava, kao što i nekriminal nije pojava. Ne može nešto što nije radnja da bude pojava, a samim tim ni predmet sociologije.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Šta bre lupaš. Gde pišem da je sve poznato? Šta ti uopšte čitač?
Poznato je to što ti pišeš.
A tema se svodi na informaciju da sociologija proučava religiju, a ne ateizam. I?
Zamisli otkrića.
Dobro jutro Kolumbo.
Čemu onda služi ova tema?
Za informaciju dece u obdaništu koja i ne znaju šta je sociologija? Šta je svrha teme???

Hoćeš da kažeš kako je to velika stvar za religiju što je proučava sociologija i kako je religija zbog toga nešto pozitivno?
Pa sociologija proučava i kriminal kao pojavu.
To što sociologija nešto proučava ne daje tome nikakvu pozitivnu ili negativnu konotaciju.

A da si pročitala šta sam napisao znala bi da i ja tvrdim da ateizam nije toliko interesantan za sociološko istraživanje kao religija.
Sve vreme pišem da je vera društvena pojava (pa se zato i izučava). Nereligioznost nije pojava, kao što i nekriminal nije pojava. Ne može nešto što nije radnja da bude pojava, a samim tim ni predmet sociologije.
Ti opet nista ne razumes. Sociologija proucava drustvo, a grana sociologije religije proucava uticaj religije na drustvo. Ne postoji posebna grana sociologije koja bi proucavala ateizam, jer on nije bitan za nauku da se posebno izucava.
Koja sociologija proucava kriminal ? To ne postoji, to si izmislio, i samo pokazuje da nemas predstavu o sociologiji.
Sociologija religije proucava religiju i njen uticaj na drustvo, kao znacajnu drustvenu pojavu, a ateizam ne izucava posebno.
Sta si citao iz sociologije,odnosno sociologije religije ? Pricas , a da nista nisi ni citao, a expert si. Nereligioznast je takodje drustvena pojava, ali nema znacaj da se istrazuje posebno i da se formira posebna naucna grana koja bi ga proucavala.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ti opet nista ne razumes. Sociologija proucava drustvo, a grana sociologije religije proucava uticaj religije na drustvo. Ne postoji posebna grana sociologije koja bi proucavala ateizam, jer on nije bitan za nauku da se posebno izucava.
Koja sociologija proucava kriminal ? To ne postoji, to si izmislio, i samo pokazuje da nemas predstavu o sociologiji.
Sociologija religije proucava religiju i njen uticaj na drustvo, kao znacajnu drustvenu pojavu, a ateizam ne izucava posebno.
Sta si citao iz sociologije,odnosno sociologije religije ? Pricas , a da nista nisi ni citao, a expert si. Nereligioznast je takodje drustvena pojava, ali nema znacaj da se istrazuje posebno i da se formira posebna naucna grana koja bi ga proucavala.

Socijologija ne proucava kriminal:hahaha:
 
Poslednja izmena od moderatora:

Back
Top