Secesija i arhitektura Subotice

Neprilagođena

Leptirica
Banovan
Poruka
95.555
subotica-webcam.jpg






Secesija je poseban umetnički pravac koji se odrazio pre svega u visokoj umetnosti arhitekture, slikarstva i skulpture ali u primenjenoj i dekorativnoj umetnosti. Nastao je kada je naglo počela da se razvija privreda i kao reakcija protiv privredne civilizacije krajem XIX veka. Postoje različiti termini ovog umetničkog pravca kao što su Bečka secesija u Austriji, Jugendstil u Nemačkoj, Art Nuovo u Francuskoj i Belgiji, u anglosaksonskim zemljama Liberti, u Rusiji Modern, u Španiji Katalonski modernizam. Međutim, u svim nazivima on označava isto: opoziciju protiv postojećih zvaničnih stilova u slikarstvu i primenjenoj umetnosti XIX i XX veka. Osnovna obeležja ovog pravca su asimetričnost kompozicije, talasaste linije i jak kolorit. Dominiraju forme u ornamentu kao što su cvet, list, ljudska i životinjska tela.



U južnom delu Panonske nizije, pa čak i u Beogradu, javljaju se dve varijante secesije: mađarska i bečka. Izgradnja objekata u ovom stilu poverena je najboljim arhitektima. Većinu ovakvih objekata je u Subotici radio tandem Marcel Komor i Deže Jakab, arhitekte iz Budimpešte. Tri najznačajnije garđevine na tlu Vojvodine u stilu secesije su: Sinagoga, podignuta 1902. godine, Rajhl palata, dom imućnog arhitekte, i Gradska kuća, sve tri u Subotici. Veliki broj objekata u Subotici i Paliću (oko 40) su prizemne i spratne palate i kuće koje su nekada pripadale bogatim građanima.





apartman-subotica-city-centre.jpg
 
Promene koje su stigle iz Evrope polako su se uvukle i u arhitekturu Subotice ali su se dalje razvijale u dva pravca, u dve struje. Dok se jedna struja okreće evropskim centrima kao što su Minhen, Beč, Pariz i London, druga dominantnija se okreće nacionalnoj, mađarskoj varijanti secesije. Avangardni mađarski umetnici, po ugledu na svoje evropske kolege, smatrali su da industrijski razvoj vodi uništenju svega lepog te da umetnost treba uvesti u svakodnevni život oslanjajući se na narodno graditeljstvo i tradiciju i primenu lokalnih materijala. Tragajući za nacionalnim osobenostima, izučavajući narodno stvaralaštvo i narodno graditeljstvo, mađarska varijanta secesije je stvorila karakterističan i prepoznatljiv arhitektonski jezik.

1613144617292.png


Nije dugo trebalo čekati da se od nagoveštaja secesije pojave prve građevine sa obeležjima ovoga stila. Beč je postao inspiracija lokalnim arhitekataama, a geometrijski i biljni floralni motivi kao i lik žene, vedre, snene, raspletene kose postaju omiljen motiv I i subotičkih graditelja. Sem nekoliko izuzetnih ostvarenja, kao sto je palata Lajoša Fazekaša I i dve prizemne najamne kuće Ferenca Rajhla, odjeci Evrope su se u ovom prvom periodu, svodili tek na neki neznatan negoveštaj nagoveštaj na dekoraciji fasada, da bi se kasnije, posle izgradnje najamne palate Mikše Demetera 1906. Godinegodine, razvijali pod uticajem budimpeštanskih arhitekata, braće Vago. Ova dvojica arhitekata su izvršila uticaj na graditelje u Subotici, a ponajviše na Maćaša Šalgu I i Titusa Mačkovića. Moglo bi se reći da su bili posrednici u prenošenju dekorativnih elemenata od Ota Vagnera iz Beča, na ove prostore.

Mađarska varijanta secesije ne donosi samo novu estetiku na fasadna platna, nove materijale I i kolorit, već kroz funkcionalne i konstruktivne novine prodire u suštinu građevine. Fasadne stroge forme neostilova zamenjuju stilizovani motivi mađarske narodne umetnosti. Prirodni motivi, paunovo pero, motivi srca, vitica, lišća, lale kao nacionalnog simbola, isprepliću se, teku po fasadnom platnu, utisnuti u malter, oblikovani najčešće u Žolnai keramici i terakoti ili isprepletani u kovanom gvožđu. Ovi motivi dalje teku i zavlače se u enterijer, pretočeni veštom rukom molera u razigrane prefinjene linije i boje po zidovima, dopunjeni keramičkim vegetabilnim detaljima, vitražima rasplamsalih boja i šara. Ni tu se ne zaustavljaju ovi detalji i prepleti izvedeni u kovanom gvožđu, mesingu, u bakru, keramici, nastavljaju se na mobilijaru, drvenom nameštaju, lampama, ukrasnim predmetima. Industrija, zanatstvo, arhitektura i umetnost se udružuju u formiranju jedinstvenog celovitog dela. Secesija se ni tu ne zaustavlja, ona je sinteza umetnosti i života, ona je način života.


