Gradski arhivi su arhivi građana tih gradova. Sva pismena korespondencija, naročito službena, notarski zapisi, oporuke, svjedočenja, porezi, popisi, kronike, imovinski odnosi među civilima, između građana i crkve, gradskog plemstva.... sve se čuvalo u gradskim arhivima. Hrvatski arhivi su 1000 puta bogatiji u građi od bilo čega što vi imate u Srbiji, unatoč tome što je dio građe nastradao u požarima, propao na druge načine ili je opljačkan pa se smatra nestalim. Ta građa koja je popisana, a smatrana se nestalom, još može biti u nekim privatnim zbirkama ili zbirkama velih europskih muzeja i arhiva kamo je dospjela nezakonitim putem.
Zato, mi možemo na građi nastaloj u realnom vremenu pratiti što se događalo, i za razliku od vas ne trebaju nam ni gusle, ni fantazije, jer sve piše crno na bijelo. Stoga, uzalud ti je bilo što pisati, jer samo gubiš vrijeme.