Socijalni kapital, šta to beše

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
82.907
Socijalni kapital je koncept koji se odnosi na mreže, odnose i vrednosti koje povezuju ljude unutar zajednice, društva ili organizacije, omogućavajući im da sarađuju i ostvaruju zajedničke ciljeve. Ukratko, to je „kapital“ koji proizilazi iz društvenih veza, međusobnog poverenja i normi međusobne pomoći.
Socijalni kapital može imati različite oblike:
  1. Povezujući socijalni kapital (bonding) – Javlja se unutar homogene grupe (npr. porodice, prijatelji, etničke zajednice) i obezbeđuje podršku i osećaj pripadnosti.
  2. Prelazni socijalni kapital (bridging) – Povezuje različite grupe i omogućava razmenu resursa, ideja i informacija između različitih društvenih krugova.
  3. Povezujući socijalni kapital (linking) – Odnosi se na veze s institucijama vlasti i moćnim pojedincima koji mogu pomoći u pristupu resursima i donošenju odluka.
Visok nivo socijalnog kapitala doprinosi boljoj koheziji u društvu, olakšava ekonomski razvoj i smanjuje nivo nepoverenja među ljudima. Nasuprot tome, nedostatak socijalnog kapitala može voditi ka socijalnoj izolaciji i neefikasnoj saradnji.
Koncept socijalnog kapitala popularizovali su sociolozi kao što su Pjer Burdije, Robert Putnam i Džejms Kolman, koji su ga analizirali kroz prizmu društvene strukture i ekonomskih koristi koje proizilaze iz društvenih veza.
 
dali i socijalni kapital , treba da prima socijalnu pomoć u vidu poboljšanja međuljudskih odnosa
Zemunskom i surcinskom klanu bi socijalna pomoc dobro dosla, a trebalo bi dati povisicu SNS klanu, trenutno su pod vecim sresom.

Ulaganje u bilo koje drustvene grupe, i promocije donose sa sobom rizike.
Nacija kao koncept u Evropi je progurana pre nesto vise od 200 godina i to je verovatno najuspesniji primer socijalnog kapitala, koji je po mom misljenju doneo vise stete no koristi.

Jer uglavnom grupe rade pre svega u sopstvenu korist, a cesto to predje i na stetu i eksploataciju druge grupe.
 
  1. Povezujući socijalni kapital (bonding) – Javlja se unutar homogene grupe (npr. porodice, prijatelji, etničke zajednice) i obezbeđuje podršku i osećaj pripadnosti.
  2. Prelazni socijalni kapital (bridging) – Povezuje različite grupe i omogućava razmenu resursa, ideja i informacija između različitih društvenih krugova.

Ova dva koncepta liče na pripadnost kolektivu, i na kolektivizam.

Kolektivizam ima dobre strane, ali i loše. Ako neko razmišlja malo drugačije od ostatka kolektiva, kolektiv ga opominje, a neretko i izbacuje.

Što se tiče ovog trećeg koncepta

Povezujući socijalni kapital (linking) – Odnosi se na veze s institucijama vlasti i moćnim pojedincima koji mogu pomoći u pristupu resursima i donošenju odluka.

Direktno je vezan za vlast i institucije vlasti. Ukoliko želimo da diskutujemo o ovom povezujućem socijalnom kapitalu, diskusija će se pretvoriti u političku diskusiju.

Na ovom potforumu ne pišemo o politici. 🙂
 
Socijalni kapital je koncept koji se odnosi na mreže, odnose i vrednosti koje povezuju ljude unutar zajednice, društva ili organizacije, omogućavajući im da sarađuju i ostvaruju zajedničke ciljeve. Ukratko, to je „kapital“ koji proizilazi iz društvenih veza, međusobnog poverenja i normi međusobne pomoći.
Socijalni kapital može imati različite oblike:
  1. Povezujući socijalni kapital (bonding) – Javlja se unutar homogene grupe (npr. porodice, prijatelji, etničke zajednice) i obezbeđuje podršku i osećaj pripadnosti.
  2. Prelazni socijalni kapital (bridging) – Povezuje različite grupe i omogućava razmenu resursa, ideja i informacija između različitih društvenih krugova.
  3. Povezujući socijalni kapital (linking) – Odnosi se na veze s institucijama vlasti i moćnim pojedincima koji mogu pomoći u pristupu resursima i donošenju odluka.
Visok nivo socijalnog kapitala doprinosi boljoj koheziji u društvu, olakšava ekonomski razvoj i smanjuje nivo nepoverenja među ljudima. Nasuprot tome, nedostatak socijalnog kapitala može voditi ka socijalnoj izolaciji i neefikasnoj saradnji.
Koncept socijalnog kapitala popularizovali su sociolozi kao što su Pjer Burdije, Robert Putnam i Džejms Kolman, koji su ga analizirali kroz prizmu društvene strukture i ekonomskih koristi koje proizilaze iz društvenih veza.
Neke od zemalja sa visokim nivoom socijalnog kapitala su:

  1. Skandinavske zemlje (Švedska, Danska, Norveška, Finska) – Ove zemlje su poznate po visokom nivou poverenja među građanima i efikasnoj vladavini prava. Ljudi u ovim zemljama često sarađuju, veruju jedni drugima i svojim institucijama, što stvara bogat socijalni kapital. Takođe, dobro razvijene socijalne mreže i sistem potpore, kao i visok nivo političke participacije, doprinose ovom fenomenu.
  2. Japan – Japan se takođe ističe visokom stopom poverenja i saradnje u zajednici, kao i u institucijama, što čini da se u društvu oseća snažan socijalni kapital. Kultura međusobnog poverenja i solidarnosti igra značajnu ulogu u japanskoj svakodnevici.
  3. Kanada – Kanada je poznata po visokim nivoima međusobnog poverenja među građanima, kao i međusobnoj pomoći. Takođe, Kanada ima različite etničke zajednice koje se često međusobno povezuju kroz društvene mreže, što doprinosi visokom nivou socijalnog kapitala.
  4. Nizozemska – Ova zemlja je takođe poznata po visokom nivou socijalnog kapitala. Nizozemci imaju snažnu tradiciju socijalne kohezije i povjerenja u institucije. Pored toga, postoje dobro razvijene mreže za saradnju među različitim grupama u društvu.
 

Back
Top