1613144678576.png
 
1613144788814.png

Gradska kuća

Gradska kuća Marcel Komor i Deže Jakab 1908-1910 Za razliku od mnogih evropskih gradova centrom Subotice ne dominira katedrala ili crkva već Gradska kuća. Arhitektura mađarske varijante secesije. Gradsku kuću su projektovali Marcel Komor i Deže Jakab, poznati budimpeštanski arhitekti. Građena je između 1908. i 1910. a opremanje enterijera je završeno 1912. godine. Zauzima površinu od skoro 6000 m² sa 16.000 m2 korisne površine. Toranj je visok 76 metara, a vidikovac se nalazi na visini od 45,5 metara.

Gradska kuća savremeno koncipirana u skladu sa potrebama vremena i danas zadovoljava mnoge potrebe grada. U njoj se sada nalaze: kabinet Gradonačelnika, Gradska uprava i gradske službe, Istorijski arhiv, butici, banke….
 
Funkcionalnost i modernost, kao i sinteza različitih grana umetnosti – arhitekture, slikarstva i primenjene umetnosti su verovatno najveće vrednosti ovog objekta. Dekorativnost secesije, ovde je obogaćena romantičarskom notom mađarskog folklora kroz šare stilizovanih cvetova i cvetnog nakita od keramike i kovanog gvožđa. Izrezbareno drvo, mesingani okovi, svetiljke, keramičke eozinske pločice doprinose umetničkoj vrednosti i raskoši ovog jedinstvenog objekta.

1613144945084.png


1613144994037.png


Detalji iz Gradske kuće
 
Sinagoga



1613145168545.png





Subotička jevrejska zajednica preuzela je drugonagrađeni rad na segedinskom konkursu za izgradnju sinagoge. Sinagoga je podignuta 1902. godine prema projektima Marcela Komora i Dežea Jakaba. Jedina sinagoga u Evropi koji nosi obeležja mađarske varijante secesije. Sinagoga je mogla da primi 1600 vernika, 850 muškaraca u prizemlju i 550 žena na galeriji. Visina unutrašnjeg prostora 23 metra a raspon kupole 12,6 metara. Spoljna visina objekta je 40 metara.


Tipična za ovaj stil, floralna dekoracija u vidu paunovog pera, lale, stilizovane ruže ili ljiljana nalazi se kako na fasadama tako i u unutrašnjosti, na vitražima i oslikanim zidovima. Vitraži su izrađeni u peštanskom ateljeu Mikše Rota a fasadna dekoracija i crep u pečujskoj fabrici keramike Žolnai. Nakon Drugog svetskog rata, mali broj preživelih subotičkih Jevreja nije mogao ni da ispuni ni da održava ovaj objekat. Godine 1976. sinagoga je prešla u ruke grada. Krajem osamdesetih godina prošlog veka u sinagogi su se održavale pozorišne predstave.


1613145270549.png
 
Palata Ferenca Rajhla


1613145526599.png





Rajhl je svoj dom izgradio 1904. godine u mađarskoj varijanti secesije inspirisanom folklornom umetnošću Erdelja, njenim jarko obojenim seoskim kućama, drvenim rezbarenim kapijama, motivima baštenskog cveća i naravno - srca. Palata je bila funkcionalna i ugodna za život porodice. U prizemlju se nalazio arhitektonski biro Ferenca Rajhla a na spratu su se ređale velika trpezarija sa zimskom baštom koja je služila i kao balska dvorana, muški salon za pušenje – uređen kao turska soba, ženski salon, spavaća soba, kupatilo, garderoba i dečija soba – avangardno za vreme u kome je građeno.

Rajhl nije dugo uživao u blagodetima svoga doma jer je bankrotirao svega 4 godine po useljenju, a njegova palata sa nameštajem, skupocenim predmetima i umetničkim delima je prodata na licitaciji. Danas se ovde nalazi Galerija moderne umetnosti Likovni susret a u dvorištu palate je čuveni kafić. Levo od ulaza se nalazi Rajhlova najamna palata koja se gabaritom, dekoracijom i koloritom nadovezuje na stambenu palatu, mada je daleko skromnija.

