ZoricArt:
a ko je pravio ovu figuru?
odlicna je, ima super izraz lica!
Ако си мислила на скулптуру непосредно изнад твог поста и још пар, такође изнад,
онда је одговор људи из Лепенког Вира, а ово доле је мало опширнији текст о тој древној цивилизацији.
Da bi se istrazilo jedno maleno naselje iz epohe mladjeg kamenog doba, otpoceto je 1965. godine sa arheoloskim iskopavanjem na niskoj dunavskoj terasi pokraj Lepenskog Vira. U tom trenutku niko nije ni slutio da je ovo mesto, koje se nalazi u bespucu Djerdapa, nekada bilo i srediste jedne od najslozenijih i najblistavijih kultura praistorije. To je postalo jasno tek 1967. godine. U toj su godini, ispod naselja prvih zemljoradnika i stocara iz razdoblja od
5300-4800 god. pre n.e., otkriveni spomenici koji su iznenadili ceo svet;
u sedam velikih, sukcesivno podizanih naselja ribolovaca, lovaca i skupljaca hrane (Proto-Lepenski Vir Ia-e, Lepenski Vir II), nadjeni su : brojna planski gradjena stanista, grobovi koji dokumentuju cudne pogrebne rituale, obilje majstorski izgradjenih alatki od kamena, kosti i roga, raznovrstan nakit, plocice sa urezanim znacima slicnim pismu i monumentalne skulpture od kamena. Odmah se moglo ustanoviti da su sve ovo ostvarenja od pre 5300. god. pre n.e., a to je znacilo da su ribolovacko-lovacke zajednice koje su naseljavale terasu pokraj Lepenskog Vira prve u Evropi uspostavile slozene privredno-drustvene odnose, prve ostvarile arhitekturu osobenog stila i prve modelovale monumentalne skulpture od dzinovskih oblutaka. Tako se Lepenski Vir [165qu 1967. godini pojavio na arheoloskoj karti Evrope kao izuzetno znacajan, ali i sasvim usamljen kulturni centar; njegovi spomenici, tako neobicni i tako zagonetni, tada su samo ukazivali da u buducnosti treba ocekivati slicne arheoloske spomenike koji ce uciniti razumljivim sve ono sto je ostvareno na ovoj maloj dunavskoj terasi.
Praroditeljka, skulptura iz svetilista XLIV U narednim godinama sva ocekivanja su i realizovana. Zahvaljujuci intenzivnim arheoloskim istrazivanjima obala Dunava, posebno u Djerdapu, do 1971. godine otkriveno je jos desetak naselja iz istog razdoblja (Hajducka vodenica, Padina, Vlasac, Ikoana, Kladovska skela i druga). Arheoloska gradja koje je u ovim naseljima nadjena pokazala je da Lepenski Vir treba smatrati sredistem jedne osobene i dugotrajne kulture koja se danas u arheoloskoj nauci s pravom naziva kultura Lepenskog Vira.