Slovačka kuća kao umetničko delo

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
373.800
U ravnici vojvođanskih naselja odavno su se izdaleka prepoznavale slovačke kuće, po svojim pastelnim bojama, a ako bi vrata bila otvorena uvek je mogla da se vidi bogato oslikana unutrašnjost.

Sa spoljašne strane, arhitektonski to je tipična kuća koju srećete u Bačkoj ili Banatu, bez obzira na to ko je u njoj živeo. Ali je razlika u prikazu enterijera. Kod Slovaka se znalo na koji način se oslikavaju uglovi, na koji način se slikaju friz ili bordura ispod tavanice i kako se ukrašavaju zidovi. Lako je prepoznatljivo kom nacionalnom identitetu taj enterijer pripada, zbog čega su ga slikarke naive uvek naglašavale. Cveće je karakterističan motiv ukrasa, a potom i ornamenti na uglovima koji su njima isticani. Bordura ili 'friz' ispod tavanica uvek je davala toplinu unutrašnjem ambijentu. U skladu sa tim 'frizom' zidane peći su se oslikavale, kako bi ulepšale unutrašnji prostor. Uvek su na podu bile kod Slovaka krpare u duginim bojama. U raznobojnim nijansama ih praveći, Slovakinje su uvek htele da doprinesu veselijem interijeru

Slovačke kuće, krečile su se uvek s proleća i uglavnom su raznobojne, iako preovlađuje plava.. Bili su to domovi sa dva do tri prozora do ulice, kuće dugačke pozadi, sa zaobljenim prednjim zidom na tri vode. U početku su bile nabijene od gline i slame, da bi kasnije sami pekli ciglu gradeći ih.
5 slovackaa.jpg
 
Oslikavane su u više slojeva. Kuća, odnosno njena unutrašnjost ukrašavana je po ugledu na narodne nošnje. U bogatijim kućama je oslikavana i tavanica, a u siromašnijim samo zidovi. Spoljašnost je bila takva da je svaka kuća imala coklu, izbočinu na fasadi, koja je bila različite boje od prednjeg zida. Kuće su krečene su u raznim pastelnim bojama, ima i roze i zelenih, ali većina kuća Slovaka je u celini krečena u kombinaciji belo-plavo

Posle odlaska Turaka sa područja Vojvodine krajem 17. i početkom 18. veka, ove oblasti naseljavaju Rumuni, Mađari, Slovaci, Rusini... U skladu sa razvojem kuća, Slovaci vrlo brzo, pre nego mnogi, posle prvobitnih zemljanih kuća počinju da grade kuće od trajnijih materijala čiju su izgradnju već poznavali. Prve kuće Slovaka imale su zidove od naboja, ćerpića ili ilovače u kombinaciji s pleterom. Posle trske, za krovnu konstrukciju se zbog blizine Fruške gore upotrebljavalo drvo.
4-sedliacka_pec.jpg
 
Pod uticajem nemačke arhitekture, pred kraj 19. veka počinju da se grade „preke kuće”, odnosno one sa dvokrilnom kapijom na sredini ili „ajnfortom” kroz koji su prolazila kola sa plodovima iz polja.

Narodna arhitektura Slovaka u Vojvodini najbliža je graditeljstvu južne Slovačke, zbog sličnih prirodnih uslova. Najstarije kuće su trosobne: ulazna, glavna i stražnja soba. Sa tremom, dobile su vremenom i devojačku sobu. U zadnjem delu kuće nalazila se seljačka peć koja se koristila i za grejanje i za spremanje hrane. U centru Bačkog Petrovca nalazi se prvi slovački objekat u Vojvodini sa etažom ili spratom, zdanje u kom je smeštena Matica Slovačka u Srbiji.
1-architektura7.jpg
 

Back
Top