1613145588510.png
 
Ferenc Rajhl (1869-1960) je arhitekturu završio u Budimpešti a u Suboticu se doselio 1896. godine. Delimično povlađujuci ukusu klijenata, svoje prve projekte nije izveo u stilu secesije. Iako na konkursima u Subotici nije imao sreće, projektovao je razne javne i privatne objekte: •zgradu današnje Gradske biblioteke, •zgradu Gimnazije, •zgradu nekadašnje austougarske Banke (D. Tucovica 15) i mnoge druge.

Rajhl je bio bon vinant, nemilice je trošio na putovanja, umetničke predmete, dragocene materijale za opremu svoje palate – što je bio jedan od razloga zbog čega je 1908. godine bankrotirao. Nakon toga je napustio Suboticu i četiri godine proveo u Segedinu da bi se nastanio u Pešti. Nastavio je da radi kao arhitekta, oporavio se od bankrotstva i do duboke starosti uživao u lepotama života i umetnosti.

1613145777303.png


1613145831026.png
 
Palata Subotičke trgovačke banke



1613146068121.png




Ovu zgradu su u mađarskoj varijanti secesije, 1907. godine projektovali Marcel Komor i Deže Jakab. Ona je nekada bila jedina banka u glavnoj ulici. Osim banke tu se nalazio restoran a na spratovima stanovi. Fasada je savijena oko ugla, a sprat je ukrašen dekorativnom keramikom inspirisanom motivima folklorne umetnosti i reljefima izvedenim u kamenu. Na ovoj zgradi su prvi put u Subotici primenjene velike staklene površine umesto masivnog prizemlja.

Glavnu namenu ovog objekta možemo prepoznati u simbolima na fasadi: veverica – simbol vrednoće, košnica – simbol štedljivosti, sova – simbol mudrosti.

1613146153230.png
 
Gradska najamna palata




Gradska najamna palata je projektovana u duhu bečke secesije. Njen autor je arhitekta Pal Vadas. On je modenim konceptom, pojednostavljenim formama, konstrukcijom i izborom materijala oblikovao ovu estetski vrednu zgradu. Smirenost asketske, geometrijske secesije ublažena je ljudskim figurama na zlatnoj pozadini (ispod ugaonog tornja), nenametljivim mozaicima sa stilizovanim predstavama ptica (sa donje strane erkera) i maskama od kovanog gvozđa (iznad ulaznih vrata) - što je direktan uticaj bečkih slikara i arhitekata s prekretnice vekova.

1613146628270.png


a6d8843a611d5ca286dac8e80f1e0982 (1).jpg
 
Palata Mikše Demetera



1613147653739.png




Projekat za palatu 1906. godine je od braće Vago, Lasla i Jožefa - arhitekata iz Budimpešte poručio dr Mikša Demeter - lekar i svestrani intelektualac. Demeterova palata bila je jedna od prvih najamnih kuća sa elementima geometrijske bečke secesije u Subotici. Kuća Mikše Demetera izuzetan je spoj funkcionalnog i umetnički oblikovanog prostora i za ono vreme sadržala je sve postojeće udobnosti. U prizemlju, desno od suvog ulaza u kuću, nalazile su se dve prodavnice a iza njih štamparija.


Levo od ulaza bio je raskošan petosobni stan vlasnika i ordinacija, a na spratu još dva slična stana za izdavanje. 2008. godine palata je obnovljena i od tada se na ovom mestu nalazi Gradski muzej Subotice. Motiv ptica Radove arhitekata braće Vago uvek krasi motiv ptica, što se može videti i na ovoj zgradi. Najuočljiviji je na ogradi od kovanog gvožđa koja ukrašava terase gde su dve ptice okrenute jedna drugoj.
 
Zgrada Austro-Ugarske banke





banka1.jpg

PROLEĆA 2015. GODINE OTPOČELA JE SANACIJA I REKONSTRUKCIJA ZGRADE AUSTROUARSKE BANKE U SUBOTICI. OBJEKAT JE SAČUVAN U SVOM IZVORNOM STANJU SA TOM RAZLIKOM ŠTO JE I ON POPUT DRUGIH OBJEKATA PRETRPEO KOREKCIJE U NIJANSAMA BOJE FASADE. MEĐUOPŠTINSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE PROPISAO JE PASTELNE, UMERENE, SVETLE NIJANSE KOJE SU PRIJATNE ZA OKO.

