Skeniranje pomoglo u rešavanju misterije Egipćanke plemenitog roda

[Nina]

Naučnici u Prirodnjačkom muzeju Fild u Čikagu zavirili su ispod zavoja drevnih egipatskih mumificiranih ljudskih ostataka
kako bi otkrili nove detalje o njihovim identitetima i načinu na koji su pripremljeni za zagrobni život – sve to bez uklanjanja ijednog komada platna.
Drevni Egipćani su verovali da duša ostaje unutar tela nakon smrti, pa su balzamatori mumificirali tela kako bi sačuvali duh za zagrobni život.

Duhovni i biološki ritual mumifikacije mogao je trajati 70 dana, uključujući uklanjanje unutrašnjih organa osim srca, jer se verovalo da je srce dom duše. Balzamatori su koristili so kako bi osušili tela, a zatim su ih umotavali u platno, ponekad ispisujući molitve ili uključujući zaštitne amajlije. Ceremonijalna sahrana bila bi poslednji korak kako bi se mumificirana osoba poslala u zagrobni život.

Svi unutrašnji organi uklonjeni tokom procesa mumifikacije obično su se stavljali u kanopske vaze, od kojih je svaka imala poklopac sa likom jednog od četiri sina egipatskog boga Horusa koji je trebalo da bude zaštitnik određenog organa. Imseti je bio bog sa ljudskom glavom koji je štitio jetru, dok je Hapi imao glavu pavijana i štitio pluća. Duamutef sa glavom šakala štitio je želudac, a Kebehsenuef sa glavom sokola čuvao je creva.

 

[Nina]

 

[Nina]

Nisu svi drevni Egipćani bili mumificirani, ali ta ograničena praksa je očigledno bila uobičajena među višom srednjom klasom i osobama visokog statusa.

Sahrane za faraone, vladare starog Egipta, bile su uporedive sa statusom vrhunskog automobila.Sama Čeneta, jedna od najpopularnijih mumificiranih osoba u muzeju, imala je sahranu na nivou luksuznog automobila visokog ranga.
Punjenje je postavljeno u dušnik kako joj se vrat ne bi iskrivio, a veštačke oči su stavljene u očne duplje kako bi osigurali da ih ima u zagrobnom životu, objašnjava Stejsi Drejk, jedan od naucnika

Dama Čeneta je umotana u skupe slojeve platna pre nego što je smeštena u ukrašeni sarkofag, odnosno pogrebnu kutiju. Međutim, najveća misterija o ovoj Egipćanki bila je kako je uopšte smeštena u tu kutiju.Nije bilo vidljivih šavova, a samo mali otvor kod stopala – nedovoljno širok da bi se telo moglo provući u kutiju.

Novi snimci su po prvi put otkrili donju stranu sarkofaga, pokazujući da je kutija suštinski bila vezana na poleđini, a zatim premazana lepkom kako bi se stvorio besprekoran estetski izgled, dodaje Braun.
Tim je naveo da su balzamatori postavili mumiju uspravno i da je sarkofag navlažen da omekša kako bi postao fleksibilniji i omogućio da se oblikuje prema telu. Šav je napravljen na poleđini kako bi se telo smestilo unutra, a zatim je taj otvor zatvoren i vezan.
Iako CT skener ne može da detektuje boje, otkrio je umetničke dizajne urezane na vrhu srkofaga, uključujući udubljenja za kolena.(rts)