OVO ZDANJE JE IZGRAĐENO 1901. GODINE KAO UGAONA DVOSPRATNA GRAĐEVINA I PREDSTAVLJALO JE FILIJALU AUSTRUGARSKE BANKE. OVA INSTITUCIJA JE POČETKOM 20. VEKA ŠIROM MONARHIJE IZGRADILA NIZ FILIJALA, A ZA POTREBE PROJEKTOVANJA SUBOTIČKE, ANGAŽOVALA JE ARHITEKTU FERENCA RAJHLA. SUBOTIČKA FILIJALA, IZGRAĐENA JE ČETIRI GODINE PRE CENTRALNE BANKE U BUDIMPEŠTI.
 
Zgrada nekadašnje Pučke kasine (danas Gradske biblioteke) izgrađena je po projektima Ferenca Rajhla (Ferenc Raichle). Stara kurija koja se nalazila na ovom mestu srušena je u augustu 1895. godine. Nova neobarokna zgrada dovršena je ubrzo, krajem novembra, a radovi na unutrašnjosti trajali su sve do jula 1896.[2] Prizemlje je, među ostalim, bilo namenjeno poslastičarnici i kafani, a na spratu se nalazila svečana prostorija kasine. Jednospratna zgrada glavnom fasadom izlazi na Trg slobode. Bočne fasade gledaju na dve sporedne ulice. Tlocrtni oblik slova V formiran je središnjim delom sa dva bočna krila zgrade. Glavna fasada odlikuje se podelom na dve etaže. Rustikalni prizemni deo rastvoren je velikim polukružnim izlozima naglašenim belim zaglavnim kamenom. Nešto skromniji portal naglašen je predimenzioniranim skulpturama atlantâ sa orlom.
Gornja etaža podeljena je okomito na tri dela. Središnji deo raščlanjen je sa tri manja prozora kojima se ujedno pristupa balkonu. Iznad je smeštena skulpturalna dekoracija u vidu dva putta. Potom sledi trouglasta atika ukrašena skulpturom u niši. Bočni delovi gornje etaže uokvireni su fugiranim pilastrima i raščlanjeni velikim polukružnim prozorima s neobaroknim natprozornicima. Mansardno krovište rastvoreno je s dva okulusa. Vizuelna i prostorna povezanost glavne s bočnim fasadama ostvarena je pomoću polukružnih erkera i koloritom: maslinasto zelena boja aplicirana je na prizemlje cele zgrade, kao i oker boja zidova spratnog dela. Iznad erkera postavljene su dve manje neobarokne atike. Bočne f isade identične su razrade: rastvorena su s osam prozorskih osa i središnjim ulazom naglašenim kartušom.
bib.jpg
bib2.jpg
 
Grad Subotica,imao je veliku srecu,da je sve do 1918 godine tj.do zavrsetka Prvog svetskog rata,bila u sastavu Madjarskog carstva,odnosno Austro-Ugarske imperije.Sve te divotne palate u stilu secesije,izgradjene su zahvaljujuci tome.Na zalost,kada je postala grad u sastavu Kraljevine SHS 1918
godine,Subotica postaje udaljena provincija poseljacenog Beograda..Medjutim,i dan danas,i pored svega sto vise nije madjarski grad,Subotica poseduje
duh i sarm zapadno evropskog grada,u koji se odlazi sa radoscu !
 
Palata Mikše Demetera



Pogledajte prilog 859951



Projekat za palatu 1906. godine je od braće Vago, Lasla i Jožefa - arhitekata iz Budimpešte poručio dr Mikša Demeter - lekar i svestrani intelektualac. Demeterova palata bila je jedna od prvih najamnih kuća sa elementima geometrijske bečke secesije u Subotici. Kuća Mikše Demetera izuzetan je spoj funkcionalnog i umetnički oblikovanog prostora i za ono vreme sadržala je sve postojeće udobnosti. U prizemlju, desno od suvog ulaza u kuću, nalazile su se dve prodavnice a iza njih štamparija.


Levo od ulaza bio je raskošan petosobni stan vlasnika i ordinacija, a na spratu još dva slična stana za izdavanje. 2008. godine palata je obnovljena i od tada se na ovom mestu nalazi Gradski muzej Subotice. Motiv ptica Radove arhitekata braće Vago uvek krasi motiv ptica, što se može videti i na ovoj zgradi. Najuočljiviji je na ogradi od kovanog gvožđa koja ukrašava terase gde su dve ptice okrenute jedna drugoj.
sto je ovo slatko, kao neka torta
 

Back
Top